Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2021. – travanj 2022.

Prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općina – izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – od mogućih 5 iznosi 4,5

 

Institut za javne financije već godinama analizira proračunsku transparentnost hrvatskih županija, gradova i općina, a danas je predstavio rezultate najnovijeg ciklusa istraživanja obavljenog u razdoblju studeni 2021. – travanj 2022. Prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općina – izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – od mogućih 5 iznosi 4,5. Sve županije objavile su svih 5 traženih dokumenata, gradovi prosječno 4,7, a općine prosječno 4,4 dokumenta. Na mrežnim stranicama Instituta za javne financije objavljena je interaktivna karta s podatcima o svim županijama, gradovima i općinama, s detaljnim rezultatima analize.

„Cilj istraživanja je utvrditi objavljuju li sve županije, gradovi i općine svake godine pravovremeno pet ključnih proračunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama. Premda se prosječna razina proračunske transparentnosti tijekom godina povećavala, zabrinjavajuće je što u ovom posljednjem ciklusu istraživanja bilježimo svojevrsnu stagnaciju, pa i blagi pad proračunske transparentnosti na razini općina. No, najviše zabrinjava činjenica da se tako veliki broj lokalnih jedinica iz godine u godinu ne pridržava čak ni zakona, odnosno ne objavljuje ni one dokumente koje su po zakonu obvezne objavljivati“, izjavila je Mihaela Bronić, voditeljica istraživanja koje proizlazi iz projekta Isplati li se transparentnost?

Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinca u Hrvatskoj, a koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Usprkos dobrim prosjecima, u najnovijem ciklusu istraživanja 19 gradova i 92 općine još uvijek ne objavljuje ni sva tri dokumenta koje su po zakonu obvezni objavljivati, dok 14 gradova i 124 općine ne objavljuju dva dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Dvije općine nisu objavile nijedan proračunski dokument. Bronić je naglasila da puka objava pet ključnih proračunskih dokumenata – izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2020., izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2021., prijedlog proračuna za 2022., izglasani proračun za 2022. te proračunski vodič za građane za 2022. – ne znači da su te jedinice apsolutno proračunski transparentne niti da im je vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, nego je samo potvrda da su se pridržavale zakona i preporuka Ministarstva financija. „Kako je proračunska transparentnost neophodan, ali ne i dovoljan uvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima, valja se nadati da će se i dalje popravljati te da će s vremenom voditi i sve većoj participaciji nas građana, medija, sindikata, političara, znanstvenika.

Brojne zaključke i preporuke koji mogu poslužiti za poboljšanje proračunske transparentnosti te kao podloga za eventualnu reformu fiskalnog i teritorijalnog ustroja države, nećemo i ovdje ponavljati, a zainteresiranima su dostupni u našim prethodnim analizama proračunske transparentnosti“, kazala je Bronić.

U osam ciklusa istraživanja, prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općina porasla je s 1,8 u prvom na 4,5 u ovom, posljednjem ciklusu. Pomaci su primjetni kod svih vrsta jedinica za sve proračunske dokumente, a to najbolje prikazuje objava proračuna za građane – 2015. ga je objavilo samo 1% općina, a 2022. čak 79%. Na prezentaciji su uz predstavnike Instituta za javne financije sudjelovali državni tajnik Ministarstva financija RH Zdravko Zrinušić, državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave RH Sanjin Rukavina, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Grada Pakraca Anamarija Blažević i načelnik Općine Ribnik Dino Blažević. (ijf)

Povezane objave

Vjetroelektrane nisu nimalo “zelene”

HF

Uvozimo sijeno iz Belgije!

HF

Čeka li Hrvatsku idućih godina zastoj u realizaciji projekata u obnovljivcima

hrvatski-fokus

Njemačka je ponovno “europski pacijent”?

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više