Ministar obrazovanja Mats Persson suprotstavio se globalizacijskom fašizmu na sveučilištu i znanstvenoj zajednici
Švedski ministar obrazovanja najavljuje istragu o ‘kulturi otkazivanja’ na sveučilištima. Ministar Mats Persson napisao je članak za švedske novine Expressen u kojem je detaljno opisao kako će njegovo ministarstvo pokrenuti istragu o slučajevima “kulture otkazivanja” na švedskim sveučilištima, za koju kaže da koči slobodu govora i stvara ustajalo akademsko okruženje. “Ako se želi razumjeti stvarnost, određene riječi ili teorije ne mogu se zabraniti. Kultura šutnje i prokazivanja prstom – također nazvana kulturom otkazivanja – stvara isprazno i ustajalo akademsko okruženje. Pokrenut ću reviziju kako bih odredio koliko je to rašireno”, piše Persson, dodajući da takva kultura “ugrožava sposobnost pojedinačnih istraživača da donose procjene na temelju svog znanja i profesionalnih vještina”.
Zapadna sveučilišta, koja su nekoć smatrana bastionom slobode izražavanja, sve su više ušutkavana. Ministar obrazovanja kaže da su švedska sveučilišta u velikoj opasnosti da budu mjesta gdje se otvorena rasprava i kritika više ne toleriraju, prenosi Remix.
“Politika identiteta riskira da nađe svoj put u sveučilišni svijet. U izvješću iz “Kalla Fakta” (švedski informativni program), pojavljuje se nekoliko slučajeva u kojima je ono što je započelo kao živahna rasprava ili savršeno razumno pitanje degeneriralo u ostracizam i pritisak radi prilagode agendi politike identiteta.
Tri ugledna švedska akademika suočila su se s kaznenim progonom nakon zbog istraživanja
“Sveučilište nije bilo koje mjesto. Kritika, propitivanje i izravne rasprave tamo bi trebale biti svakodnevica. Konsenzus nije cilj.”
Također dodaje da o temama vezanim uz rasizam i seksizam treba otvoreno raspravljati kako bi se razumjeli njihovi “uzroci i posljedice”.
“Daljnji rizik od kulture otkazivanja je da se istraživanja o politički kontroverznim temama zanemaruju u korist ugodnijih područja. Tko želi istraživati rasizam ili seksizam ako riskirate da budete optuženi da dijelite ideje s onim što proučavate? Potrebna su nam i znanja o temama koje se mogu percipirati kao osjetljive”, piše.
Samo prošle godine, tri ugledna švedska akademika suočila su se s kaznenim progonom nakon što su njihova istraživanja otkrila da većinu silovanja počine imigranti. Zapravo, glavna autorica rada, prof. Kristina Sundquist sa švedskog Sveučilišta Lund, bila je najcitiranija profesorica na svom sveučilištu glede društvenih istraživanja kada je tužiteljstvo pokrenulo slučaj protiv nje. Ostaje pitanje hoće li se na temelju istrage poduzeti ikakve radnje. Švedski ministar je napisao da nije samo zabrinut oko promicanja pravednog okruženja za ljevicu i desnicu, već i za religiozne studente. „Švedska u osnovi ima dobro akademsko okruženje. Imamo jake i neovisne fakultete i sveučilišta koja prednjače. Danas se istražuje i na područjima koja mogu biti provokativna i za političku ljevicu, desnicu i religiju. Tako bi trebalo biti u liberalnoj demokraciji. Snaga Akademije je u traženju novih znanja bezuvjetno, bez zabranjenih riječi i zasljepljivanja. Cijelo društvo će imati koristi od ovoga.” Ministar se poziva i na otvoreno pismo objavljeno u Harper’su 2020. godine u kojem je 150 intelektualaca upozorilo na opasnosti ograničavanja slobode govora.
Pitanja o rasi, kvocijentu inteligencije, biološkim razlikama između muškaraca i žena i drugim “vrućim” temama dugo su bile tabu ili potpuno zabranjene u zapadnim akademskim okruženjima, ali to se pitanje proteže daleko izvan sveučilišta. Bivši švedski političar osuđen je prošle godine zbog citiranja IQ-a Južnosudanaca, za kojeg je tvrdio da im otežava integraciju u švedsko društvo.
Čini se da Persson promiče puni i otvoreni diskurs na sveučilištima, čak i o osjetljivim temama, ali nije jasno koliko će daleko Švedska ići u dopuštanju slobodne rasprave u tim područjima, posebno s obzirom na stroge švedske zakone o govoru mržnje. Na primjer, ako bi akademski rad utvrdio da su Azijati pametniji od bijelaca na temelju IQ rezultata, bi li to predstavljalo oblik govora mržnje? Bi li se takva rasprava uopće smjela održati na sveučilištu? Persson ne navodi u kakvom će obliku biti istraga, no ostaje pitanje hoće li se na temelju istrage poduzeti ikakve zakonodavne ili službene radnje.
