Hrvatski Fokus
Kultura

Održana 32. jezično-pjesnička smotra Croatia rediviva ča-kaj-što

Drago Štambuk tako ustrajno održava sjećanje na talijansko paljenje svoga rodnog mjesta u Drugom svjetskom ratu

 

U Selcima na otoku Braču, ispred crkve Krista Kralja u petak, 5. kolovoza 2022. na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, održana je 32. svehrvatska jezično-pjesnička smotra Croatia rediviva ča-kaj-što.

Književnik, liječnik i diplomat Drago Štambuk tako ustrajno održava sjećanje na talijansko paljenje svoga rodnog mjesta u Drugom svjetskom ratu okupljajući pjesnike svih triju sastavnica hrvatskoga jezika ovjenčavajući svake godine po jednoga maslinovim vijencem, a oliveatusovi stihovi ostaju uklesani na ‘zid od poezije’ na samome trgu. 

Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što, na kojoj se zasniva ova manifestacija, a koju je na Krvavi Uskrs 1991. utemeljio akademik Drago Štambuk, proglašena je 2019. kulturnim dobrom RH i stavljena na Nacionalnu listu štićene nematerijalne baštine.

Zlatnom formulom ča-kaj-što obuhvaćena je tako sva dijalekatska raznolikost hrvatskoga jezika u svoj svojoj različitosti, sva povijest hrvatskoga književnog jezika sa svim njezinim dijalekatskim stilizacijama, uključujući tu i standardni jezik, onakav kakav je izrasta­o i sjajno se potvrdi­o. Uz to, zlatna formula upućuje na pravi pristup tomu standardnom jeziku, pristup ne s gledišta dijalektološke ekspertize, nego sve cjelovite povijesti hrvatskoga pisanja. Upravo zato ča-kaj-što i jest zlatna formula hrvatskoga jezika.

Obraćajući se nazočnima utemeljitelj dr. Štambuk nazvao je Zlatnu formulu ča-kaj-što jezičnim i političkim ujediniteljem, gralom i hrtskom osovinom koja hrvatski jezik bogati iznutra, odvajajući ga od Vukovih zasada i brani od geopolitičkih presizanja. „Zlatna formula se uvriježila i lebdi nad Hrvatskom oplemenjujući naše uvide o tome što je i kakav nam je jezik, ili bolje kakvima je i nama i jeziku biti. Svakih pet godina ovjenčane pjesnike čiji se stihovi uklešu na mramorne ploče Zida od poezije (zovu ga i Oltarom hrvatskog pjesništva), antologiziram u zbornicima ‘Maslinov vijenac’, već ih je pet tiskano. Maslinovi vijenci svjedoče bogatstvo i razvedenost hrvatskog jezika, njegovu jedinstvenu trojedno-polimorfnu narav“, kazao je dr. Štambuk te dodao kako se Dan Domovinske zahvalnosti, sretno poklopio s tradicionalnim petkom uoči paljenja Selaca od talijanskog fašističkog okupatora 9. kolovoza 1943., „pa sam zamolio pjesnike da čitaju prvenstveno domoljubnu poeziju, s naglaskom na podređenim idiomima, a koji se svi i sa standardom (iako ga radije zovem uzornim hrvatskim jezikom) – takme za Maslinov vijenac čime ovjenčanik – poeta oliveatus zaslužuje ploču sa svojim urezanim versima na Zidu od poezije.“

Načelnika Općine Selca Ivana Marijančević dao je smotri punu podršku, nazvaovši Formulu jednim od najvažnijih projekata od osnutka hrvatske države.

Uslijedilo je otkrivanje ploče prošlogodišnjeg oliveatusa fra Ivana Kramara na kojoj su uklesani njegovi stihovi: „Budi život svoga života“, s osvrtom Luke Paljetka  na njegovo djelo i laureatovo govorenje vlastitih stihova.

Dio predviđen za takmičenje započeo je čitanjem Nazorove „Masline“, a blagoglagoljili su redom: Drago Štambuk, Zvjezdana Čagalj, Sanja Mošić, Darko Rundek, Petar Tyran, Biserka Goleš Glasnović, Stanko Jerčić, Tomislav Žigmanov, Silvija Buvinić, Vera Grgac, Sanda Hržić, Vjekoslava Jurdana, Darija Žilić, Ivona Džimbeg, Hrvoje Peruzović, Marijan Grakalić, Vlasta Vrandečić Lebarić i Luko Paljetak.

Povjerenstvo sastavljeno od dosadašnjih oliveata: Drago Štambuk, Luko Paljetak i Vlasta Vrandečić Lebarić  proglasio je novom oliveatkinjom kajkavku Veru Grgac.

Vera Grgac je istaknuta hrvatska kajkavska pjesnikinja, ali i istražiteljica i kolekcionarka zavičajne kulturne baštine. Njezina kajkavska poezija priskrbila joj je članstvo u Društvu hrvatskih književnika. Potrebno je istaći kako je Vera Grgac po struci medicinarka, a cijeli je radni vijek provela u medicinskoj školi Sestara milosrdnica u Zagrebu. Ostala je vjerna svom zavičaju, njegovoj povijesti, tradiciji i kulturnoj baštini. To je lijepo mjesto Bistra s okolnim prostorom koji nazivaju Bistranski kraj.

Pjesničkoj smotri nazočio je umirovljeni hvarski biskup Slobodan Štambuk, a u glazbenom programu je nastupio Darko Rundek koji je izveo i svoje dvije skladbe ‘U borbi sa silama’ i ‘Ruke’.

Nives Matijević

Povezane objave

KAMENITA ULICA – Branimir Tomas

HF

Sinovi bure

HF

Zadnja nada

HF

Krovovi, krovovi stari

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više