Europska unija iz toplinarskih sustava pokriva približno 13 posto potreba za toplinskom energijom
Povoljna geološka građa, posebice na području sjeverne Hrvatske, dobra je podloga za razvoj toplinarskih sustava koji umjesto ekološki neprihvatljivih fosilnih goriva mogu koristiti geotermalnu energiju za dobivanje topline.
Europska unija iz toplinarskih sustava pokriva približno 13 posto potreba za toplinskom energijom. U većini takvih postrojenja daljinskog grijanja, u kojima se toplinska energija iz jednog središta distribuira krajnjim potrošačima, mahom u zgradama i kućama, dugo godina koristilo se loživo ulje, a tek odnedavno plin.
Kako Stari kontinent želi postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, tako uz industriju i promet želi snažnije dekarbonizirati i toplinarstvo.
Energetsku tranziciju na tome području i prelazak s, primjerice, mazuta na obnovljive izvore može ubrzati snažnija primjena Sunčeve energije (solarni toplinski sustavi), biomase, ali i geotermalne energije.
Dr. sc. Sanja Živković, iz Odjela za energetsko i klimatsko planiranje Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) kaže kako grijanje na geotermalnu energiju omogućava korištenje obnovljivog izvora tijekom cijele godine te stalne i stabilne opskrbe potrošača toplinskom energijom koja se može koristiti za grijanje i hlađenje te za pripremu potrošne tople vode.
“Ovakav siguran, domaći izvor energije, čija je cijena i prije globalnog poskupljenja energenata bila značajno niža od energije dobivene iz drugih izvora te ne ovisi o geopolitičkim zbivanjima, omogućava razvoj brojnih gospodarskih djelatnosti te opći prosperitet područja na kojem se koristi“, smatra ona.
Dizalice topline
Područje sjeverne Hrvatske, odnosno Panonskog bazena ima izuzetno povoljnu geološku građu za razvoj geotermalnih projekata.
“Geotermalni gradijent je ovdje viši od europskog prosjeka. Temperatura vode, kao i dubine na kojima se mogu naći ležišta geotermalne vode variraju ovisno o geologiji pojedinog područja“, napominje, dodajući kako su u Hrvatskoj prisutni primjeri od površinskih geotermalnih izvora s temperaturom vode do 65 °C (npr. u Lipiku i Varaždinskim Toplicama) do ležišta s temperaturama višim od 170 °C na dubinama većim od 3,5 km (primjerice, Velika Ciglena).
“Ipak, može se općenito reći da se na dubinama od oko 1500 m mogu naći ležišta s temperaturama vode od otprilike 70 °C, no česti su i primjeri viših temperatura – i do 100 °C. Ovakva temperatura vode uz dogrijavanja pomoću dizalica topline ili korištenjem nekog drugog izvora energije, poput spalionice otpada ili energije biomase, može biti korištena i u visokotemperaturnim sustavima daljinskog grijanja, kakvi su prisutni u Hrvatskoj“, objašnjava ona, naglasivši kako je u Zagrebu već nekoliko objekata priključeno na geotermalno grijanje, a u Topuskom je već godinama u radu sustav daljinskog grijanja na geotermalnu energiju.
“Od novijih projekta, najdalje su odmaknuli Križevci i Karlovac koji već nekoliko godina razvijaju projekte istraživanja geotermalne vode za potrebe daljinskog grijanja“, kaže.
Ishođenje dozvola
Uz te gradove, nastavlja, niz je lokalnih zajednica, gradova i općina pokrenuo projekte istraživanja geotermalne vode s ciljem korištenja u toplinarstvu u okviru Programa ‘Energija i klimatske promjene’ Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma iz kojeg je za razdoblje 2014. – 2021. dodijeljeno 20 milijuna eura, od kojih osam milijuna eura za razvoj geotermalnih projekata. Upravitelj programa je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a Programski partner je EIHP.
“Također, kroz mjeru Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, Agenciji za ugljikovodike odobrena su sredstva u iznosu od 225 milijuna kuna namijenjenih za potvrđivanje geotermalnog potencijala koji podrazumijevaju snimanje geofizičkih podataka te izradu dvije istražne bušotine, a u svrhu korištenja geotermalne energije u toplinarstvu“, napominje.
Nažalost, dodaje, istraživanje i eksploatacija geotermalnih izvora energije još se uvijek veže uz naftnu industriju. Stoga su i procedure za ishođenje dozvola za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode dugotrajne.
No, postoje naznake da će se takav zakonodavni okvir mijenjati kako bi se procedure maksimalno ubrzale i omogućile razvoj geotermalnih projekta u kraćem vremenskom okviru, ističe ona, dodajući kako je priključivanje prvih korisnika na nove geotermalne sustave daljinskog grijanja u Hrvatskoj moguće očekivati u sljedećih tri do pet godina.
Energetska neovisnost
Jedan od koraka u tome smjeru, kako je ranije spomenuto, već je napravio Karlovac. Naime, Grad na četiri rijeke i energetska tvrtka GeotermiKA u ožujku su uspjeli osigurati više od 3,5 milijuna kuna vanjskih sredstava za razvoj projekta geotermalnih izvora za proizvodnju toplinske energije. Tvrtku GeotermiKA osnovao je Grad Karlovac upravo radi istraživanja i eksploatacije geotermalne energije za potrebe postojećeg toplinarskog sustava te za proizvodnju električne energije koja bi se koristila u javnim gradskim objektima (bolnici, školama, dječjim vrtićima, gradskoj upravi te, primjerice, za javnu rasvjetu).
U Uredu gradonačelnika Križevaca pak kažu kako je geotermalni potencijal toga grada otkriven osamdesetih godina prošlog stoljeća. S obzirom na preliminarna istraživanja i podatke o postojanju geotermalnog potencijala, nastavljaju, nedavni projekti ‘Uspostavljanje sustava za proizvodnju geotermalne energije na području grada Križevaca’ te ‘Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije na području grada Križevaca’ samo su nastavak ranijih istraživanja geotermalne energije. Ta dva projekta savršeno se uklapaju u Strategiju Grada Križevaca koja će mu biti desna ruka u cilju dostizanja energetske neovisnosti do 2030. godine.
“Ciljevima se ponajprije želi smanjiti ovisnost o plinu u smislu grijanja javnih zgrada koje se nalaze u neposrednoj blizini bušotine (srednje i osnovna škola, sportska dvorana, učenički dom, Visoko gospodarsko učilište). S obzirom na to da se dio projekta odnosi na istraživanje geotermalnog potencijala i dobivanje stvarne slike o izdašnosti bušotine, u ovom trenutku je nemoguće iznositi podatke o uštedama“, ističu.
Kosov breg
Priključivanje prve javne zgrade, nastavljaju, očekuje se nakon završetka ta dva projekta koji uključuju i izradu glavnih projekata za priključenje zgrada na toplinski sustav.
“Prema planovima Grada Križevaca, prve zgrade mogle bi biti priključene 2025. godine“, otkrivaju u uredu križevačkog gradonačelnika.
Nadalje, dodaju kako hrvatski zakonodavni okvir ne ide ‘na ruku’ razvoju takvih projekata te je sustav trenutačno trom, posebice kada treba raditi novu bušotinu. “Cijeli proces dobivanja potrebnih dozvola trebalo bi ubrzati“, smatraju u tome gradu u kojem planiraju uspostaviti grijanje gradskih bazena zahvaljujući geotermalnoj energiji. Također, ako bušotina pokaže dovoljnu izdašnost, plan je grijanje novog naselja Kosov breg koje bi također trebalo biti energetski neovisno, ističu.
Više o tome moguće je pročitati u novom broju stručnog časopisa EGE.
Također, geotermalna energija središnja je tema Seminara o mogućnostima primjene obnovljivih izvora – Energija iz dubina, koji se održava 16. veljače 2023. godine u Kongresnom centru ‘Antunović’ u Zagrebu.
