Radi li se o pranju novca?
Posljednje izvješće Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ekonomskog instituta Zagreb o prometu nekretninama u Hrvatskoj otkriva neke nevjerojatne podatke.
Za početak, promet nekretninama lani je iznosio 60 milijardi kuna – 20 milijardi više nego 2020. Broj kupoprodaja također je bio veći za 30 posto. Najveću cijenu po četvornom metru – više od dvije tisuće eura – ostvarili su prodavači u Dubrovniku, Rovinju, Splitu i Opatiji, dok je u Zagrebu ta cijena u prosjeku iznosila 1600 eura po četvornom metru.
Posebno je zanimljivo da je gotovo polovina nekretnina kupljena gotovinom! Kad govorimo o mogućnosti kupnje nekretnine – najmanje ih si mogu priuštiti stanovnici priobalja.
Ove podatke u HTV-ovom središnjem Dnevniku komentirao je ekonomski analitičar Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas, koji je rekao da ljudi, pogotovo u nemirnim, nesigurnim vremenima, pokušavaju sa svojom imovinom pobjeći u sigurnije luke – a jedna od njih definitivno su nekretnine.
Brkić je rekao i da APN-ovi krediti dodatno stimuliraju potražnju za stanovima, pa onda i rast cijena.
“A moguće je ići u malo spekulativnije vode i reći da veliki dio koji se kupuje gotovinom ima i spekulativne karakteristike i atribucije, odnosno da je moguće riječ o nekom postotku pranja novca”, rekao je Brkić.
Brkić je rekao i da procjene nekih domaći i međunarodnih istraživanja pokazuju da bi siva ekonomija u Hrvatskoj mogla biti nešto manje od 30 posto BDP-a. To je ogroman novac koji ne završi u poreznom sustavu, dodao je.
“To je nešto što definitivno predstavlja problem. Je li to sad trećina ili ne – ali definitivno je previsoko”, upozorio je.
