Europski pakt za domaću proizvodnju bi trebao pomoći da Europska unija premaši ambiciozni cilj od 320 GW sunčanih elektrana do 2025.
Kako bi revitalizirala proizvodnju na domaćem tlu EU treba dozvoliti poticanje proizvodnje opreme za iskorištavanje energije Sunca iz zajedničkih EU fondova, kao što je Fond za oporavak i otpornost i Fond za pravednu tranziciju, Kohezijski fond i ostali. Istodobno, Komisija bi mogla privremeno napustiti zabranu procedure državne pomoći za proizvodnju jer će u protivnom i SAD preteći EU.
Europski proizvođači opreme za sunčane elektrane, čini se, mogli bi dočekati konačno svoj trenutak. U svibnju je Europska komisija usvojila Europsku strategiju za sunčanu energiju a u prosincu u Bruxellesu je osnovan Savez europske solarne industrije (ESIA – European Solar PV Industry Alliance). Cilj saveza je izrada strateškog plana za gradnju većih kapaciteti za proizvodnju ključne fotonaponske opreme na Starom kontinentu. Pandemija koronavirusa i prateća zagušenja u dobavnim lancima, te zatim rat u Ukrajini i inflacija koja je dovela do zelenog protekcionizma u SAD-u, osvijestili je potrebu za samodostatnošću, domaćom proizvodnjom.
Europski pakt za domaću proizvodnju bi trebao pomoći da Europska unija premaši ambiciozni cilj od 320 GW sunčanih elektrana do 2025. Alijansa namjerava povećati europsku proizvodnju solarnih panela s današnje razine od oko 4,5 GW na čak 30 GW do 2025. jer trenutno je čak 80% svjetske solarne industrije locirano u Kini. Europa i SAD svaka proizvedu oko 8 GW opreme za sunčane elektrane.
Američke potpore proizvodnji u SAD-u
Ako se ovaj, po Europu loš trend nastavi, a prije donošenja američkih potpora za proizvodnju, Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila je da bi do 2025. čak 95% svjetske industrije moglo biti koncentrirano samo u toj azijskoj zemlji, kojoj je Europa najveći kupac.
Europske solarne ambicije ne mogu se promatrati odvojeno od američke politike. Cijela priča je problematična u realizaciji, jer EU je u neku ruku talac svoje predanosti izjednačavanju trgovinskih uvjeta među svojim državama članicama, bez obzira na to što se događa na vanjskim tržištima i tu gubi kompetitivni ‘edge’. Tim gore jer energetska kriza dodatno ugrožava konkurentnost cijele europske industrije, koja je snažno ovisna o državnim subvencijama koje ne mogu trajati unedogled. Faktor koji još usložnjava situaciju na tržištu je američki Zakon o smanjivanju inflacije (IRA), koji potiče proizvodnju zelenih tehnologija u toj zemlji. SAD je do sada promatrao europski protekcionizam, no sada su i oni krenuli tim putem.
Taj zakon, koji je već stupio na snagu kaže da će SAD proizvodnju FN opreme na svom tlu poduprijeti s 0,127 do 0,197/Wp do 2029., a poticaji će se postupno smanjivati do 2033. To znači da će američki solarni paneli biti 30 do čak 50% jeftiniji nego prije. Od 369 mlrd. USD pomoći koje predviđa Zakon, 40 mlrd. USD namijenjeno je proizvodnji FN panela i zato europska industrija upozorava da je krajnji čas za akciju. Europa je trenutno u deficitu od prosječno 10-12 mlrd. EUR godišnje kad je riječ o trgovini opremom za sunčane elektrane. Ako se nešto hitno ne poduzme taj će deficit u narednim godinama porasti na 15 do 20 mlrd. EUR-a godišnje. Kontinent će se naći u procjepu između kineskih i američkih proizvoda, snažno ovisan o uvozu, sa slabom industrijom.
Analize industrije pokazuju da je za natjecanje s Kinezima potrebno izgraditi velike tvornice s godišnjim kapacitetom od najmanje 5 GW, jet tek tada će projekti biti ekonomski isplativi. U Kini je cijena fotonaponske proizvodnje 10% niža nego u Indiji, 20% niža nego u SAD-u i 20% niža nego u Europi, zbog velikih razlika u cijenama energije, rada i ostalih inputa.
Rješenje je u poticajima proizvodnji
Europski proizvođači jesu i neće se moći cjenovno natjecati s azijskim proizvođačima, koji primaju milijarde subvencija, koriste ugljen za proizvodnju jeftinog silicija i isplaćuju niže plaće. I to je glavna razlika u odnosu na Europu koja forsira korištenje skuplje čiste obnovljive energije u svojoj proizvodnji.
Europsko vijeće proizvođača solarne opreme (ESMC) je prosincu je upozorilo da je ključna dilema za briselsku politiku treba li se nastaviti baviti unutarnjim poštenim odnosima na europskom tržištu – te tako zauvijek odustati od kompetitivne proizvodnje u Europi – ili se distancirati od tih dugo primjenjivanih principa. Upogoniti 30 GW proizvodnih kapaciteta za tri godine i to diljem cijelog lanca opskrbe je moguće, ali samo uz optimalne uvjete, odnosno kroz pomoć za kapitalne investicije i operativne troškove, jer europski proizvođači znaju da će potražnja nastaviti rasti.
ESMC traži da se državama članicama dozvoli poticanje proizvodnje opreme za iskorištavanje energije Sunca iz zajedničkih EU fondova, kao što je Fond za oporavak i otpornost i Fond za pravednu tranziciju, Kohezijski fond i ostali. Istodobno, Komisija bi mogla privremeno napustiti zabranu procedure državne pomoći za proizvodnju. Trenutno financiranje moguće je za inovativne proizvode, zato smatraju da je aktiviranje hitnih mjera pomoći prema članku 122.iz Povelje o funkcioniranju EU-a najbrži način za pomoć proizvođačima. EU je već poduzela mjere koje su odgovor na američke poteze, no industrija upozorava da treba biti brži.
Snažan rast solara u Europi 2022.
Godišnje izvješće SolarPower Europe o napretku solarne energije otkriva da je EU instalirao 41,4 GW solarne energije 2022., što je 47% više od 28,1 GW instaliranih 2021. Novi kapaciteti ekvivalentni su zadovoljenju potreba 12,4 milijuna kućanstava i zamjena su za 102 LNG tankera s 4,45 mlrd. m3 plina, konstatiralo je to udruženje. Njemačka je i dalje zemlja EU-a koja instalira najviše solarne energije godišnje (7,9 GW dodanih u 2022.), a slijede Španjolska (7,5 GW), Poljska (4,9 GW), Nizozemska (4,0 GW) i Francuska (2,7 GW).
U jednoj godini ukupni kapaciteti za proizvodnju solarne energije u EU-u povećali su se za 25% na 208,9 GW, sa 167,5 GW u 2021. Međunarodna agencija za energiju preporučuje da EU instalira oko 60 GW solarne energije 2023. kako bi nadoknadila manjkove u opskrbi ruskim plinom. Uz brzu i ciljanu podršku, solarna energija mogla bi popuniti prazninu, dosežući do 67,8 GW instalacija 2023. u visokom scenariju.
