Hrvatski Fokus
Kultura

Izvorove utihe Izvora Oreba

Krajolik mora i obala u čijim inačicama slikar pronalazi tipične, ali uvijek i izuzetno komponirane kadrove prizora na kojima dominiraju prirodne konfiguracije

 

U prostorijama Prokulture – Kuće jezika i kulture Peristil u Splitu, u  utorak, 5. srpnja 2022., upriličeno je otvorenje izložbe i glazbeni recital ‘Izvorove utihe’ , jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara i kipara, Izvora Oreba.  Tom prigodom upriličen je glazbeno-poetski recital Orebove poezije koje su uglazbila i izvodila najveća imena hrvatske glazbe, poput Olivera Dragojevića i Klape Ošjak. Svečanosti otvaranja pridružila se i poznata tv voditeljica Lejdi Oreb, s kojom Izvor dijeli porijeklo i pripadanje jedinstvenoj Veloj Luci, kolijevci glazbenih talenata. Autorica projekta je Nansi Ivanišević.

Izvor Oreb je široj javnosti poznat po svojim izmagličastim, sanjanim slikama krajobraza otoka Korčule i Kornatâ, a pokoje pute i Zagreba. Kako je sam rekao, objašnjavajući zavičajnu tematiku svojih slika, „važno je podrijetlo djeteta koje se rodilo u Veloj Luci, mjesta tako arhaičnog, plemenitog, mirnog, s ribarima, vrijedim ženama, sve je to bilo toliko jako, jutra i zore, moj otac – ja sam skrojen od emocija tog života.”

Nasuprot trendu drastičnih otklona od tradicije i isforsiranim težnjama prema inovacijama u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti – slikarski opus Izvora Oreba djeluje kao otok u čijim se prostorima morfološka evolucija odvija u suprotnom smjeru. Polazna točka, i doslovno je otok Korčula i umjetnikovo rodno mjesto Vela Luka – neizmjerna izvorišta inspiracija proisteklih iz višestoljetnih taloga etnološke i kulturološke baštine. S tih pozicija izrastajući iz lokalnog i nadgrađujući spoznaje u kontaktima s dostignućima univerzalnog, slikar je profilirao svoj stav nastojeći da hrvatskom marinizmu ugradi nove komponente svježih sagledanja tla iz kojeg je izrastao. Kod njega nije postojala dilema: odricanje dosadašnjeg i adoriranje novog. Nametnuo je opredjeljenje: poštovanje autohtonosti te njezine vrijednosti pridružiti globalizaciji u dostojnim omjerima. 

Crteži i grafike te slike u tehnici ulja na platnu kao da imaju jedinstven motiv: krajolik mora i obala u čijim inačicama slikar pronalazi tipične, ali uvijek i izuzetno komponirane kadrove prizora na kojima dominiraju prirodne konfiguracije od bregovitih krivulja, do škrtih polja, ubavih naselja i pojedinih zdanja, od kamenih kućica pučkog graditeljstva, do gotovo minijaturnih urbanih aglomeracija. Prisutnost ribarskih i drugih brodica neizostavni je objekt, dok se ljudski lik rijetko pojavljuje i to u srazmjerno malim dimenzijama. Izvor Oreb izvanredan je majstor u artikulaciji prostora bilo da se radi o širokim panoramama ili pak maslinicima ili livadama rascvjetale lavande.

Slikar je u svom pristupu motivu uvjereni realist čije sklonosti dodiruju, pa čak i prelaze, granice onoga što u likovnom jeziku nazivamo hiperrealizmom. S druge strane, posebno pri izradi ulja na platnu, on te svoje vizure kao da obavija kolorističkom i luminističkom koprenom sna. I tako odjednom ono što je bilo definirano prepoznatljivošću, prenaša se u dimenziju onirističkog. Posebni suptilitet u tom procesu pridan je korištenju boje od kojih najradije koristi ljubičastu, modru, smeđu i donekle žutu te ih gotovo deatomizira u upravo neshvatljive tonove i nijanse. U tom bogatstvu prijelaza posebno su začuđujuća ona na relaciji ljubičastog u bijelo i plavog u bijelo.

Kao crtač Izvor Oreb iskazuje sklonost minucioznosti pa njegove građevine, raslinje, životinje, čamci i na kraju ljudi odišu poetskim realitetom jer uz vjernu predodžbu sugeriraju i određena stanja kako u samoj prirodi tako i u njezinim akterima. Njegovi pogledi ne zaustavljaju se na površini već prodiru duboko u srž postojanja, pa otuda i njihova vitalnost ali i duhovnost. Taj odnos prema temi još će više doći do izražaja kod ulja na platnu gdje priča o polju sadrži i podtekst o prijašnjim i budućim događanjima, scene iz naselja govore posredno i o zbivanjima unutar spleta kuća i odišu nekim fluidom postojanja, dok tek naznačene figure ljudi isijavaju skromnu prisutnost ali i upornost trajanja na negostoljubivim terenima kamenjaka i nesigurnim prostranstvima mora.

Izvor Oreb je poetska duša u pravom smislu te riječi. Uz to što je slikar – on je i kipar i pjesnik i pjevač. Sa sigurnošću se može reći da postoji snažna identičnost između njegovih likovnih djela i pjesničkog opusa. Ne samo u opisu motiva već i u onim skrivenim emotivnim otkucajima zvuka i oblika. Gledajući njegove slike kao da slušamo njegove pjesme, a svaki stih upućuje na asocijaciju nekog od njegovih oblika.

Kao jedan od značajnih suvremenih umjetnika koji izrasta iz tradicije – ne vezuje se za konzervativno ali ni avangardno – već suvereno trasira nove putove hrvatskom marinizmu s čvrstim uporištem u autohtonom ali i sa svježim senzibilitetom u nalaženju novih formulacija neiscrpnih motiva i tema našega primorskog tla. (prof. Juraj Baldani)

Izvor Oreb rođen je 7. studenog 1946. g. u Veloj Luci na otoku Korčuli. Školu primijenjenih umjetnosti završio je u Splitu 1966. godine. Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1968. g., a na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1972. g. Od 1973. g. do 1978. g. suradnik je Majstorske radionice prof. Frane Kršnića. Izlaže od 1967. g. u domovini i inozemstvu i do sada je imao više od 50 samostalnih izložbi. 1990. g.  objavljena je njegova knjiga dijalektalne poezije Lanterna na škoju. Godine 1995. izradio je spomenik fra Grgi Martiću, koji je postavljen u Posušju. 1999. g.  objavljena je njegova knjiga poezije I suza mi pade, te zajedno sa suprugom Emilijom Karlavaris knjiga komedija Vrag odni šalu. Mnoge su mu pjesme uglazbljene. Živi i radi u Zagrebu i u Veloj Luci na otoku Korčuli.

Izložba ostaje otvorena do 29. srpnja 2022.

Nives Matijević

Povezane objave

Svemirska bajka

HF

Nemam potporu lokalne zajednice

HF

Vučedolske golubice let

HF

Metamorfoza jedra Mate CROate

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više