Izložbe hrvatske ratne fotografije fotoreportera Matka Biljka i Bože Vukičevića
U povodu 31. godišnjice početka Domovinskog rata, Prokultura – Opservatorij kulturnih politika predstavlja izložbu hrvatske ratne fotografije fotoreportera Matka Biljka i Bože Vukičevića pod naslovom „Svjedoci povijesti“. Izložbu koja je otvorena u ponedjeljak, 7. studenog 2022. u prostorijama Prokulture – Kući jezika i kulture na Peristilu, kao i ostatak bogatog programa, inicirala je i pripremila Zaklada hrvatskog sjećanja pod vodstvom predsjednice gospođe Antonije Jolić, kustosice, grafičke dizajnerice i istraživačice javne politike kulture sjećanja.
„Uz pripadajući katalog izložba predstavlja tek mali dio ogromnog opusa ove dvojice velikana hrvatske fotografije, ističući važnost uloge predanog pojedinca koji je svojim radom posvjedočio Hrvatskoj i cijelom svijetu nepravednost rata i agresije na ovu mladu državu, bitno pridonoseći njenom priznanju. Zahvaljujući prikupljanju bogate građe nastale u vrijeme Domovinskog rata, Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i Hrvatskog povijesnog muzeja te maru Zaklade hrvatskog sjećanja i sami postajemo svjedoci jednog izvanrednog vremena hrvatske povijesti“, kazala je Antonia Jolić.
Početak svoje profesionalne fotoreporterske karijere Matko Biljak i Bože Vukičević započeli su u Slobodnoj Dalmaciji upravo u tim presudnim godinama stvaranja hrvatske države. Spletom okolnosti i svoje hrabrosti, postali su ratni fotoreporteri, ostvarivši trajna svjedočanstva najtežih, ali i najvažnijih trenutaka suvremene hrvatske povijesti. Ova zajednička izložba prikazuje po prvi put u njihovom gradu tek mali dio ogromnog, tragičnog opusa, ističući važnost uloge predanog pojedinca koji je svojim radom posvjedočio Hrvatskoj i cijelom svijetu nepravednost rata i agresije na mladu državu, bitno pridonoseći njenom priznanju.
Matko Biljak, rođen 1968. godine u Splitu, fotografijom se bavi od 1985. godine, od 1997. radi u Slobodnoj Dalmaciji kao fotoreporter, od 2007 godine do danas urednik je fotografije u Slobodnoj Dalmaciji na dnevnim i specijaliziranim izdanjima. Do sada je uredio više foto-monografija i knjiga u izdanju Slobodne Dalmacije. Od 1991. godine aktivno je bilježio rat u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini gdje je obišao sva ratišta. U Hrvatskoj je dva puta bio zarobljen kao ratni reporter. Od 1993. godine do 2005. radi za Reuters kao fotograf i urednik. Fotografije je objavljivao u brojim stranim novinama i časopisima (Time magazine, Newsweek, Der Spiegel, Stern, Times, LA Times, Washington Post, Guardian, Paris Match, Le Figaro, Usa Today…) Objavljuje fotografije u monografijama i knjigama, izlagao je na više od 40 skupnih i samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu na kojima je više puta nagrađivan. Dobitnik je prve Zlatne kamere-nagrade HND-a 1991. godine za fotografiju.
Bože Vukičević rođen 1966. god. u Splitu, fotografijom se bavi od 1987. godine. 1990. dobiva stalni posao fotoreportera u Slobodnoj Dalmaciji. Početkom rata u Hrvatskoj 1991. fotografira ratna događanja: od istočne Slavonije, Posavine, Banije, Zapadne Slavonije, preko dalmatinskih ratišta – Zadar, Šibenik, bojišnica u Zagori, do juga Hrvatske, kao i akciju ‘Oluja’ kojom završava razdoblje ratnog reporterstva. Paralelno sa ratnim zbivanjima u Hrvatskoj pokriva i ratna događanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. U tim ratnim godinama počinje surađivati sa foto agencijom Associated Press zahvaljujući kojoj objavljuje niz zapaženih fotografija u raznim inozemnim medijima. Vraća se svakodnevnom poslu radeći reportaže, teme i događanja od političkih, kulturnih, sportskih…. Od 2006. godine radi kao urednik fotografije u magazinu ‘Otvoreno more’ gdje se uglavnom bavi podvodnom fotografijom, temama i reportažama s morskom tematikom. Član je ULUPUH-a od 2010. godine. Autor više samostalnih izložbi, sudionik brojnih skupnih izložbi, koautor devet fotomonografija, dobitnik brojnih nagrada i priznanja.
Antonia Jolić, sveučilišna predavačica, znanstvena istraživačica i dizajnerica. Njezin dizajnerski rad pokriva raspon od razvijanja brendova, dizajniranja ambalaže, izdavaštva, izložbenog dizajna, grafike okoliša, kao i novih medija. U svom istraživačkom radu ispituje kako društveni dizajn (Social Design) i uloga dizajnera mogu pridonijeti očuvanju i razvoju društva. Utemeljiteljica je Zaklade hrvatskog sjećanja temeljem brojnih istraživanja o potrebi razvoja kulturnog sjećanja u Hrvatskoj. Zaklada je posvećena razvoju, očuvanju i potpori hrvatskom kulturnom sjećanju vezanom uz povijesne događaje posljednjih sto godina hrvatske povijesti, počevši od Prvog svjetskog rata do danas.
