Poplava
Uvijek strahovali
da ne udari velika tuča usred ljeta
u vinogradima i na njivama cijeli urod ne uništi
u jesen i proljeće ne nadođe poplava
polja i kuće poplavi
bolesnom vlagom zidove uplijesni
pomori živinu siromaštvo ostavi
da ne padne u ožujku i travnju velika slana
usmrti sve pupoljke
ne zapušu vjetrovi olujni koji stabla obudove
zavaljaju na moru gorostasne valove
kojima nitko oprijeti se ne može
ne nalete rojevi skakavaca koji sve izjedu
izleže se mnoštvo gusjenica
zelen list na grani ne ostave
navale divlje zvijeri koje kolju i strvine glođu
kosti zgrizu
svi oni skupa tolika pošast nisu
kao pustošitelji
koji nam Hrvatsku pustoše
ja im suditi neću samo molim
da Bog im uzvrati onako
kako On pustošiteljima uzvraća
