Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Je li Trump Putinov trojanski konj?

Zanimljiva je povijest Trumpove opsesije Rusijom

 
 
On se obvezao da će učiniti svoju zemlju ponovno velikom silom. Govori da mu riječi nisu dovoljne, rušeći tabue na veselje svoje publike. On obećava da će osloboditi svoju zemlju islamske prijetnje. Nema obzira prema medijima koje smatra lažljivom bagrom. Narodu se predstavlja kao običan tip iz susjedstva, ali ima slabost na palače i manekenke. Europski čelnici se smiju na njegove najneukusnije viceve. Kad je postao predsjednički kandidat liberali su se nadali i bili uvjereni da će ga zaustaviti slobodni mediji, udruge civilnog društva i pravosuđe ali je ispalo da su u krivu.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/07/2F78F14200000578-0-image-a-2_1450453042268.jpg
Donald Trump i Vladimir Putin
 
Ne, nije riječ o Donaldu Trumpu već o Vladimiru Putinu – ruskom predsjedniku od 2000. do danas. Naravno, sličnosti dvojice političara ne treba posebno naglašavati: jedan je bivši časnik KGB-a s ukorijenjenim mentalitetom za urote, izabran od svog prethodnika i podržan od strane ruskih oligarha, dok je drugi oligarh koji izgrađuje političku karijeru na valu antiestablišment osjećaja.
 
Vladimir Putin i Donald Trump. Ruski predsjednik i kandidat koji tek želi postati američki predsjednik. Sličnosti između njih dvojice su frapantne ali važnija je činjenica da jedan drugom pljašću i pružaju si uzajamnu političku potporu. Stoga je sasvim u redu zapitati se: je li Donald Trump Putinov trojanski konj putem kojega ruski vođa želi presudno utjecati na sudbinu Amerike barem kada je riječ o američkom odnosu prema Rusiji? Događaji posljednjih tjedana i mjeseci daju za pravo da se razmatra takvo pitanje. Nedavno naslikani mural u Litvi koji prikazuje ljubljenje Putina i Trumpa (po uzoru na poljubac Leonida Brežnjeva i Ericha Honeckera) potiče na razmišljanje.
 
Trump je učinio neobično otvaranje prema Putinu kad je u lipnju 2013. želio dobiti publicitet za svoj događaj: "Mislite li da će Putin doći na svečanost Miss Universe u studenom u Moskvi? Ako dođe hoće li postati moj novi najbolji prijatelj?" Tadašnji biznismen nekretninama je napisao na twitteru. Poziv je uslijedio manje od 24 sata nakon što su Obama i Putin imali neproduktivan sastanak na skupu svjetskih vođa u Sjevernoj Irskoj o tome kako riješiti konflikt u Siriji. "Naši stavovi ne podudaraju se u cijelosti" – izjavio je Putin.
 
Trump koji je republikanski kandidat za predsjednika Sjedinjenih Država, predložio je promjene američke politike na mnogim poljima uključujući drukčiju poreznu i imigracijsku politiku, nove trgovinske ugovore i drukčiju politiku prema Bliskom istoku. Međutim, ni u kojem dijelu svoje političke platforme nije bio toliko ustrajan i dosljedan kao u svom odnosu prema Rusiji i Putinu – državniku s kojem Amerikanci često imaju zategnute odnose. Trumpova gledišta prema Putinu ne samo da se razlikuju od stajališta predsjednika Baracka Obame već i od njegovih liberalnih i konzervativnih suparnika u predsjedničkoj kampanji. Dovoljno je navesti par rečenica pa da se vidi kakvo mišljenje o Putinu imaju Hillary Clinton i kandidati koji su ispali iz utrke poput Marca Rubija i Teda Cruza.
 
Clinton: „Ostajem uvjerena kako moramo činiti zajedničke napore kako bi nanijeli cijenu Rusiji i posebice Putinu. Spadam u kategoriju ljudi koji su željeli da učinimo više u odgovoru na aneksiju Krima i kontinuiranu destabilizaciju Ukrajine."
Rubio: „Čim preuzmem ured brzo ću pojačati pritisak na Moskvu. Pod mojom administracijom ne će biti molbi za sastanke s Vladimirom Putinom. On će biti tretiran onakvim kakvim jest – gangster i nasilnik.“
Cruz: „Opasno je po diktatore poput Putina kad se Amerikanci prisjećaju njihove izuzetnosti. Jedinstvena kombinacija moći i principa učinila je Sjedinjene Države najvećom silom dobra na planetu i povijesno je predstavljala ozbiljnu prijetnju represivnim nasilnicima.“
 
Za razliku od njih Trump smatra Putina "vrlo bistrim" i "jakim vođom". Ostaje nejasno jesu li Trump i Putin razgovarali otkad je počela predizborna kampanja u SAD-u ali zna se da su izmijenili pohvale u javnim izjavama. U rujnu prošle godine Trump je izjavio: „Dok god on (Putin) napada ISIS ja sam za to. Ako želi isprašiti ISIS bombardirajući ih, što počinje raditi, ako želi bombardirati ISIS neka ih bombardira… Uvijek sam imao dobar osjećaj u vezi Putina. Mislim da je jak vođa… Mislim da je potekao iz 1980-ih… Ne znam tko radi ankete. Možda on radi ankete, ali mislim da ih zapravo rade američke tvrtke.“
 
Trump je išao daleko s pohvalama na Putinov račun u listopadu 2015.: „On uopće ne voli Obamu. On ne respektira Obamu uopće. I ja sam siguran da ga Obama ne voli pretjerano. Ali mislim da bih se vjerojatno dobro slagao s njim. I ne mislim da bismo imali ovu vrstu problema koju imamo sad.“ Ruski predsjednik je uzvratio Trumpu zbog upućenih komplimenata. U prosincu prošle godine na godišnjoj novinarskoj konferenciji, Putin je izjavio: „On je apsolutni favorit u američkoj predsjedničkoj utrci. Žestok je i veoma talentiran, bez sumnje. Kaže kako želi produbiti odnose SAD-a i Rusije, pa kako da to ne pozdravimo? Naravno da to podržavamo.“
 
U predstavljanju svoje vanjske politike u travnju ove godine u washingtonskom hotelu Mayflower Trump je izjavio: "Vjerujem da je ublažavanje tenzija i poboljšanje odnosa s Rusijom moguće, apsolutno moguće. Neki kažu kako Rusi ne će biti razumni. Nastojim to saznati." Samo nekoliko minuta prije tih opaski Trump se susreo s ruskim veleposlanikom u SAD-u Sergejem Ivanovičem Kisljakom ali i s drugim veleposlanicima. Na međunarodnom ekonomskom forumu u lipnju u Petrogradu Putin je opisao Trumpa "kitnjastim" i "raznobojnim". "Vidite kao što sam rekao, Trump je raznobojna osoba. Zar nije raznobojan? Nisam učinio nikakvu drugu karakterizaciju."
 
Korijeni Trumpove privrženosti Rusiji su nepoznati. Putovao je u Moskvu devedesetih u potrazi za sklapanjem poslova vezano za nekretnine ali se smatra kako njegova kompanija nema u Rusiji imovine. Izjavio je da njegova suradnja s Rusima podrazumijeva održavanje svečanosti Miss Universe 2013. u Rusiji. Iznio je ideju o gradnji Trump Towera u Moskvi, ali status tog projekta nije jasan. Kod Rusa je pozitivno primljena ideja da NATO pozornost s Rusije treba preusmjeriti na borbu protiv međunarodnog terorizma.
 
Primarni diplomatski cilj Trumpove vanjske politike prema Rusiji bi mogao biti postizanje sporazuma koji bi podijelili sfere interesa u svijetu između Amerike i Rusije. Nešto slično kao što su napravili Franklin D. Roosevelt i Josif Staljin u Jalti 1945. To nije začuđujuće budući da su rusko-američki odnosi ozbiljno narušeni posljednjih godina zbog ukrajinske i sirijske krize, ali u isto vrijeme diplomati obiju država nastoje pronaći zajednički jezik kroz sporazum o "zamrzavanju" iranskog nuklearnog programa itd.
 
"Postoji mitologija da se vanjskom politikom može upravljati slično kao s biznisom. Ako ti se ne sviđa "deal" možeš jednostavno odšetati – rekao je Michael McFaul, kritičar Trumpa i bivši američki veleposlanik u Moskvi. "U vanjskoj politici ne možeš samo odšetati. Može ti se vratiti i ugristi te. Mogu se stvoriti vakuumi."
 
Trump nije prvi američki čelnik koji govori o poboljšanju odnosa s Rusijom i Putinom. Zadnja dva predsjednika su navodili jednake ciljeve s tim da su svoje ideje prilagođavali realpolitici. 2001. tadašnji predsjednik George W. Bush izjavio je nakon sastanka s Putinom: "Uspio sam osjetiti smisao njegove duše." I Obama je govorio o boljim vezama s Rusijom ali one su se znatno pogoršale 2014. Premda su mnogi konzervativci osudili Trumpov zaokret prema Rusiji mnogi se slažu da je vrijeme da se redefiniraju odnosi SAD-a i Rusije.
 
No nije sve ostalo na izjavama, već Putin aktivno podržava Trumpov put do predsjedničke pozicije. U tolikoj mjeri da neki analitičari smatraju da Vladimir Putin ima plan za uništenje Zapada a da je središnji akter u toj priči upravo Donald Trump. Iako je takva kvalifikacija pretjerana ima zanimljivih činjenica. U zadnjem desetljeću Rusija je pomagala na razne načine desničarske populiste u Europi. Posuđivala je novac Marine Le Pen u Francuskoj kako bi joj pomogla u predsjedničkoj utrci. Takva darežljivost je iskazana i prema Silviju Berlusconiju koji je osobno profitirao od energetskih sporazuma s Rusijom kao što je jednom zabilježio američki veleposlanik u Italiji.
 
Ukratko, šablona glasi: Putin i njegova administracija prikriveno pomažu europskim političarima koji su protiv Europske unije i NATO-a. Putin je na različite načine davao izravnu ili neizravnu potporu ultra desničarskim strankama u EU-u: Zlatnoj zori u Grčkoj, Ataki u Bugarskoj, Nacionalnoj fronti u Francuskoj, Jobbiku u Mađarskoj ali i regionalnoj Sjevernoj ligi u Italiji. Također, ruski utjecaj je zabilježen u Nizozemskoj u travanjskom referendumu o blokiranju bližih veza EU-a i Ukrajine. Argumenti koji su se iznosili protiv približavanja EU-a i Ukrajine bliski su ruskim stavovima. Na TV kanalu RT, kojeg Kremlj financira, bombastično je prikazan brexit jednako kao i Trumpovi uspjesi a negativno se portretira kampanja Clinton.
 
Naposljetku, je li Donald Trump Putinov trojanski konj? Teško. Pogotovo ne u smislu da preko Trumpa Putin želi uništiti Ameriku i Zapad. Uostalom, o političkoj sudbini Trumpa će odlučiti američki birači a ne ruski vođa koliko god se on angažirao u korist Trumpa. Radi se o tome da dva državnika vide mogućnost da jedan s drugim naprave izvrstan "deal", tj. sporazum koji bi redefinirao američko-ruske odnose u budućem periodu. Najlakše bi se bilo izraziti da obojica žele novu konferenciju poput one u Jalti 1945. Nova Jalta bi povukla crte i odredila sfere interesa Washingtona i Moskve u Europi i svijetu. Npr. Trump želi pod američkom sferom zadržati NATO zemlje, uključujući Baltik, ali bi zato Putinu prepustio Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju, Siriju, Libiju i sl.
 
Donald Trump nije Putinov trojanski konj. On je američki biznismen koji u politici želi stvarati dogovore poput onih u poslovnom svijetu kako bi implementirao svoj moto "Učinimo Ameriku opet velikom". Za razliku od konvencionalnih političara, Trump ako postane predsjednik ne bi se suzdržavao od izravnih pregovora s antiameričkim dužnosnicima diljem svijeta od Rusije, Kine, Sjeverne Koreje i Irana. Trump ima cilj ostvariti američke interese kao i svi ostali predsjednici samo je njegov stil drukčiji i više osobniji. Zato nema ništa čudno da se republikanski predsjednički kandidat pozitivno izražava o Putinu, Kim Jong-unu, Basharu al-Assadu i drugim "diktatorima".
 
Sličan stil ima i Vladimir Putin koji daje prednost uspostavljanju osobnih odnosa sa stranim državnicima kao što su Xi Jinping, Aleksis Cipras i Viktor Orban. To nije čudno jer je nekad bio časnik KGB-a. Moglo bi se reći da Putin želi otvoren i partnerski odnos s Trumpom kao što ga ima s grčkim i mađarskim predsjednikom. Za sada odnosi Trumpa i Putina proživljavaju svoj medeni mjesec. Na umu jednog i drugog su interesi njihovih zemalja: Amerike odnosno Rusije. Ako Trump postane predsjednik bit će zanimljivo gledati kako će se u realpolitici odvijati njegov odnos prema Rusiji. Možda Trump kad i ako dođe na vlast promijeni politiku pa postane manje "zagrijan" za dobre odnose s Kremljom jer je on ipak "showman nad showmenima" a pozitiva prema Rusiji je možda samo u svrhu političkog marketinga. Za sada mu takav marketing donosi pobjedu za pobjedom.
 

Matija Šerić

Povezani članci

Virus Corona i globalni udar antiglobalizacije

HF

Letonski opasni ‘negrađani’

HF

Kraj svijeta bez pravila?

HF

Europska socijaldemokracija na koljenima

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...