Zakonska odredba Nezavisne Države Hrvatske o osnivanju Hrvatske pravoslavne crkve

Ova zakonska odredba zadobila je pravnu moć od 3. travnja 1942. godine

• . 1. Na području Nezavisne Države Hrvatske osniva se Hrvatska pravoslavna crkva, koja je samosvojna (autokefalna).
• . 2. Ustrojstvo i djelokrug Hrvatske pravoslavne crkve uredjuje se ustavom, koji potvrđjuje Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske.
• . 3. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru pravosudja i bogoštovlja.
• . 4. Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć današnjim danom.

U Zagrebu, dne 3. travnja 1942.
Broj: XC — 817 — Z — 1942.

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske
DR. ANTE PAVELIĆ v. r.

Ministar pravosudja i bogoštovlja:
DR. MIRKO PUK. v. r.

USTAV HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

Na temelju zakonske odredbe o osnutku Hrvatske pravoslavne crkve od 3. travnja 1942. broj XC. — 817. — Z — 1942. potvrđjujem ovaj Ustav Hrvatske pravoslavne crkve:

1. OBĆE ODREDBE

• . 1.
  Hrvatska pravoslavna crkva jest jedna i samostalna (autokefalna). Za nju vriede dogmatska i kanonska načela sv. pravoslavlja.
• . 2.
  Hrvatska pravoslavna crkva ima dostojanstvo patrijarhije sa sjedištem u Zagrebu.
• . 3. 
  Grb Hrvatske pravoslavne crkve sastoji se od poluštita s dvadesetpet pačetvorinskih polja, bielih i crvenih, poredanih naizmjence u pet redova tako da je početno polje bielo, a u sredini poluštita stoji jednakokraki križ modre boje. Sve crkvene oblasti, crkvena samoupravna tiela i crkveni djelatnici torgani) imaju svoje žigove s crkvenim grbom u sredini i nadpisom okolo: “NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA”, a izpod toga ime samoupravnog tiela. odnosno crkvenog djelatnika (organa) i oblasti i oznaka mjesta njihova sjedišta.
• . 4.
  Službeni jezik Hrvatske pravoslavne crkve je hrvatski, sa službenim hrvatskim pismenima.
  Zastava Hrvatske pravoslavne crkve jest trobojnica: crven, bieli, plavi s jednokrakim križem zlatne boje na bielom polju.
• . 5. 
  Hrvatska pravoslavna patrijarhija pravna je osoba. Isto su tako pravne osobe eparhije i župe (parohije).
• . 6. 
  Hrvatska pravoslavna crkva upravlja se u dogmatskom i kanonskom pogledu na temelju:
  a) sv. Pisma i sv. predaje prema nauci sv. pravoslavlja,
  b) kanona obćih crkvenih sabora, a u upravnom pogledu na temelju:

1. a) zakona o osnutku Hrvatske pravoslavne crkve,
   b) ustava Hrvatske pravoslavne crkve,
   c) naredaba i zaključaka onih oblasti, koje su za to opunomoćene ovim ustavom.

• . 7. 
  Uredjenje Hrvatske pravoslavne crkve jest crkveno-hijerarhijsko i crkveno-samoupravno.
• . 8.
  U Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi postoje ovi crkveno-hijerarhijski i samoupravni djelatnici (organi):
  a) patrijarh, sv. arhijerejski sabor, veliki crkveni sud,
  b) episkop, eparhijski crkveni sud,
  c) nadžupnik (arhijerejski namjestnik),
  d) župnik (paroh),
  e) crkveno-obćinskl upravni odbor.
• . 9.
  Na čelu Hrvatske pravoslavne crkve stoji patrijarh, koji je ujedno mitropolit zagrebačke mitropolije. Naslov je patrijarha: »PATRIJARH HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE I MITROPOLIT ZAGREBAČKI«.
• . 10. 
  Hrvatska pravoslavna crkva jest episkopalna. Ona se u upravnom pogledu đieli na eparhije, arhijerejska namjestničtva (nadžupničtva) i župe (parohije). Na čelu eparhije je episkop kao glavar svoje eparhije. On predstavlja eparhiju pred državom i odgovoran je patrijarhu i sv. arhijerejskom saboru.
• . 11.
  U Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi ove su eparhije:
  a) mitropolija zagrebačka sa sjedištem u Zagrebu. Pod ovu mitropoliju spadaju sliedeće velike župe: Livac i Zapolje, Bilogora, Zagorje, Prigorje, Pokupje, Gora i Modruš,

1. b) eparhija brodska sa sjedištem u Bosanskom Brodu. Pod ovu eparhiju spadaju sliedeće velike župe: Vuka, Baranja i Posavje,
2. c) eparhija petrovačka sa sjedištem u Bosanskom Petrovcu. Pod ovu eparhiju spadaju sliedeće velike župe: Vinodol i Pođgorje, Bribir i Sidraga, Cetina, Gacka i Lika, Krbava i Psat, Sana i Luka, Pliva i Rama.
3. d) eparhija sarajevska sa sjedištem u Sarajevu. Pod ovu eparhiju spadaju sliedeće velike župe: Vrhbosna, Usora i Soli, Lašva i Glaž, Dubrava i Hum.

• . 12. 
  O osnivanju, ukidanju, razgraničenju i sjedištu eparhije odlučuje patrijarh u sporazumu s ministarstvom pravosudja i bogoštovlja.
• . 13. 
  Eparhija se đieli u nadžupničtva (arhijerejska namjestničtva) i župe (parohije)
• . 14. 
  Arhijerejsko namjestničtvo (nađžupničtvo) čini više župa (parohija) pod nadzorom jednoga nadžupnika (arhijerejskog namjestnika).
• . 15. 
  O osnutku, nazivu i ukidanju nadžupničtava (arhijerejskih namjestničtava) odlučuje episkop u svojoj eparhiji.
• . 16.
  Župa (parohija) je zajednica pravoslavnih osoba, koje stoje pod duhovnih upravljanjem župnika (paroha).
  U jednom mjestu može biti više župa (parohija). Više mjesta mogu sačinjavati jednu župu (parohiju).
• . 17. 
  Župu (parohiju) čine najmanje 400 pravoslavnih domova. Dom je svaka zasebna pravoslavna obitelj kao i punoljetna osoba sa samostalnim zanimanjem.
• . 18. 
  Episkop u sporazumu s ministarstvom pravosudja i bogoštovlja odlučuje o osnutku župa (parohija).
• . 19. 
  Svaki pravoslavni kršćanin pripada onoj župi (parohiji), u kojoj je nastanjen bar godinu dana.
• . 20. 
  Župa (parohija) ima svoju župnu (parohijsku) crkvu. Više župa (parohija) može imati jednu zajedničku crkvu. Ako u jednoj župi (parohiji ima više crkava, samo je jedna župna (parohijska), a druge su područne.
• . 21. 
  Župa (parohija) ima svoje posebne matice i ostale propisane knji ge kao i svoj žig. Ako u jednoj crkvi ima više župa (parohija), župni (parohijski) je ured jedan, s jednim maticama i službenim knjigama i s jednim žigom.
• . 22. 
  Hrvatska pravoslavna crkva uredjuje svoje vjerske poslove u su glasju s ovim ustavom.
• . 23. 
  Hrvatska pravoslavna crkva prima trajnu pomoć iz državnog, proračuna, koju će razpođijeljivati ministar pravosudja i bogoštovlja svojom naredbom.
• . 24. 
  Vjerske službenike Hrvatske pravoslavne crkve plaća država kao državne činovnike prema zakonu o činovnicima. Ministar pravosudja i bogoštovlja u sporazumu s vrhovnim glavarom Hrvatske pravoslavne crkve odre đit će, tko se ima smatrati vjerskim službenikom, i u koji će se činovnl razred svrstati.

Patrijarh u sporazumu s pojedinim episkopima i s ministarstvom pravosudja i bogoštovlja te Državnom riznicom odredjuje visinu vjerskog doprinosa od pravoslavnih žitelja za bogoštovne zgrade Hrvatske pravoslavni’ crkve i za potrebe bogoslužja. Vjerski doprinos ubiru mjestni porezni djelatnici (organi) i predaju župnom (parohijskom) odboru na razpoložbu.

• . 25.
  Zgrade koje služe izravno bogoštovlju, izuzete su od plaćanja javnih daća.
• . 26. 
  Svećeničko osoblje Hrvatske pravoslavne crkve nije dužno vršiti one javne poslove, koji prema kanonskim propisima nisu u skladu sa svećeničkim zvanjem.
• . 27. 
  Patrijarhija izdaje službeni list Hrvatske pravoslavne crkve.
• . 28. 
  Sve naredbe, propisnici, razpisi i druge objave, koje izdaju crkvene oblasti Hrvatske pravoslavne crkve prema ovomu ustavu, zadobivaju pravnu moć danom proglašenja u službenim novinama Hrvatske pravoslavne crkve u koliko se u njima ne predvidi koji drugi rok.
• . 29.
  Utoci proti odlukama i prizivi proti osudama crkvenih oblasti mogu se podnositi u roku od 14 dana, računajući od dana, koji dolazi poslije uručbe. Ako je u određjenom roku pravni liek predan pošti na povratnicu, smatra da je predan pravodobno. Pravni liekovi predaju se putem one oblasti, koja. izdala prvomolbeno riešenje. §. 30. Episkop može samo ono imanje svojim smatrati, držati ga i njime života razpolagati, koje je sam stekao. Od takva svoga imanja episkop može oporukom ostaviti jednu trećinu slobodno prema svojoj volji, drugu trećinu dužan je ostaviti za potrebe eparhije, a treću trećinu za obee crkvene hotrebe Hrvatske pravoslavne crkve.
• 31.
  Ako episkop umre bez oporuke, izplatit će se iz njegove pokretne i nekretne ostavine troškovi pokopa i svi njegovi dugovi, a ostatkom će razpolagati sv. arhijerejski sabor u smislu. §. 28. Knjižnica i druge crkvene stvari umrloga episkopa pripadaju eparhiji.
• . 32.
  Patrijarh i episkopi, kao i sve druge vjerske osobe, i osobe, koje se nalaze u vjerskoj službi, polažu ovu prisegu:

»Ja N. N. prisižem Bogu Svemogućem, da ću državi Hrvatskoj i Poglavniku, kao predstavniku njezina vrhovničtva, vjeran biti, da ću se svetih kanona, crkvenoga ustava i ostalih crkvenih i državnih zakona i propisa savjestno držati, da ću svoje dužnosti točno vršiti, službene tajne čuvati i probitke Hrvatske pravoslavne crkve uviek zastupati, braniti i promicati. Takt mi Bog pomogao! Amin«.

Patrijarh i episkop polažu prisegu pred Poglavnikom Nezavisne Države Hrvatske. Ostalo osoblje polaže prisegu pred svojim predpostavljenim, odnosno pred njegovim zamjenikom i pođpisanu predaju njemu u ruke, a ovaj je ovjerava i stavlja u pismohranu.

33. PATRIJARH§. 33. 
    Patrijarh se bira izmedju episkopa Hrvatske pravoslavne crkve, državljana Nezavisne Države Hrvatske.§. 34.
    Izbor patrijarha vrši se na sliedeći način:Izborni sabor bira izmedju episkopa trojicu predloženika (kandidata). Izbor ovih predloženika sabor priobćuje pismenim putem ministru pravosudja i bogoštovlja prilažući i zapisnik sjednice, podpisan od predsjednika i tajnika izbornog sabora. Jednoga od trojice predloženika Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske na priedlog ministra pravosudja i bogoštovlja imenuje patrijarhom Hrvatske pravoslavne crkve.§. 35. 
    Izborni sabor čine:
    a) svi episkopi Hrvatske pravoslavne crkve,
    b) nadstojnik pravoslavnog odsjeka u ministarstvu pravosudja i bogoštovlja,
    c) dekan pravoslavnog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu,
    d) pet virilnih članova pravoslavne vjere, koje za svaki izbor imenuje na
    priedlog ministra pravosuđa i bogoštovlja Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske.§. 36.
    Izborni sabor saziva Poglavnik svojom odredbom, u kojoj odredjuje dan, sat i mjesto sabora.

• . 37.
  Članove izbornog sabora poziva na sastanak ministar pravosudja i bogoštovlja.
• . 38. 
  Izborni sabor otvara ministar pravosudja i bogoštovlja čitanjem Poglavnikove odredbe o sazivu sabora.
• . 39. 
  Izbornom saboru predsjeda najstariji episkop po posvećenju, a dužnost tajnika vrši nadstojnik pravoslavnog odsjeka u ministarstvu pravosudja i bogoštovlja.
• . 40. 
  Nakon što ministar pravosudja i bogoštovlja otvori izborni sabor izvršit će se saziv Duha Svetoga. Izbornom saboru mogu prisustvovati samo članovi sabora. Odsutni članovi sabora mogu pismenom punomoći ovlastiti koga od prisutnih članova sabora, da glasuje u njihovo ime.
• . 41.
  Izborni sabor na prvom sastanku može valjano odlučivati, ako je prisutna najmanje polovina sabornih članova. U slučaju, da to nije, sjednica se odlaže za sutrašnji dan, na istom mjestu i u isti sat. Na toj sjednici izborni sabor valjano riešava pitanje izbora s brojem članova, koji su prisutni.
• . 42. Izbor predloženika vrši se tajnim glasovanjem listićima. Tajnik spoziva članove sabora iz popisa, a svaki član predaje svoj listić u kutiju na predsjedničkom stolu. Brojenje vrši predsjedajući član s tajnikom sabora. Predsjednik uzima po jedan listić is kutije i glasno čita napisana imena predloženika, zatim predaje listiće dekanu pravoslavnog bogoslovnog fakulteta, odnosno drugoj dvojici članova, koji listiće pregledavaju. Tajnik odmah zapisuje u zapisnik, koliko je listića predano i koliko je koji predloženik dobio glasova, kao i broj praznih listića, ako ih je bilo. Za predloženike su izabrani toni, koji dobiju najveći broj glasova. Ako više. predloženika dobije jednak broj glasova, smatrat će se izabranim predloženikom onaj, koji je stariji po posvećenju za episkopa.
• . 43.
  Imena izabranih predloženika objavljuje predsjednik, i tim se sabor zaključuje.
• . 44. 
  Kad patrijarh bude imenovan, ministar pravosudja i bogoštovlja priobćuje izbornom saboru Poglavnikovu odredbu o imenovanju.
• . 45. 
  Najdalje u roku od 7 dana po tomu priobćenju proglašuje se u crkvi za vrieme bogoslužja, imenovanje novog patrijarha. Poglavnikovu odredbu o imenovanju patrijarha čita najstariji episkop po posvećenju, a iza toga
  sbiva ustoličenje patrijarha po obredu, koji će utvrditi sv. arhijerejski sabor.
  Tim činom novoizabrani patrijah stupa u prava i dužnosti vrhovnog poglavara Hrvatske pravoslavne crkve.
• . 46.
  Zapisnici o radu izbornog sabora čuvat će se u pismohrani ministarstva pravosudja i bogoštovlja, a ovjerovljeni priepis u pismohrani patrijarhije.
• . 47. 
  Patrijarh ima u svojoj mitropoliji sva prava i dužnosti episkopa.
• . 48. Patrijarh kao vrhovni poglavar Hrvatske pravoslavne crkve, osim prava, koja mu pripadaju po kanonima i crkvenim propisima, ima još i ova prava:

1. predstavlja Hrvatsku pravoslavnu crkvu pred ostalim samosvojnim crkvama.
   2. predstavlja Hrvatsku pravoslavnu crkvu na crkvenim i državnim sve čanostima.
   3. održava jedinstvo u hijerarhiji Hrvatske pravoslavne crkve,
   4. saziva sv. arhijerijski sabor,
   5. posvećuje sam ili preko ovlaštenih episkopa osobe, izabrane za episkope,
   6. posvećuje sv. ulje za cielu Hrvatsku pravoslavnu crkvu,
   7. odobrava boravak episkopima izvan njihovih eparhija,
   8. spominje se u bogoslužju od svih episkopa Hrvatske pravoslavne crkve,
   9. daje crkvena odlikovanja prema naredbi, koju propisuje sv. arhijerejski sabor, a odobrava Poglavnik Nezavsne Države Hrvatske,
   10. postavlja službenike prema ovomu ustavu.

III. EPISKOP I SV. ARHIJEREJSKI SABOR

• 49. 
  Za episkopa i pomoćnog episkopa može biti izabran onaj svećenik:

1. koji ima sve kanonske uvjete, predvidjene za episkopa u pravoslavnoj
   crkvi.
   2. koji je svršio pravoslavnu duhovnu akademiju ili pravoslavni bogoslovni fakultet,
   3. koji je državljanin Nezavisne Države Hrvatske.

• . 50. 
  Episkope i njihove zamjenike bira sv. arhijerejski sabor pod predsjedanjem patrijarha, kad su prisutne dvie trećine episkopa. Za svako ispražnjeno mjesto episkopa sv. arhijerejski sabor bira trojicu predloženika. Ako se kod izbora ne postigne jednoglasnost, glasuje se tajno, a odlučuje nađpolo-vična večina glasova. Ako nijedan predloženik nije dobio nađpolovičnu većinu glasova, pristupa se užem izboru izmedju dvojice, koji su dobili najviše glasova. Koji će predloženik ući u uži izbor od onih, koji su dobili jednak broj glasova, odlučuje patrijarh, koji odlučuje i kod užeg izbora, ako se glasovi podjednako pođiele. Odsutni član sv. arhijerejskog sabora može pismenom pu¬nomoći ovlastiti jednoga od prisutnih članova sabora, da glasuje u njegovo ime. Izbor izabranih predloženika patrijarh priobćuje ministru pravosudja i bogoštovlja. Jednoga od izabranih predloženika Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, na priedlog ministra pravosudja i bogoštovlja, imenuje za episkopa.

Imenovanom i posvećenom episkopu patrijarh izdaje potvrdu, koju pod-pisuju članovi sv. arhijerejskog sabora.

• . 51. 
  Sv. arhijerejski sabor čine svi episkopi pod pređsjedničtvom patrijarha.
• . 52. 
  Sv. arhijerejski sabor, kao najviše hijerarhijsko predstavničtvo, crkveno-zakonodavna je oblast u poslovima vjere, bogoslužja, crkvenog poredka i unutrašnjeg uredjenja crkve.
  Sv. arhijerejski sabor je i najviša crkvena izvršna (upravna i nadzorna) i sudbena oblast prema propisima ovoga ustava.
• . 53. 
  Patrijarh saziva sv. arhijerejski sabor na zasjedanje.
• . 54. 
  Sv. arhijerejski sabor može valjano odlučivati u svim stvarima, izuzevši izbor episkopa, kad je prisutna nađpolovična većina episkopa, Sv. arhijerejski sabor odlučuje jednoglasno ili većinom glasova. Kod jednake podjele glasova odlučuje glas patrijarha.
• . 55.
  Ako bi sv. arhijerejski sabor morao donieti neki crkveni zakon, naredbu ili načelnu odluku u odsutnosti patrijarha, mora se to naknadno podnieti na suglasnost patrijarhu. U slučaju nesuglasnosti predmet se dostavlja saboru na ponovnu odluku.
• . 56. 
  Kad se patrijarhijska stolica izprazni, vlast patrijarha do izbora patrijarha vrši sv. arhijerejski sabor, koji to objavljuje ostalim crkvenim ustanovama i državnim oblastima. Predsjedničke dužnosti u sv. arhijerejskom saboru vrši tada najstariji episkop po posvećenju.
• . 57. 
  Zaključci sv. arhijerejskog sabora zapisuju se u posebni zapisnik, Tcoji pođpisuju svi učestnici sabora.
• . 58. 
  Sv. arhijerejski sabor može pozvati na svoje sjednice radi saslušanja stručnog mišljenja svećenike ili svjetovne osobe, koje nisu članovi sabora
• . 59.
  Sv. arhijerejski sabor vrši sliedeće dužnosti:1. tumači pravoslavnu crkvenu nauku, držeći se pri tom odredaba, koje je crkva na osnovu sv. Pisma i predaje utvrdila.
  2. uredjuje unutarnje i vanjsko poslovanje (misiju) crkve i brine se za čistoću ćudoredja,
  3. propisuje nastavnu osnovu vjeronauka u školama u sporazumu s ministarstvom nastave,
  4. propisuje osposobljenje predloženika za sve redovne i izvanredne crkvene službe.
  5. sudjeluje kod osnivanja pravoslavnog bogoslovnog fakulteta prema ovom ustavu,
  6. osniva ustanove za izradbu bogoslužnih knjiga u sporazumu s ministarstvom pravosudja i bogoštovlja,
  7. uredjuje sva crkveno-obredna pitanja u sporazumu s ministarstvom pravosudja i bogoštovlja,
  8. kanonizira svetce i propisuje službu za njihovo svetkovanje,
  9. tumači kanonske propise i izdaje njihove zbornike,
  10. odredjuje dužnosti za svećenstvo i ostale crkvene službenike,
  11. propisuje odiel’o za više i niže svećenstvo,
  12. izdaje crkveno-sudbeni postupak za crkvene sudove,
  13. izdaje propise o ženiđbenim pitanjima u skladu s državnim zakonima,
  14. nastoji, da se odnos crkve i države, kao i odnos s drugim vjeroizpovjestima, što bolje uredi,
  15. vodi popis predloženika za episkopsku čast i bira dostojne osobe za episkope i pomoćne episkope,
  16. bira članove velikog crkvenog suda,
  17. čuva i brani čistoću pravoslavne nauke,
  18. brine se za zbliženje i sjedinjenje kršćanskih crkava,
  19. upravlja poslovima oko izdavanja crkvenih knjiga u sporazumu s ministarstvom pravosudja i bogoštovlja.
  20. izdaje upute za gradnju crkava,
  21. vodi brigu o eparhijama, koje su ostale bez episkopa,
  22. priprema gradju za dnevni red sv. arhijerejskog sabora i izvršuje njegove zaključke,
  23. izabire u sporazumu s patrijarhom saborske činovnike kao i osoblje Velikog crkvenog suda,
  24. razpravlja sve priepore o nadležnosti pojedinih crkvenih oblasti,
  25. vođi nadzor nad radom svećeničkih družtava koja su odobrena od
  državne oblasti,
  26. presudjuje u prvoj molbi:
  a) međjusobne nesuglasice episkopa,
  b) kanonske prestupke episkopa,
  c) stegovne prestupke svojih službenika.IV. VELIKI CRKVENI SUD.§. 60. 
  Vrhovni crkveni sud je vrhovna sudbena oblast za priestupe svećenstva i svjetovnjaka u vjerskim stvarima, za ženitbene parnice, kao i za priepore unutarnje crkvene naravi. Sjedište je Velikog crkvenog suda kod mitropolije u Zagrebu.§. 61. Veliki crkveni sud sastavljen je od:
  a) patrijarha kao predsjednika, koji može odrediti zamjenika,
  b) jednoga episkopa,
  c) tri člana iz svećeničkog staleža i
  d) pomoćnog osoblja.
  Njihove zamjenike postavlja patrijarh.§. 62. 
  Za članove Velikog crkvenog suda mogu biti imenovani svećenici, koji su svršili bogoslovni fakultet ili pravne nauke.
• . 63. 
  članovi Velikog crkvenog suda ne mogu biti rodjaci ni medjusobno ni s predsjednikom.
• 64.
  Veliki crkveni sud odlučuje u vieću, sastavljenom od predsjednika, tri člana i tajnika.
• . 65.
  Veliki crkveni sud u posljednjoj molbi odobrava, preinačuje ili ukida osude eparhijskih crkvenih sudova ureda radi ili povodom priziva stranke. Veliki crkveni sud preizpituje ureda radi:
  1. osude eparhijskih crkvenih sudova o poništenju ženitbe.
  2. osude eparhijskih crkvenih sudova:
  a) kojima je izrečen gubitak svećeničke službe,
  b) kojima je izrečena doživotna zabrana bogosluženja,
  c) kojima je izrečeno ođuzeće svećeničkog čina,
  d) kojima je izrečeno oduzeće svećeničkog čina s izključenjem iz crkvene zajednice,
  e) kojima su svjetovnjaci izključeni iz crkvene zajednice,

3. odluke eparhijskih crkvenih sudova, koje episkop uputi Velikom crkvenom sudu na konačnu odluku.

• . 66. 
  Veliki crkveni sud riešava priepore o nadležnosti pojedinih eparhijskih sudova.

1. EPARHIJSKI CRKVENI SUD

• . 67. 
  Eparhijski crkveni sud je djelatnik (organ) episkopa za crkveno sudstvo i poslovanje unutarnje crkvene uprave u pojedinim eparhijama.§. 68. 
  Predsjednik toga suda je episkop, koji može sebi imenovati zamjenika.§. 69.
  Eparhijski crkveni sud sastoji se od predsjednika, dva člana, tajnika i pomoćnog osoblja. Sve ovo osoblje postavlja episkop.§. 70. 
  Za članove eparhijskih crkvenih sudova mogu biti postavljeni svećenici, koji su svršili bogoslovni ili pravni fakultet, a u nedostatku ovih može episkop postaviti i druge.§. 71.
  članovi eparhijskog crkvenog suda ne smiju biti medjusobno u rodu.§. 72.
  Eparhijski crkveni sud valjano odlučuje u vieću, sastavljenom od predsjednika ili njigova zamjenika, dva člana i tajnika. Episkop može ovima imenovati zamjenike.
• . 73. 
  Eparhijski crkveni sud odlučuje većinom glasova. Glasovanje počinje od najmladjega člana suda. Tajnik nema prava glasa.
• . 74. 
  Ako se episkop ne složi s odlukom eparhijskog crkvenog suda, može uputiti predmet na ponovnu razpravu istom eparhijskom sudu. Ako ovaj ostane kod prvobitne odluke, može episkop čitav predmet sa svojim obrazloženjem poslati Velikom crkvenom sudu na konačnu odluku.
• . 75. 
  Odluke eparhijskih crkvenih sudova zapisuju se u zapisnik, koji podpisuju učestnici kod razprave. Rješitbe i osude podpisuju samo predsjednik i tajnik.
• . 76.
  Predmeti se rješavaju redom, kako su došli, osim ako episkop naloži drugačiji postupak.
• . 77.

Eparhijski crkveni sud sudi prema propisima ovoga ustava:
1. kanonske i stegovne priestupe svećenika,
2. priestupe vjernika, koji povlače izključenje iz crkvene zajednice na
odredjeno vrieme ili doživotno,
3. o tužbama o valjanosti ženitbe, poništenju ženitbe ili o njezinu razvodu.
Eparhijski crkveni sud rješava sukobe izmedju svećenika kao i priepore zbog pokretnog i nepokretnog crkvenog imanja, koje je svećenstvu dano na uživanje.§. 78. 
Odluke eparhijskih crkvenih sudova, protiv kojih nije uložen pri¬ziv, ili koje ne preizpituje ureda radi Veliki crkveni sud, ovršive su. Njih ovršuju područni crkveni djelatnici i gradnjanske oblasti.VI. NADŽUPNIK (ARHIJEREJSKI NAMJESTNIKS. 79. 
Nadžupnik (arhijerejski namjestnik) je takva svećenička osoba, koja služi na jednoj župi (parohiji) kao župnik (paroh), a ima čast nadžupnika (arhijerejskog namjestnika) i pravo nadzora nad župnicima (parohima) svoga područja prema ovom ustavu.§. 80. 
Nadžupnike (arhijerejske namjestnike) imenuje i razrješuje episkop. Broj nadžupničtava (arhijerejskih namjestničtava) i njihovo razgraničenje odredjuje nadležni episkop.§. 81.
Nadžupnik (arhijerejski namjestnik) može biti onaj svećenik:
a) koji je svršio višu ili srednju bogosloviju.
b) koji se pokazao revan u župničkoj (parohijskoj) službi,
c) koji je dobroga vladanja i života,
d) koji je proveo u đušobrižničkoj službi najmanje 10 godina, a ako je
svršio višu bogoslovnu školu, najmanje 5 godina.

• . 82. 
  Nadžupnik (arhijerejski namjestnik) ima slieđeće dužnosti:
  a) nadgleda područne župnike (parohe) u njihovu duhovnom radu,
  b) suzbija štetne navike u narodu,
  c) brani probitke sv. pravoslavlja,
  d) rješava sporove međju područnim župnicima (parohima),
  e) najmane jednom godišnje obilazi područne župe (parohije) u svrhu
  nadzora i o tom šalje izvještaj episkopu.
• . 83. 
  Nadžupnik (arhijerejski namjestnik) ne može se udaljiti iz svoje župe (parohije) na dulje od 10 dana bez znanja episkopa. Za vrieme odsustva zamjenjuje ga župnik (paroh), kojega nadžupnik (arhijerejski namjestnik) za to ovlasti.

VII. ŽUPNIK (PAROH)§. 84.
Na čelu svake župe (parohije) jest župnik (paroh). Župnik (paroh)je privremen ili stalan, a postavlja ga episkop.
Župnik (paroh) mora stalno prebivati u svojoj župi (parohiji) i ne smije se udaljivati iz nje za vrieme duže od pet dana bez odobrenja episkopa.§. 85. 
Za stalnoga župnika (paroha) može biti postavljen svećenik, koji je proveo u dušobrižničtvu dvie godine.§. 86. 
Popunjenje župa (parohija) vrši se natječajem, koji se objavljuje u službenom listu Hrvatske pravoslavne crkve. Način i uvjete natječaja propisuje episkop.
Episkop može u iznimnim slučajevima popuniti župu (parohiju) i bez natječaja.§. 87.
Svećenici mogu polagati župnički (parohijski) izpit za stalnoga župnika (paroha) nakon dvie godine službovanja na župi (parohiji). Gradju za taj izpit propisuje sv. arhijerejski sabor.§. 88.
Od župničkoga (parohijskog) izpita oslobadjaju se profesori bogoslovnog fakulteta, vjeroučitelji s katehetskim izpitom i članovi crkvenih sudova. Episkop može iznimno nekoga osloboditi od župničkog (parohijskog) izpita.

• . 89. 
  Gdje ima više svećenika na župi (parohiji), episkop postavlja jednoga za starješinu crkve i župnoga (parohijskog) ureda, i ovaj je odgovoran za uredno odvijanje posla.
• . 90.
  Stalnoga župnika (paroha) može episkop ukloniti sa župe (parohije) ili premjestiti samo na njegovu molbu ili uz njegov pristanak ili na temelju osude crkvenog suda,
• . 91.
  Župnik (paroh) obavlja u svojoj župi (parohiji) sve župničke (parohijske) poslove pod nadzorom episkopa i nadžupnika (arhijerejskog namjestnika).
  Na župama (parohijama) s većim brojem vjernika mogu se postaviti kapelani u sporazumu s ministarstvom pravosudja i bogoštovlja.
• . 92. 
  Župnici (parohi) su plaćeni kao državni činovnici prema zakonu o činovnicima, te nemaju pravo za svoje osobno uzdržavanje od župljana ništa zahtievati.

VIII. CRKVENO-OBĆINSKI UPRAVNI ODBOR

• . 93. 
  Crkveno obćinski upravni odbor čini šest do dvanaest članova pravoslavne vjere u jednoj župi (parohiji). Služba odbornika je počastna.
• . 94.
  Dužnost je odbora, da s pribavljenim novcem prema §. 24., koji porezni djelatnici, (organi) uručuju crkveno-obćinskom upravnom odboru, uzdržava bogoštovne zgrade i brine se za bogoslužne potrebštine.
• . 95. 
  Crkveno-obćinski upravni odbor može predlagati ministarstvu pravosudja i bogoštovlja putem svoje eparhije ubiranje izvanrednih pripomoći od pravoslavnih vjernika za bogoštovne svrhe. Ubiranje spomenute pripomoći vrši crkveno-obćinski upravni odbor, a o ubranom iznosu obavješćuje nadležnu eparhiju i ministarstvo pravosudja i bogoštovlja, koji mogu odrediti, u to se može utrošiti ubrani novac.
• . 96.
  Crkveno – obćinski upravni odbor biraju svi mužki punoljetni pravoslavni vjernici jedne župe (parohije). U odbor ulazi i mjestni župnik (paroh). Kotarski predstojnici i njihovi zamjenici prisustvuju izboru kao nadzorna oblast. Izabrani odbor potvrđjuje episkop.
• . 97. 
  Crkveno-obćinski upravni odbor bira se na tri godine.
• . 98.
  Dužnosti i način poslovanja crkveno-obćinskog upravnog odbora propisuje episkop za svoju eparhiju u skladu s ovim ustavom.

1. CRKVENI PRIESTUPI I KAZNE. 

• . 99.
  Priestupi po zakonima i crkvenim propisima, koje iztražuju i sude Orkvene oblasti, ovi su:
  1. priestupi protiv vjere i nauke sv. pravoslavlja,
  2. vladanje, koje ne dolikuje svećeničkom zvanju,
  3.nemarno vršenje svećeničkih dužnosti i zakonitih naredaba predpostavljenih crkvenih oblasti.
  4. uvrede i klevete medju svećenicima,
  5. iznudjivanje nepropisane nagrade za crkvene poslove,
  6. nepovoljno ocjenjivanje crkvenih i državnih zakona i naredaba,
  7. priestupi vjernika protiv vjere i nauke sv. pravoslavlja.
• . 100. 
  Priestupi se iztražuju i sude ureda radi ili na temelju podnesene tužbe.
• . 101. Crkvene kazne su sliedeće:

1. 1. za svećenike: a) opomena, b) ukor, c) premještenje na drugo mjesto službovanja, d) privremena zabrana vršenja svećeničkih dužnosti, najviše do godinu dana, e) gubitak župničke Cparohijeske) službe, f) doživotna zabrana vršenja svećeničkih dužnosti i prava, g) oduzeće svećeničkog čina, h) lišenje svećeničkog čina s izključenjem iz crkvene zajednice.
2. za vjernike: a) privremeno oduzeće pojedinih prava i časti u crkvi, b) izključenje iz crkvene zajednice na određeno vrieme i c) doživotno izključenje iz crkvene zajednice.

• . 102. 
  Za svećenike kaznu opomene, ukora i zabrane vršenja svećeničke dužnosti izriče episkop, a kaznu premještenja u drugo mjesto, zabranu vršenja svećeničke dužnosti na više od 30 dana i ostale kazne samo nadležni eparhijski crkveni sud. Za vjernike kaznu privremenog oduzeća pojedinih prava i časti u crkvi izriče nadležni episkop, a ostale kazne nadležni eparhijski crkveni sud. Kazne, koje izriče episkop, odmah su ovršive, a kazne, koje izriče eparhijski crkveni sud, preizpituje Veliki crkveni sud prema propisima ovoga ustava.
• . 103. 
  Nitko se ne smije kazniti nijednom crkvenom kaznom bez predhodnog preslušanja.
• . 104. 
  Priestupe, kažnjive po obćem kaznenom zakoniku ili po kaznenim odredbama drugih državnih zakona, sude nadležne državne oblasti.
• . 105.
  Kad državne oblasti povedu kazneni postupak protiv svećenika, dužne su o tomu obaviestiti nadležnog episkopa, a tako i o konačnoj odluci, koju budu izrekle o dotičnom predmetu. U tom će slučaju nadležne crkveno oblasti odlučiti, da li je time osudjeni svećenik počinio ujedno kakav crkveni priestup i prema prilikama izreći će protiv takve osobe crkvenu kaznu, propisanu ovim ustavom.
• . 106. 
  Ako je protiv svećeničke osobe podnesena tužba zbog priestupa, koji je uzrokovao sablazan u narodu, episkop može svećeniku odmah zabraniti vršenje svećeničkih dužnosti do osude crkvenog suda.
• . 107. 
  U slučaju obtužbe za zloupotrebu tvarne naravi može episkop obtuženoga razriešiti od dužnosti, dok se njegova krivnja konačno ne iztraži.
• . 108. 
  Kazne mogu za sobom povući prema slobodnoj razsudbi ministarstva pravosuđa i bogoštovlja zaustavljanje u činovničkom napredovanju.
• . 109. 
  Propisi o crkvenim priestupima i kaznama odnose se i na umirovljene svećenike.

1. CRKVENA NASTAVA.

Otporaš (Mile Boban)

31.01.2010 14:06 h

Hrvatska Pravoslavna Crkva

(ŠESTI DIO) i kraj

Na koncu bih zamoljo one ljude od znanja i pera da na sve izlozeno iznesu svalja misljenja. Ova Zakonska Odredba NDH se tice nas sviju Hrvata; i pravoslavne, katolicke i drugih vjera.

Sto se tice smaog i “dobrovoljnog” prijelaza pravoslavnih Hrvata sa njihove pravoslavne vjere na katolicku vjeru, ja osobno u to ne vjeruje. To su beogradska posla kako bi iz naftalina izvukli staru mrznju: zavadi pa vladaj.

1. CRKVENA NASTAVA.

• . 110. 
  Za obrazovanje hrvatskog pravoslavnog svećenstva osnovat će se zakonskom odredbom pravoslavni bogoslovni fakultet na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu, za koji vriede pravila kao i za ostale fakultete.
• . 111.
  Nastavnici na ovom fakultetu moraju imati propisana osposobljivanja. Profesori za bogoslovne predmete moraju biti svećenici.
• . 112.
  Nastavničko osoblje predlaže sv. arhijerejski sabor ministarstvu nastave na imenovanje.
• . 113. 
  Uredjenje bogoslovnog fakulteta Hrvatske pravoslavne crkve na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu propisuje ministarstvo nastave u sporazumu sa sv. arhijerejskim saborom.
• . 114.
  U Zagrebu se osniva sjemenište za svećeničke pripravnike Hrvatske pravoslavne crkve.

1. CRKVENA IMOVINA,

• . 115.
  Hrvatska pravoslavna crkva samostalno upravlja i razpolaže svojom crkvenom imovinom i svojim prihodima pod nadzorom ministarstva pravosudja i bogoštovlja.

XII. PRiELAZNE ODREDBE.

• . 116. 
  Prvoga patrijarha Hrvatske pravoslavne crkve imenuje Poglavnik. Isto tako imenuje Poglavnik i prve episkope Hrvatske pravoslavne crkve.
• . 117. 
  Mitropolit i episkopi predlažu ministarstvu pravosudja i bogoštovlja sva imenovanja u svom djelokrugu.
• . 118.
  Ustrojstvo Hrvatske pravoslavne crkve prema ovomu ustavu ima se izvršiti u toku triju narednih godina.
• . 119. 
  Za provedbu toga ustrojstva imenuje se privremeni mješoviti odbor od članova Hrvatske pravoslavne crkve i ođ predstavnika ministarstva pravosudja i bogoštovlja. Odbor se sastoji ođ četiri članova, dva predstavnika ministarstva pravosudja i bogoštovlja i dva predstavnika Hrvatske pravoslavne crkve.

Ovaj odbor imenuje Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske na priedlog ministra pravosudja i bogoštovlja i mitropolita u Zagrebu.

• . 120. 
  Ovaj će odbor raditi sve dotle, dok se ne uredi Hrvatska pravoslavna crkva prema ovomu ustavu, pa i u slučaju, ako ustrojstvo ne bi bilo provedeno u roku od tri godine, čim pojedine ustanove, predvidjene ovim ustavom, budu uzpostavljene, spomenuti odbor ne će se više mješati u poslove, koji su tim ustanovama određjeni ovim ustavom.
• . 121. 
  Isti će odbor izvršiti sve potrebne mjere, koje su u savezu s razmještanjem eparhija i župa (parohija).
• . 122. 
  Svećenici Hrvatske pravoslavne crkve, svećeničke udove i djeca primat će plaću prema zakonu o činovnicima, a u koliko se radi o umirovljenim osobama, njihova će se mirovina preobrediti prema zakonima Nezavisne Države Hrvatske. Svećeničke godine službe priznat će se svećenicima Hrvatske pravoslavne crkve kod imenovanja za promaknuće i mirovinu.
  Svećenici Hrvatske pravoslavne crkve, kao i ostalo vjersko osoblje smatrat će se kao novopostavljeno, te im se beriva za godinu 1942. imadu izplaćivati iz izvanredne navjere, odobrene od Državne riznice riešenjem br. 70588,od 15. svibnja 1942., a mimo propisa §. 6. zakonske odredbe o proračunu Nezavisne Države Hrvatske za god. 1942. broj CDLXXVn — 2378 — Z 1941.
• . 123. 
  Ovaj ustav zadobiva pravnu moć, kad ga potvrdi Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, te stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama.

U Zagrebu, dne 5. lipnja 1942.

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske
DR. ANTE PAVELIĆ v. r.

Broj: CLXIV — 1386 — Z — 1942.

Za ministra pravosudja i bogoštovlja Ministar seljačkog gospodarstva:
Dr. JOZO DUMANDŽIĆ v. r. (na slici)

Mile Boban, https://otporas.com/zakonska-odredba-nezavisne-drzave-hrvatske-hrvatskoj-pravoslavnoj-crkvi/