Zaustavimo salinizaciju tla, povećajmo produktivnost tla!
Svjetski dan tla obilježava se svake godine 5. prosinca sa ciljem usmjeravanja pozornosti na važnost zdravog tla i zalaganje za održivo upravljanje resursima tla.
Svjetski dan za obilježavanje tla preporučila je Međunarodna unija znanosti o tlu (IUSS) 2002. Pod vodstvom Kraljevine Tajland i u okviru Globalnog partnerstva za tlo, FAO je podržao službeno uspostavljanje Svjetskog dana tla kao globalne platforme za podizanje javne svijesti o važnosti tla. Konferencija FAO-a jednoglasno je podržala Svjetski dan tla u lipnju 2013. i zatražila njegovo službeno usvajanje na 68. Općoj skupštini UN-a. U prosincu 2013., Opća skupština UN-a odgovorila je pozitivno na prijedlog odredivši 5. prosinca 2014. kao prvi službeni Svjetski dan tla.
Datum 5. prosinca odabran je u čast tajlandskog kralja a datum označava službeno obilježavanje njegovog rođendana. Naime, upravo je Njegovo visočanstvo kralj Bhumibol Adulyadej (5. 12. 1927. – 13. 10. 2016.) bio glavni inicijator za obilježavanje Svjetskog dana tla.
Međunarodna unija znanosti o tlu (utemeljena 1924.) proglasila je Međunarodno desetljeće tla od 2015. do 2024. s namjerom povećanja brige za zdravo tlo.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana tla vezana je uz sve rašireniji problem salinizacije tla i glasi: „Zaustavimo salinizaciju tla, povećajmo produktivnost tla“.
Jeste li ikada vidjeli bijele kore na tlu? Da, to je ono što mislite. Tla mogu biti slana. Soli su prirodno prisutne u tlu i vodi, te se slobodno kreću kroz tlo. Prirodno zaslanjena tla mogu podržati bogate ekosustave, ali prirodni procesi kao što su suše i ljudske aktivnosti, osobito nepravilno navodnjavanje, mogu povećati količinu soli u tlu, a proces se naziva salinizacija. Salinizacija ili zaslanjivanje tla razgrađuje naše tlo i smanjuje njegovu sposobnost u uzgoju tj. rastu biljaka.
Zaslanjivanje i sodifikacija (akumuliranje natrija u tlu) tla glavni su procesi degradacije tla koji ugrožavaju ekosustav i prepoznati su kao jedan od najvažnijih problema na globalnoj razini za poljoprivrednu proizvodnju, sigurnost hrane i održivost u sušnim i polusušnim regijama.
Tla zahvaćena procesom salinizacije sadrže sol što ima ozbiljne utjecaje na funkcije tla, poput smanjenja poljoprivredne produktivnosti, kvalitete vode, biološke raznolikosti tla i erozije tla.
Nakon erozije, salinizacija je drugi glavni uzrok degradacije tla.
Tla zahvaćena solju imaju smanjenu sposobnost da djeluju kao pufer i filter protiv onečišćivača. Tla zahvaćena solju smanjuju i sposobnost usjeva da upijaju vodu i smanjuju dostupnost mikronutrijenata. Oni također koncentriraju ione koji su toksični za biljke i mogu degradirati strukturu tla.
Ovogodišnji Svjetski dan tla (World Soil Day 2021.) i njegova kampanja „Zaustavimo salinizaciju tla, potaknimo produktivnost tla“ ima za cilj podići svijest o važnosti održavanja zdravih ekosustava i dobrobiti ljudi rješavanjem rastućih izazova u upravljanju tlom, borbom protiv salinizacije tla, povećanjem svijesti o važnosti tla i poticanje društava na poboljšanje zdravlja tla.
U znak sjećanja na obilježavanje, UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) 3. prosinca je održala virtualnu ceremoniju na kojoj su sudjelovali glavni direktor FAO-a i tisuće entuzijasta za tlo. Ceremoniju su animirali umjetnički nastupi i uvodne riječi, a proglašeni su i dobitnici Svjetske nagrade za tlo ‘Glinka’ i nagrade ‘King Bhumibol WSD.’
Zaslanjivanje tla godišnje oduzima do 1,5 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta od proizvodnje
Godišnji gubitak poljoprivredne produktivnosti uzrokovan salinizacijom procjenjuje se na 31 milijun US dolara
Procjenjuje se da diljem svijeta postoji više od 833 milijuna hektara tla zahvaćenih salinizacijom (8,7 posto planeta).
UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je globalnu kartu tla pogođenih salinizacijom (GSASmap) – karta koja sadrži priloge iz više od 118 zemalja s 257 419 lokacija koje sadrže izmjerene podatke o tlu.Više od 350 nacionalnih stručnjaka bilo je uključeno u harmonizaciju njezinih ulaznih podataka i metoda za kartiranje solju pogođenih tala (SAS) te su obučeni najsuvremenijim metodama za digitalno kartiranje tla. Svaka je država tada izradila svoje karte prema dogovorenim tehničkim specifikacijama. Ovaj participativni proces koji vodi država nudi više mogućnosti za buduća periodična ažuriranja, što je važan aspekt koji je nedostajao u prethodnim globalnim SAS informacijama (više: Global Map of Salt-Affected Soils / GSASmap, FAO; www.fao.org).
Izvor:
- WORLD SOIL DAY 5. December, UN; www.un.org
- WORLD SOIL DAY, Food and Agriculture Organization; www.fao.org
