Toponimi posvećeni Titu najčešći su na području Istre i Kvarnera te Međimurja
Prema podacima koje smo našli na službenoj stranici Katastra, po jugoslavenskom diktatoru nazvano je pet obala u hrvatskim primorskim gradovima, od troga tri su u Istarskoj županiji, a po jedna u Primorsko-goranskoj i Dubrovačkoj županiji. Tako Obalu maršala Tita možemo naći u Poreču, Vrsaru i Rapcu te u Malom Lošinju i u Malom Stonu. U Fažani pak imamo Titovu rivu. Ulice posvećene Josipu Brozu Titu i dalje su brojne iako su se imena jugoslavenskog diktatora posljednjih godina odrekli Zagreb, Šibenik, Zaprešić, Karlovac i Velika Gorica.
Ulice s imenom Josipa Broza Tita
Ulice posvećene Titu i dalje možemo naći u općini Marija Gorica kod Zaprešića (Zagrebačka županija), u Turopolju (Zagrebačka županija), u Selcu (Primorsko-goranska županija), Raši (Istarska županija), Nedelišću (Međimurska županija), u Novom Selu Rok (Međimurska županija), u Šenkovcu (Međimurska županija). U Međimurskoj županiji ulice posvećene Titu nalaze se i u Donjem Mihaljevcu i Donjem Vidovcu.
Titove ulice nalazimo i u Slavoniji: u Vinkovačkim Banovcima (Vukovarsko-srijemska županija, u Zmajevcu (Osječko-baranjska županija), u Starom Gradcu u (Virovitičko-podravskoj županiji).
Ulicu Maršala Tita imamo i u Donjem Lapcu (Ličko-senjska županija), potom u Opatiji (Primorsko-goranska županija).
Imamo i nekoliko trgova posvećenih Titu i to u Rovinju, Žminju, Buzetu i Labinu u Istarskoj županiji, potom u Rijeci i Matuljima u Primorsko-goranskoj županiji.
Do prošle godine i Velika Gorica imala je Trg maršala Tita, no ime je promijenjeno u Trg Grada Vukovara. 2017. i Karlovac je Trg Josipa Broza Tita promijenio u Trg hrvatskih branitelja. U Puli je i dalje Titov park.
Ignoriranje saborske Deklaracije o osudi komunističkih zločina i rezolucija Vijeća Europe
U Hrvatskoj nažalost nikada nije provedena dekomunizacija države, a kamoli sustavna dekomunizacija tog zla. Naprotiv, u demokratskoj se Hrvatskoj redovito i bez srama veliča komunističkog diktatora Tita, slavi se njegov rođendan, održavaju se, pod krinkom ‘antifašizma’ sramotni mimohodi poput “Besmrtnog partizanskog odreda” kada se zagrebačkim ulicama nose crvene zvijezde petokrake i slike Josipa Broza Tita – diktatora i totalitarističkog zločinca svjetskoga glasa – zazivajući da se njegovo ime vrati na trg Republike Hrvatske.
Ovim revizionističkim postupkom besmrtni Titovi sljedbenici omalovažavaju, žrtve komunističkih zločina i u potpunosti ignoriraju više pravnih odluka sadržanih u rezolucijama Europske unije i Republike Hrvatske.
Komunistički zločini posebno su osuđeni u Rezoluciji vijeća Europe 1481, potom Rezoluciji “Važnost europskoga sjećanja za budućnost Europe” te u saborskoj Deklaraciji.
Hrvatski sabor 10. srpnja 2006. donio je Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine u kojoj ističu kako su: “Jedinstveni u osudi svakog pojedinačnog i svih zločina koji su se doista dogodili u vrijeme totalitarnog komunizma u današnjoj Republici Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji”.
Europski parlament 19. rujna 2019. godine usvojio je još jednu rezoluciju o sučeljavanju s prošlošću. Rezolucija nazvana “Važnost europskoga sjećanja za budućnost Europe” prošla je nezapaženo.
Njome se poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim.
U njoj se, između ostalog, izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola.
Također se napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava.
“Na području Republike Hrvatske dogodila su se masovna ubojstva nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Brojni su razlozi teških komunističkih zločina iz toga razdoblja ali svima im je zajedničko usmrćivanje političkih protivnika zato jer su drukčije mislili i osjećali. Stoga ovu Rezoluciju Europskog parlamenta kojom se poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim smatram korakom prema naprijed jer se njome osuđuje i izjednačuje nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih režima.”, naglasila je u razgovoru za Narod.hr Marijana Petir, bivša hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.
