Hrvatski Fokus
Gledišta

Podjela Hrvatske na tri ili pet izbornih jedinica

Kod razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske na pet izbornih jedinica po 20 zastupnika

 

Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava sa 20 zastupnika po izbornoj jedinici je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice. Kod razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske na pet izbornih jedinica po 20 zastupnika. Izborni prag od 4% je optimalan za 20 zastupnika po izbornoj jedinici. Kod preferencijskog glasanja svih birača izborne jedinice trebale bi imati manji broj zastupnika.

Prijedlog kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku koji je iznio 17. veljače ove godine  prof. dr. sc. Milan Vrkljan u Budnici kod Marka Ljubića je izbor 60 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske državljane s pravom glasa s prebivalištem u Hrvatskoj i inozemstvu. Hrvatski sabor imao bi 120 zastupnika. Posebne izborne jedinice bismo ukinuli promjenom Ustava. Izborni prag trebao bi biti 1,4% kako bi nacionalne manjine mogle dobiti svoje zastupnike u Hrvatskom saboru. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa mogli bismo provesti u drugom krugu izbora s pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskim listama od 0,7% od dobivenih brojeva glasova kandidacijskih lista.

MOST je nametao preferencijsko glasovanje na izborima, a mogli su Petrov i Grmoja demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranke i simpatizera tri do šest mjeseci prije  izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ i da biramo zastupnike dvokružnim mješovitim izbornim sustavom tako da 60 zastupnika biramo u tri izborne jedinice u Hrvatskoj razmjernim izbornim sustavom i 24 zastupnika u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve državljane s pravom glasa i 36 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom tako da županije s manje od 150 tisuća stanovnika imaju jednog zastupnika, a ostale županije razmjerno broju stanovnika! Posebne izborne jedinice za nacionalne manjine i dijasporu treba ukinuti. Hrvatski sabor bi imao ukupno između 120 i 130 zastupnika.

UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM

Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasovanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasovanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi ” Nova hrvatska paradigma”. Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem prijedloge 3, 5, 6 i 10 izbornih jedinica.

Kod izbora do 15 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora sa 16 do  36 kandidata 2, kod liste s 37 do 60 kandidata  3, kod liste od 55 do 73 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 8 do 11 kandidata iznosio bi 5 %, od 12 do 14 kandidata 4 %,  od 15 do 19 kandidata 3 %, od 20 do 29 kandidata 2 %, od 30 do 59 kandidata 1 %, od 60 do 84 kandidata 0.7 %, 85 do 98 kandidata 0,6 % i od preko 99 kandidata 0,55 od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu  rezultata izbora.

TRI I/ILI PET IZBORNIH JEDINICA

Republika Hrvatska bi uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebala imati 3 ili 5 izbornih jedinica u Hrvatskoj koje bi davale u Hrvatski sabor po 34 zastupnika ili 20 zastupnika po izbornoj jedinici s izbornim pragom od 3 ili 4 %, a u izbornoj jedinici koja bi uključila sve hrvatske državljane s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo još 25 zastupnika, a to je smanjenje ukupnog broja zastupnika za 24 ili 26 u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Hrvatski sabor bi imao ukupno 127 ili 125 zastupnika = ( 3×34 ili 5×20 razmjerno+25 razmjerno). Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore tri tisuće pravovaljanih potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima. Kandidati koji bi dobili 1,4% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova stranka napredovali bi na stranačkoj listi. Birači bi mogli dati tri preferencijska glasa.  

RASPODJELA NACIONALNIH MANJINA U SASTAVU STANOVNIŠTVA ŽUPANIJA PREMA POPISU 2011. GODINE
Ž S11 S21 ∆S P1 P2-6 p1 p2-6 V1 V2
ZG 317.606 301.206 16.400 2.718 4.413 0,86 1,39 3 5
KZ 132.892 120.942 11.950 217 848 0,16 0,64 1 2
SM 172.439 140.549 31.890 21.002 6.329 12,18 3,67 1 2
KA 128.899 112.596 16.303 13.408 1.975 10,40 1,53 1 2
VA 175.951 160.264 15.687 699 1.960 0,40 1,11 2 2
KK 115.584 101.661 13.923 2.196 1.670 1,90 1,45 1 1
BB 119.764 102.295 17.469 7.552 8.953 6,31 7,48 1 2
PG 296.195 266.503 29.692 14.888 16.857 5,03 5,69 2 4
LS 50.927 42.893 8.034 6.949 568 13,65 1,12 1 1
VP 84.836 70.660 14.176 5.144 884 6,06 1,04 1 1
PS 78.034 64.420 13.614 4.680 1.954 6,00 2,50 1 1
BP 158.575 130.782 27.793 4.124 2718 2,60 1,71 1 2
ZD 170.017 160.340 9.677 8.184 2.619 4,81 1,54 1 2
OB 305.032 259.481 45.551 23.657 16.057 7,76 5,26 2 4
ŠK 109.375 96.624 12.751 11.518 1.263 10,53 1,16 1 1
VS 179.521 144.438 35.083 27.824 7.762 15,50 4,32 1 2
SD 454.798 425.412 29.386 4.797 5.138 1,06 1,13 4 7
IS 208.055 195.794 12.261 7.206 26.467 3,46 12,72 2 3
DN 122.568 115.862 7.006 2.095 3.366 1,71 2,75 1 2
ME 113.804 105.863 7.941 249 6.280 0,22 5,52 1 2
GZ 790.017 769.944 20.073 17.526 24.024 2,22 3,04 7 12
RH 4.284.889 3.888.529 396.660 186.633 142.105 4,36 3,32 36 60

Oznake:

Ž = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska,

S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine,

S21 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2020. godine,

∆S = S11 – S21 = gubitak broja stanovnika županija ili izbornih jedinica od popisa stanovništva 2011. godine do popisa 2021. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine,

P2 = broj pripadnika mađarske manjine popisan 2011. godine, P3 = broj pripadnika talijanske manjine popisan 2011. godine, P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2011. godine, P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2011. godine, P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine, P2-6 = P2 + P3 + P4 +  P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske, p1 = P1 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine, p2-6 = P2-6 / S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine, V1 = broj zastupnika po županijama za većinske izbore kod mješovitog izbornog sustava za ukupno 36 većinski izabranih zastupnika u Hrvatski sabor i V2 = broj zastupnika po županijama za većinske izbore kod mješovitog izbornog sustava za ukupno 60 većinski izabranih zastupnika u Hrvatski sabor.

TRI IZBORNE JEDINICE

  1. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku,
  2. obuhvaća: Grad Zagreb, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku,

III. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku,Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

Broj se stanovnika u 1. izbornoj jedinici smanjio s 856.758 prema popisu 2011. na 798.238 za 58.820, 2. s 856.515 na 758.335 za 98.180, a u 3. Gradu Zagrebu sa 790.017 na 769.944 za 20.073, 4. s  855.837 na 789.936 za 65.901 i u 5. smanjen s 925.762 na  772.076 za 153.686 stanovnika od popisa 2011. Do popisa 2021. godine. 5. izborna jedinica je izgubila 38.75% od gubitka stanovnika Hrvatske. U 1. izbornoj jedinici udio srpske manjine prema popisu stanovnika 2011. godine s 26.854 pripadnika iznosio je 3,10%, a ukupno ostalih manjina s 12.386 pripadnika 1,12%, u II. srpske manjine sa 63.453 pripadnika 7,41%, a ukupno ostalih manjina s 52.196 pripadnika 6,09%, u 2. srpske sa 63.453 pripadnika 7,41%, ukupno ostalih manjina s 52.196 pripadnika 6,09%, u 3. srpske sa 17.526 pripadnika 2,22%, ukupno ostalih manjina s 24.024 pripadnika 3,04% u 4. izbornoj jedinici udio srpske manjine sa 6.079 pripadnika iznosio je 0,71%, a ukupno ostalih trideset manjina s 15.171 pripadnika 1,77% i u 5. izbornoj jedinici udio srpske manjine sa 72.981 pripadnikom iznosio je 7,88%, a ukupno ostalih trideset manjina s 38.328 pripadnika 4,65%. Ukupni udio pripadnika nacionalnih manjina u sastavu stanovništva s 39.240 prema popisu 2011. godine 1. izborne jedinice bio je 4,22% i 3. s 41.550 pripadnika 5,26%. Zajedničkim nastupom kandidata svih manjina mogli bi u 1. i 3. izbornoj jedinici prijeći izborni prag od 4% i dobiti zastupnički mandat s punim legitimitetom.

Mr. sc. Edo Zenzerović

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Žigmanov se brine za Srbe, a ne za Hrvate

HF

Uzaludna Preprekova jesen

hrvatski-fokus

Za Dom spremni i svastika

HF

NOVE KNJIGE – “Plači Vojvodino I.” i “Plači Vojvodino II.”

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više