Hrvatski Fokus
Intervjui

Rad neuronske mreže je proizašao iz psihologije i neuroznanosti

Osnovno pitanje je kako ljudi pohranjuju informacije. Kako ljudi predstavljaju iskustva u formatu koji se ne sjeća samo onoga što se dogodilo, već ga se sjeća na način koji je koristan i fleksibilan

 

Profesor sam kognitivnih znanosti i znanosti o odlukama u eksperimentalnoj psihologiji na UCL-u i suradnik na Institutu Alan Turing za znanost o podacima i umjetnoj inteligenciji, kao i Europskom laboratoriju za učenje i inteligentne sustave (ELLIS). Istraživanje mog laboratorija usredotočeno je na ljudsko učenje i donošenje odluka, integrirajući bihevioralne, računalne i neuroznanosti perspektive.

Intervju s dr. sc. Bradleyjem Loveom, profesorom na UCL-u

  • Jeste li oduvijek bili zainteresirani za proučavanje uma?

– To je dobro pitanje. Kad sam prvi put počeo studirati kao preddiplomski studij, imao sam nekoliko interesa i mnogi od njih vrtjeli su se oko pitanja kako mali elementi međusobno djeluju kako bi doveli do zanimljivije cjeline. Postoji mnogo takvih sustava u biologiji i društvenim znanostima, poput ekonomije. Ali najzanimljiviji je bio u kognitivnoj znanosti. U mozgu, kako doći do svih tih malih elemenata i regija i iskustava, i kako se svi oni spajaju u nešto veće? Znao sam iz prvog semestra da je od svih opcija, to je bila ta.

  • Koja su vam pitanja trenutno zaista uzbudljiva?

– Dogodila se eksplozija u strojnom učenju i umjetnoj inteligenciji. Mislim da puno uspjeha i nedostataka na tim poljima postavlja puno zanimljivih pitanja o tome kako su ljudi tako pametni. Jedno vrlo osnovno pitanje je kako ljudi pohranjuju informacije. Kako ljudi predstavljaju iskustva u formatu koji se ne sjeća samo onoga što se dogodilo, već ga se sjeća na način koji je koristan i fleksibilan? [Na primjer], ljudi uče igrati jednu igru ili učiniti jednu stvar; to znanje mogu prenijeti u različite okolnosti, dok je većina strojeva nekako krhka. [Traženje] odgovora na ova pitanja nije samo pomaganje strojevima da se oporave, već i da shvate kako ljudi izvode ovaj trik relativnih generalista i fleksibilnosti. Mislim da se to svodi na to kako predstavljamo svoja iskustva, kako razumijemo svijet – to je veliko pitanje za mene. 

  • Kakav će utjecaj imati vaše istraživanje?

– Ono što radim je prilično osnovno. Postoji mnogo kutova koje treba poduzeti, [kao što je] od ponašanja do dalekometnijih aplikacija poput medicinskih odluka. Ali mislim da za sve ove stvari moramo imati neko osnovno razumijevanje o tome kako ljudi uče iz primjera i kako uče posvetiti se onome što je relevantno. Izgradnja te slike o tome kako stvari funkcioniraju trebala bi biti korisna za razumijevanje. [Pogotovo to vrijedi za] kada stvari ne idu tako dobro i netko doživljava neke poteškoće i možda će trebati malo liječenja. Puno sam radio gledajući ljudsko ponašanje u stvarnom svijetu. Jedna aplikacija o kojoj govorim [ima veze s donošenjem odluka u trgovini]. [Na primjer], koji su načini na koje možemo pomoći ljudima da donesu bolje odluke i jedu zdravije. U idealnom slučaju, učinili bismo to bez prisiljavanja ljudi da učine ovo ili ono; prirodno bismo izazvali ponašanja koja bi ljudi sami željeli prikazati. Smatram da je naprijed-natrag između laboratorija i naturalističkih postavki koristan način za unapređenje teorije i procjenu potencijala za primjenu.

  • Kakav je utjecaj imalo vaše istraživanje?

– Mislim da postoji mnogo primjera u kognitivnoj znanosti o stvarima koje možda nisu izgledale potpuno korisno ili vjerojatno da će imati utjecaja u to vrijeme, a onda stvarno jesu. Psiholozi su, na primjer, na čelu stvari poput razvoja teorije detekcije signala, što je zaista važno u inženjerstvu. Rad neuronske mreže [koji] je proizašao iz psihologije i neuroznanosti doista je revolucionirao rad u strojnom učenju. Mislim da svi ti dragulji čekaju da budu otkriveni zbog prirode problema u kognitivnoj znanosti. Toliko su izazovni i široki da ako prihvatimo te izazove, mislim da će to imati brojne utjecaje u svijetu. To nije samo pusta želja s moje strane jer je bilo puno unakrsne oplodnje na druga područja koja se više primjenjuju, koja su imala utjecaja. Nadam se da bih mogao biti dio toga.

Laura Zaneski, https://mindcore.sas.upenn.edu/2022/06/15/bradley-love-phd/

Povezane objave

Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj

HF

Muka Kristova u nas je u biti simbolika

hrvatski-fokus

Uvijek sam nosio crnu ljagu na sebi

hrvatski-fokus

Nisam za otvaranje Udbinih dosjea

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više