Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Automatizacija i računalni vid kao rješenje u ekološkoj poljoprivredi

Radne snage ima sve manje, pa je automatizacija nužna u mnogim pogonima

 

Uz klasičnu automatizaciju Damko, razvojni centar tvrtke Purić, tržištu nudi umjetnu inteligenciju i vrhunska rješenja računalnog vida. U konačnu fazu razvoja i ispitivanja ulazi njihov „cRobot“ – autonomni robot koji u polju kukuruza uništava korov i uzima bitne podatke za svakog poljoprivrednika, o čemu u intervjuu govori Vladimir Poljančić, dipl.ing.el., voditelj razvojnog odjela u Damku.

  • Prije šezdesetak godina tvrtka Purić krenula je od servisa i proizvodnje diesel komponenti, a od 2018. odlučili ste uložiti u digitalizaciju i automatizaciju, kroz svoj razvojni odjel, koji je fokusiran na rješenja koje nudi Industrija 4.0, a sada su tu i elementi Industrije 5.0. Od tada je proteklo dosta vode ispod (mosta) samoborske rječice Gradna. Što ima novoga s vašim komercijalnim brandom Damko? 

– Zapravo sve češće otkrivamo da ti novi pojmovi i trendovi koji se u industriji pojavljuju opisuju neke naše referencije i obavljene projekte iz prošlosti, samo što tada još nisu nosili takve nazive. U tom smislu imamo se pravo nadati da će ove stvari kojima se bavimo biti „nove“ još jako dugo vremena. Nove su također i za sve nas situacije koje se oko nas događaju, jer ekonomski izazovna vremena ne ostavljaju rezervu za opuštanje i ulazak u mirne niše, već zahtijevaju ekstremnu prilagodljivost i širenje djelatnosti, a to su karakteristike koje nama zapravo nisu strane. Primjerice, sposobnost da sami izradimo neke dijelove ili prilagodimo slične, pomaže u poslovanju s narušenim lancima dobave. U posljednje vrijeme nastojimo podržati pogone i tvornice u Hrvatskoj iznalaženjem kvalitetnih ali i ekonomičnih rješenja za automatizaciju, koja su prihvatljiva na našem tržištu. Realno stanje je takvo, da radne snage ima sve manje, i automatizacija je nužna u mnogim pogonima. 

  • Osim klasične automatizacije bavite se i računalnim vidom. Molim vas recite nam više o tome. 

– Da, tvrtka se dulje vremensko razdoblje bavi i računalnim vidom, s time da se danas osim klasičnih obrazaca u tom području uvelike koristi i umjetna inteligencija, tako da danas tvrtka može ponuditi dobru kombinaciju prakse i modernih metoda u tom području, što je rijetkost, s tim da praksa kod nas proizlazi iz proizvodne povijesti i kompetencija a iz čega proizlaze posebna iskustva. Napretkom računalne tehnologije, danas su mogućnosti na ovom području često nezamislive tj. toliko napredovale da često nude rješenja koja se intuitivno čine nemogućima. 

  • U posljednje dvije godine bavite se nečime vrlo zanimljivim – primjenom robotike u agronomiji. Što konkretno radite? 

– U posljednje dvije godine bavimo se nečime što nas posebno veseli – primjenom robotike u agronomiji. U konačnu fazu razvoja i ispitivanja ulazi naš „cRobot“ – autonomni robot koji u polju kukuruza uništava korov i uzima bitne podatke za svakog poljoprivrednika, kao što su vlažnost i pH tla i sl. Damko danas posjeduje svoje poligone kukuruza u kojima će se tijekom 2023. moći vidjeti naše stručnjake koji rade s robotima, ili pak pripremaju poligon kakvom motikom ili grabljama. Time smo našu djelatnost, automatizaciju, na poseban način povezali s prirodom. Naš cRobot rješava nekoliko ekoloških problema, od čega je najznačajniji prekomjerna upotreba herbicida. Mogućnosti nadogradnje ima napretek, a sustav bi se u mogućnosti mogao primjenjivati i u mnoge druge svrhe, kako i sami možete zamisliti. Mapiranje biljaka u bazi, praćenja i „Precision Agriculture“ neki su od vodećih trendova koje prati i naš projekt, baš u pravo vrijeme. Isto tako projekt je u potpunosti u kategoriji ekološke proizvodnje hrane. 

  • Što sve radi vaš cRobot i postoji li već tržište za takve inovacije, ako da, gdje i je li živahno? 

– Robot može primjerice prepoznati 20-tak biljaka na polju iz dobivene slike, 15-tak puta u svakoj sekundi. Korov se uništava laserima, ili drugim metodama, primjerice mehaničkim. Sustav je zamišljen kao flotni, dakle podržava nekoliko robota na polju, koji se pune na solarno napajanoj baznoj stanici ujedno je puneći korisnim podacima koji postaju dostupni za analize, slanje prema korisniku, samoučenje na temelju novih podataka i slično. Zanimljivo je zamisliti cijeli sustav kao potpuno autonomni, koji će obrađivati polje kroz godinu bez potrebe da ga se napaja ikakvim vanjskim izvorom energije. 

  • Činjenica je da je automatizacija u prošlosti radikalno promijenila društvo, a sada govorimo o novoj revoluciji u proizvodnji gdje se opravdano postavlja pitanje hoće li i mogu li, uostalom, roboti zamijeniti ljude? 

– Možda je to teško zamisliti, međutim do sada nismo doživjeli to, da bi zbog naše automatizacije neki čovjek ostao bez posla. Ako automatizacije znače povećanje prihoda, vjerojatnije je dapače da će poslodavac pronaći adekvatniji posao za te iste ljude, ako ne i zaposliti nove. Poslovi automatizacije, kad malo o tome razmislimo, često su za ljude vrlo monotoni, zamorni pa čak i štetni. Iz tog razloga, teško ćete danas naći osobu će obavljati to za što je naš cRobot zamišljen: 24 sata šetati poljem, skenirati situaciju, vaditi korov i primjerice precizno zalijevati pojedinu biljku. Robot inače ne treba spavati, niti se umara. Napomena da uz našeg robota, i dalje su potrebni ljudi da bi nasad zasijali težom mehanizacijom, obavili žetvu i slično, a i bili nadređeni samom sustavu. 

  • Što se dogodilo s vašim razvojnim demo proizvodima, robotom Đurđom, te njezinom nadgradnjom – robotom Matom – jesu li doživjeli nadgradnju i što ste naučili iz tih projekata? 

– Naši demo projekti Đurđa i Mate predviđeni su za učenje i marketinšku prezentaciju našeg znanja kroz igru. Da podsjetimo, Đurđa je igrala popularnu igru „Čovječe ne ljuti se“ i pripremala je automobilski injektor za testiranje, gdje smo spojili naše dvije branše u jednu interaktivnu prezentaciju. A Mate, robotska ruka marke Fanuc, dobio je unaprjeđenje u karijeri postavši probni robot za dizajn svih naših automatiziranih linija, npr, linije za pakiranje u kojoj uzima kutijice čajeva te ih sprema u transportnu kutiju. Drago nam je također, da su tim robotskim rukama imali priliku upravljati mnogi učenici srednjih škola i drugi praktikanti. Rado ih koristimo i dalje, pa je Mate primjerice mahao zastavom u našem pogonu na utakmici Hrvatska – Maroko. 

  • Kako ocjenjujete trenutno stanje robotike u Hrvatskoj, a kako u svijetu? 

– U Hrvatskoj stanje u industriji definira i potrebe za automatizacijom, a ono je na niskoj razini u odnosu na EU, no pomalo se taj trend, kao i drugdje, mijenja i kvalitetni pogoni će se i dalje automatizirati, ponekad uz elemente robotike. Nažalost, današnja tržišta i određeni trendovi već su danas postavili pravila igre tako, da ako proizvodnja nečega nije automatizirana, onda proizvod vjerojatno ne će biti profitabilan, jer će ga zamijeniti konkurencija od onih koji proizvode automatizirano. To je neizbježno pravilo tržišta, a broj automatiziranih pogona u azijskim zemljama već danas toliko nadmašuje automatizirane pogone u našoj regiji, pa čak i u EU-u, da smo davno izgubili komociju pitati se trebamo li nešto automatizirati ili ne, želimo li nešto konkurentno proizvoditi. To je zapravo i glavni razlog zašto EU potiče i financira mnoge projekte na tom području. Moguće je da će EU u buduće barem malo dostići azijske zemlje i zasigurno bismo svi voljeli moći kupovati što više proizvoda proizvedenih u EU-u. Bude li to moguće, vjerojatno će glavni faktori koji to omogućuju biti automatizacija ravna onoj u Aziji, ali između ostalog i ono što Azija tradicionalno nema, a to je od ranije dobro poznata kompetencija i kvaliteta u proizvodnji, kao i na mnogim drugim područjima. 

  • Ima li Hrvatska dovoljno kompetentnih stručnjaka u automatizaciji? 

– Želimo vidjeti što više automatiziranih pogona u Republici Hrvatskoj, međutim pri tome treba voditi brigu o zadržavanju kompetencija u proizvodnji u tim istim pogonima, jer znanja i tehnologije koje su razvili ljudi ključne za proces, bio on ručni ili automatiziran. Budući da se u svim vremenima često najviše kompetencija nalazi kod kadra pred mirovinom, u automatizaciji se može vidjeti i prilika da se proces konkretno definira, i primjeni te da se omogući proizvodnja. Uvijek je uputno, da se kroz automatizaciju i mlađi kadar podučava samom procesu. Budući da radimo u raznim proizvodnim procesima, naš cilj unutar odjela je da održimo potrebnu razinu kompetencija svih naših kadrova. Posebno nas veseli što se naš odjel danas bavi i edukacijom novih mladih kadrova kroz odvijanje stručne prakse, što, moramo priznati i nama iskusnijima daje vjetar u leđa i motiv za svakodnevno napredovanje. Naglasak je i tu opet na ljudima, a koji onda mogu raditi vrlo kvalitetna automatizacijska rješenja. U mladim kadrovima svakako prepoznajemo kvalitetne stručnjake u automatizaciji i robotici i pitanje nije da li ih ima dovoljno, već hoće li ovdje i ostati.

Nina Domazet

Povezane objave

Grčka može platiti svoje dugove u cijelosti, ali ne će

HF

Tvrtka Strix

HF

GE Velika Ciglena

HF

Šestogodišnji rezime predstečajnih nagodbi

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više