Hrvatski Fokus
Gledišta

Plenković je na čelu “Antifašističke koalicije” uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa

Utjecaj nejednakosti biračkog glasa na zastupljenost općih izbornih jedinica u Hrvatskom saboru od 2000. do 5. srpnja 2020. i legalnost izbora 2020.

 

Akademiku Željku Reineru, potpredsjedniku Sabora

Utjecaj nejednakosti biračkog glasa na zastupljenost općih izbornih jedinica u Hrvatskom saboru od 2000. do 5. srpnja 2020. i legalnost izbora 2020.

Poštovani gospodine akademiče Reineru,

Obraćam Vam se kao akademiku i potpredsjedniku Hrvatskog sabora otvorenim pismom zbog današnjeg nastupa na Hrvatskom radiju u emisiji Poligraf o pitanju legitimitete i legalnosti sadašnje saborske većine. Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Gospodine akademiče Vi ste odgovorni kao potpredsjednik Hrvatskog sabora i akademik za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. Prva i druga izborna jedinica imale bi 15 zastupnika, treća 13, četvrta i peta 12, šesta 13, sedma 16, osma 13, deveta 15 i deseta 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Andrej Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika  Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e. Kao glasači Domovinskog pokreta želimo suradnju s HDZ-om uz uvažavanje naših stavova. Mi nismo krajnja desnica i “ustaške guje” kako nas prozivaju:ekstremni ljevičari, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi…, Štromar, Mesić, Josipović i Čačić.

Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3 907 dobivenih preferencijskih glasova.

Plenkovićeva interesna zajednica HDZ ne bi imala većinu od 76 zastupnika s etnobiznismenima, Štromarom i Čačićem.  Izbor zastupnika srpske nacionalne manjine je neustavan i Vašom odgovornošću akademiče Reineru. Njihovi birači mogu dati glas trojici kandidata, a svi ostali samo jednom. “Antifašistička koalicija” uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa Plenkovićeve interesne zajednice HDZ-a, Pupovčevih etnobiznismena, Furia Radina i ostalih zastupnika nacionalnih manjina je spriječila održavanja Referenduma o izbornim pravilima, koji je svojim potpisima tražilo 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj 2014. godine, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača. Vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od izbora za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora 1997. godine 1995. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj koju  bivši ministri: Davorin Mlakar, Ingrid Antičević Marinović, državni tajnik za upravu Antun Palarić i Arsen Bauk Hrvatska demokratska zajednica zajedno sa SDP-om te njihovim koalicijskim partnerima provele uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju neposredne demokracije kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana.

Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Birači srpske nacionalnosti mogu dati suprotno načelu jednakosti glasa birača glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birača što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO.

Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 birača nacionalnih manjina  ili 3.669 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 11.977 birača po zastupniku. Samo 7,15% birača srpske manjine je glasovalo u XII. izbornoj jedinici. Izabranim zastupnicima je dalo glas na izborima samo 5,94% birača srpske etničke manjine. Samo oko četrnaestine registriranih birača srpske etničke manjine je glasovalo za kandidate srpske etničke manjine. Birači etničkih manjina imaju vrlo mali interes za izbor svojih zastupnika te bi trebalo ukinuti posebne izborne jedinice tako da birači s prebivalištem u Hrvatskoj biraju 36 zastupnika većinskim izbornim sustavom, a svi birači s hrvatskim državljanstvom 25 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici uključivši i dijasporu i 60 zastupnika u tri izborne jedinice Hrvatskoj . Ukupno bi sabor imao 121 zastupnika.

Dosta nam je  gospodina Pupovvca i Radina i priča o ugroženosti srpske i talijanske etničke manjine! Ja nisam ustašofil niti sam fašist kako nas profesor Pupovac etiketira. U mojoj su kući partizani nakon kapitulacije Italije 9. rujna 1943. godine držali tri kamiona streljiva i oružja zaplijenjenih od talijanske vojske.  Osuđujem sve totalitarizme. Zalažem se za implementaciju rezolucije Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.

Sukladno toj rezoluciji predložio sam da se u Istri 23. kolovoza odaje poštovanje svim žrtvama koje su tragično završile u kraškim jamama ( fojbama) u Istri kod Golubinčine blizu Raklja i u tom smislu pokrenuo sam inicijativu preko saborskih zastupnika: Furia Radina, Damira Kajina i Gorana Beusa Richembergha početkom 2011. godine da se to ostvari ali niti jedan zastupnik nije odgovorio. Zastupnik Goran Beus Richembergh je lagao novinaru Glasa Istre Mati Čuriću da nije primio od mene nikakvu predstavku u vezi zločina nad zarobljenim vojnicima. Predsjedniku Odbora za informatiku, informatizaciju i medije u tadašnjem sazivu Hrvatskog saboru Branku Vukšiću pisao sam 28. veljače 2012. godine da HRT krši propise o pravodobnom i istinitom informiranju javnosti i sudjeluje u prikrivanju zločina nad zarobljenim okupatorskim vojnicima, koji su se predali početkom svibnja 1945. godine partizanima na Muzilu u Puli, a završili su u jami Golubinčina kod Raklja. Smatram da sve žrtve zaslužuju poštovanje.  Kao birači i članovi Domovinskog pokreta osuđujemo sve totalitarne i nedemokratski režime. Dosta nam je vrijeđanja od strane ekstremne ljevice, SDP-a, etnobiznismena, Plenkovićeve interesne zajednice HDZ, Predraga Štromara i Radimira Čaćića. Mi nismo ekstremna desnica niti nazadna manjina kako nas etiketira bivši oficir zločinačke JNA Veljko Kajtazi.

Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića od preslagivanja 2017. godine, sprječavanja brisanja birača koji nemaju prebivališta u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine i sprječavanja referenduma nema izborni legitimitet da odlučuje o naravi totalitarnih režima gospodine akademiče Reineru! HDZ i SDP su doveli do ustavne krize. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od 5%, a Vlada Zorana Milanovića je i uz Vašu pomoć skandaloznom odlukom ustavnih sudaca, grubom manipulacijom brojem birača prekršila prvi članak Ustava Republike Hrvatske.

S poštovanjem.

U Zagrebu 13. siječnja 2023.

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Što su Bunjevci?

hrvatski-fokus

Studija izvodljivosti za Pelješki most

HF

“Umetnička soboda proizvoljne interpretacije”

HF

Zašto niste sudjelovali u obilježavanju 50. obljetnice Hrvatskoga proljeća?

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više