Moskva je blokirala određene neovisne medijske web stranice srednje Azije putem savezne agencije Roskomnadzor
Od 24. veljače 2022. izvještavanje o ratu u Ukrajini komplicirano je za Srednju Aziju. Između dobrovoljnog propusta službenih medija i pritiska na one koji se usude nazvati “posebnom operacijom” ratom i invazijom, neovisni tisak u srednjoj Aziji testira Kremlj i njegova restriktivna savezna agencija Roskomnadzor. Uz značajnu ovisnost o ruskoj mrežnoj infrastrukturi, kao i dominaciju ruskog sadržaja u distribuciji informacija, kakav prostor imaju medijske agencije srednje Azije za ostvarivanje digitalnog suvereniteta?
Analiza srednjoazijskog medijskog krajolika pod stalnim ruskim utjecajem
To je zaokret događaja koji dovoljno govori o slobodi govora u Kazahstanu. Beeline, glavni kazahstanski operater, najavio je povlačenje određenih ruskih kanala koji emitiraju na nacionalnom teritoriju, uključujući Channel One Russia i NTV, kremaljske propagandne strojeve. Međutim, skupina se vratila svojoj odluci 3. listopada, kaže kazahstanska medijska kuća Vlast, nakon intervjua ruskom Ministarstvu digitalnog razvitka.
“U Astani se oštro razgovara o prekidu emitiranja ruskih televizijskih kanala, a većina je za. Međutim, stvar je u tome da se ništa ne mijenja”, objašnjava kazahstanski politički komentator Dimash Alzhanov za Novastan. Unatoč pritisku civilnog društva, kazahstanska televizija ostaje pod ruskim utjecajem, što vrijedi i za pisane medije. Doista, istraga MediaZone otkrila je da je Moskva blokirala određene neovisne medijske web stranice srednje Azije putem savezne agencije Roskomnadzor. Državna agencija za cenzuru poslala je pisma upozorenja kazahstanskim i kirgijskim novinarskim službama ruskog govornog područja, zahtijevajući da uklone različite članke vezane za rat u Ukrajini. To je posebno utjecalo na Kloopa u Kirgistanu, osim Katela i NewTimesa u Kazahstanu.
Cenzura rata u Ukrajini
Prema riječima direktora kirgiske medijske kuće Kloop, citiranog u članku MediaZone, Roskomnadzor blokira internetske stranice koje koriste riječ “rat”, a ne “posebna operacija”, što je službeni izraz za označavanje invazije Kremlja na ukrajinski. Iako se ta “upozorenja” odnose samo na medije unutar ruskih granica i ne ograničavaju medijske agencije srednje Azije unutar vlastitih zemalja, Dimash Alzhanov naglašava činjenicu da se te geste provode kako bi se “nametnule određene sankcije” i ušutkale.
Direktorica kazahstanske javne zaklade Pravni medijski centar Diana Okremova potvrdila je u intervjuu mediaZoni da se “neki od Roskomnadzorovih postupaka mogu kvalificirati kao elementi informacijskog ratovanja”.
Blokiranje srednjoazijskih web stranica datira od prije početka rata u Ukrajini. Prema članku MediaZone, Roskomnadzor već nekoliko godina širi kontrolu nad srednjoazijskim medijima, prisiljavajući neke da izbrišu sadržaj u kojem se spominju samoubojstva građana, što je prema ruskom zakonu zabranjeno. To je bio slučaj 2017. godine s kazahstanskom stranicom Rika.tv i tadžikistanskom web stranicom Asia-Plus 2019. godine.
Središnja Azija: Ruski “informacijski prostor”
Slijedom toga, središnja Azija i njezini mediji već neko vrijeme zaokupljaju pozornost Rusije. “Oni utječu na nas oko deset godina. Rusija pokušava privući zemlje srednje Azije u vlastiti informacijski prostor. Ruska Federacija koristi televizijske kanale kao sredstvo za širenje svoje propagande”, objašnjava Dimash Alzhanov.
U Kazahstanu će se i dalje emitirati neki ruski kanali jer su obje zemlje potpisale sporazum o međuvladinoj suradnji na emitiranju masovnih informacija. Za Rusiju je “ideja pomiješati informacije – čak i dezinformacije – i zabavu. Te emisije koriste Kazahstance u svojim programima kako bi ih učinile ‘manje ruskima’ i kako bi osigurale da društvo sve više gleda sadržaj koji je izradila Moskva”, analizira politolog.
Potrošnja informacija uvelike naginje sadržaju na ruskom jeziku
U intervjuu danom Vlastu, politolog Shalkar Nurseitov pojašnjava kako je pravo pitanje u središnjoj Aziji. U 2019. i 2021. međunarodna organizacija Internews vodila je studiju u Kazahstanu, Tadžikistanu i Uzbekistanu o obrascima potrošnje medija stanovništva. Rezultati, koje je prenijela kazahstanska kuća Masa Media, pokazali su kako 30 posto ispitanika prima svoje vijesti putem televizije u Kazahstanu, dok je postotak veći u Tadžikistanu i Uzbekistanu. U Kazahstanu velika većina gledatelja gleda televiziju na ruskom jeziku, a samo 11 % gleda u Kazahstanu. Nadalje, više od polovice ispitanika čita novine, časopise i web stranice na ruskom jeziku, dok je samo nešto više od 8 % konzumiralo pisani materijal u Kazahstanu.
Pritisci iznutra
“Ako je emitiranje ruskih kanala ograničeno, to ne znači da će problem slobode govora biti riješen u Kazahstanu”, kazao je Dimash Alzhanov. “Ostaje pitanje manipulacije informacijama od strane onih na vlasti, te stoga sloboda govora može biti zajamčena samo uravnoteženim političkim sustavom”.
U travnju 2022. nevladina organizacija Reporteri bez granica objavila je izvješće u kojem otkriva pritisak kojem su nacionalne vlasti od početka sukoba izložene internetskim medijskim agencijama srednje Azije. Službene novinske web stranice i državni kanali u srednjoazijskim republikama izbjegavaju koristiti riječi “rat” ili “invazija” od prošle veljače, ili to čak i ne spominju, kao što je slučaj u Tadžikistanu.
To se također dogodilo u Kazahstanu na početku invazije u Ukrajini, kada su, prema Dimash Alzhanovu, državni mediji namjerno izbjegavali spomenuti tu temu. To odgovara razdoblju u kojem se predsjednik Kassym-Jomart Tokajev nije znao kako se postaviti i treba li podržati Vladimira Putina ili ne.
RSF također ističe da zemlje srednje Azije nisu dobro rangirane u smislu slobode tiska. Uzbekistan je na 157. mjestuth od 180 zemalja na Indeksu slobode medija, dok je Kirgistan 79th. Kazahstan sjedi na 155th, dok je Tadžikistan sa 162.Nd, a Turkmenistan sa 178.th.
Ovisnost o ruskim mrežama
Medijski krajolik u zemljama srednje Azije također se može objasniti njihovom strukturnom ovisnošću o Rusiji. U Kazahstanu, na primjer, “najmanje 95% internetskog prometa prolazi kroz Rusiju”, objašnjava Talgat Nourlybaiev za kazahstansku medijsku stranicu 365.kz. Prema Gregoryju Joubertu, bivšem studentu Francuskog geopolitičkog instituta i stručnjaku za kazahstanski kibernetički prostor, Rusija prije svega vrši kontrolu u srednjoj Aziji. To se radi putem “Ruske velike tehnologije”, naime Mail.ru, Vkontaktea ili Yandexa.
Stoga telekomunikacije u Srednjoj Aziji ostaju glavno sredstvo utjecaja za Moskvu, što čini dio njezine informacijske strategije. “Rusija se teoretski može miješati u srednjoazijsku informacijsku sferu ograničavanjem pristupa određenim resursima, s obzirom da su telekomunikacijski operateri u Rusiji zakonski obvezni odgovoriti na zahtjeve”. Dakle, kako objašnjava bivši studentski istraživač, “da Rusija ima ambiciju napasti Kazahstan, na primjer, internetska struktura bila bi značajna”.
