Neidhardt: Nekim svojim djelima akademik Kovačić oblikovao je i suvremeni hrvatski identitet
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 9. studenog predstavljena je knjiga Akademik Kuzma Kovačić, autora akademika Josipa Pečarića, posvećena životu i radu ovog istaknutog suvremenog hrvatskog kipara, uz brojne fotografije te Kovačićeve intervjue, govore i druge tekstove.
Kako je u uvodnom govoru kazao predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt, Hrvatska akademija izabrala je 2012. Kuzmu Kovačića za člana suradnika, a 2020. i za redovitog člana, cijeneći njegova djela kojima je obilježio javni prostor, uspješno spajajući tradiciju i suvremenost. „Nekim svojim djelima akademik Kovačić oblikovao je i suvremeni hrvatski identitet“, kazao je akademik Neidhardt, spomenuvši najznačajnija Kovačićeva djela: kovanice kuna i lipa, Oltar domovine na Medvedgradu, spomenike Draženu Petroviću i prvom hrvatskom predsjedniku akademiku Franji Tuđmanu, u Zagrebu, kao i Tuđmanove spomenike u Škabrnji i Slavonskom Brodu. Među Kovačićevim djelima su i vratnice i oltar hvarske katedrale, spomenik papi Ivanu Pavlu II. u Selcima na Braču i njegov reljef u nadbiskupskoj palači u Splitu, spomenici Antunu Mihanoviću u Gatima iznad Omiša i fra Pavlu Vučkoviću u Sinju, oltarni reljef Vječne proslave u crkvi Svete Mati Slobode u Zagrebu, reljef Slava hrvatskih mučenika u crkvi na Udbini, skulpturalni prikaz Posljednje večere i spomenik Divi Grabovčevoj postavljen u Rami u Bosni i Hercegovini te spomenik Gojku Šušku u Širokom Brijegu. Za akademika Pečarića akademik Neidhardt je kazao da je matematičar svjetskog glasa, jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka u području teorije nejednakosti s više od 1000 znanstvenih radova iz područja matematike, u široj javnosti naročito poznat po svom publicističkom radu u sklopu kojeg je objavio više od 135 knjiga posvećenih uglavnom temama vezanima uz stvaranje i izgradnju hrvatske države.
„Rijedak je primjer da jedan akademik piše knjigu o drugom akademiku, pogotovo znanstvenik o umjetniku. Prvi predsjednik naše Akademije Franjo Rački na otvorenju Akademijine palače 1884. rekao je da se u ovom hramu rukuju znanost i umjetnost. I doista, u Hrvatskoj akademiji na djelu je sretna sinergija znanstvenika i umjetnika koja obogaćuje naš stvaralački duh i potiče našu kreativnost. Upravo zahvaljujući toj sinergiji i komplementarnosti znanosti i umjetnosti Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti opravdava svoje ime i profilirala se kao institucija od najvišeg ugleda i povjerenja, koja radom svojih članova te znanstvenih i umjetničkih jedinica obogaćuje intelektualni i duhovni život Hrvatske, ali i Europe i svijeta. Da parafraziram Franju Račkog, ovom knjigom se znanstvenik Pečarić rukuje s umjetnikom Kuzmom Kovačićem“, rekao je akademik Neidhardt.
Književnik Hrvoje Hitrec kazao je da se Kovačićevo stvaralaštvo može nazvati kontemplativnim kiparstvom. „Najveći uspjeh jednog umjetnika je da ga se u njegovom narodu naziva samo po imenu. Kuzma je Majstor Radovan i Meštar naših dana“, istaknuo je Hitrec, dodavši da Kovačić kao kipar nije izoliran, nego uronjen u hrvatsku društvenu i političku zbilju.
O knjizi i Kovačićevom opusu govorio je i likovni kritičar Milan Bešlić, dok je akademik Josip Pečarić kao najznačajnije Kovačićeve radove naveo njegove spomenike Franji Tuđmanu u Zagrebu i Škabrnji.
U osvrtu na svoje djelovanje akademik Kuzma Kovačić kazao je da da žalosti što je Oltar domovine izgubio funkciju u državnom protokolu koju mu je dao predsjednik Tuđman, kao i uvođenje eura kojim će prestati postojati njegove kovanice kune.
