Predstavljena knjiga fra Domagoja Runje i fra Domagoja Volarevića „Evangelistarium Spalatense“
Centar „Don Frane Bulić“ Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu i katedralna Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije upriličili su petog dana devetnice sv. Dujmu predstavljanje knjige (pretisak i studija) „EVANGELISTARIUM SPALATENSE, Splitski evanđelistar, Kod. 625. Kaptolskog arhiva katedrale u Splitu“ autora fra Domagoja Volarevića i fra Domagoja Runje.
Predstavljanju su, među ostalima, nazočili te pozdravne govore uputili: apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije, mons. Želimir Puljić; župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban; rektor Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Dragan Ljutić te dekan splitskog KBF-a, izv. prof. dr. sc. fra Šimun Bilokapić. Knjigu su predstavili izv. prof. dr. sc. Ivan Basić (Filozofski fakultet – Split) te dr. sc. fra Danimir Pezer (Franjevačka teologija u Sarajevu). Nazočnima su se obratili i autori te voditelj Centra „Don Frane Bulić“, izv. prof. dr. sc. don Josip Dukić, dok su u glazbenom dijelu nastupili Franjevački bogoslovi pod ravnanjem prof. Pere Prosenice.
Obraćajući se nazočnima apostolski upravitelj mons. Želimir Puljić je citirao riječi koje je Ivan Pavao II. izgovorio boraveći u splitskoj katedrali: „Ovdje povijest nije šutjela“.
„Splitski evanđelistar je potvrda da naša povijest ne šuti, ne šuti od 12. stoljeća, a nije šutjela ni prije toga. I ova prigodna akademija je govor povijesti za buduće generacije. Mi Hrvati smo narod koji je u svojoj povijesti uspješno uskladio latinsku i staroslavensku tradiciju. Ponosni na svoju prošlost, idemo s Bogom dalje u budućnost“.
Voditelj Centra „Don Frane Bulić“ prof. dr. sc. don Josip Dukić, u čijem je izdanju tiskano ovo djelo, kazao je kako je ovo peta i izuzetno vrijedna knjiga Centra. „Radi se o knjizi iz 12.stoljeća, evanđelistar u kojoj se nalaze izabrani tekstovi iz četiriju evanđelja. Ta knjiga je bila u upotrebi splitske crkve, a kanonici crkve koji su je nabavili i koristili su je u liturgiji. Knjiga se nalazi u riznici splitske katedrale, odnosno u Kaptolskom arhivu. Dvojica profesora s KBF liturgičar dr. fra Domagoj Volarević i bibličar dr. fra Domagoj Runje su knjigu transkribirali, napravili uvodnu studiju i tu smo studiju preveli na engleski jezik. Također napravili su transkripciju cijelog teksta, kritički aparat i studiju smo popratili skeniranjem cijelog rukopisa, tako da je zapravo riječ dvosveščanom izdanju, prelistak evanđelistara iz 12. stoljeća, onako kako on izgleda s prekrasnim rukopisom, s inicijalima, raznim crtežima koji su unutra. U konačnici, sada imamo jedno reprezentativno izdanje.“
Prof. Dukić je dodao kako je ovo djelo izdano u 250 primjeraka te kako će svaki primjerak biti numeriran, te kako je prvi primjerak – po apostolskom upravitelju mons. Puljiću – poslan kao dar novom zagrebačkom nadbiskupu mons. Draženu Kutleši.
Autori fra Domagoj Volarević i fra Domagoj Runje zahvalili su „Bogu na daru strpljivosti te ljudima koji su pomogli da ovo djelo ugleda svjetlo dana“.
„Kao što djelo ima dva sveska, želim svoju zahvalu podijeliti u dva dijela. Počet ću s ovim volumenom u kojem imamo prijepis evanđelistara, u kojem imamo i više slova nego u originalu jer su kratice razriješene i napisane u punom obliku. U ovom izdanju, kada otvorite prvu stranicu, stoje zapisana imena svih ljudi koji su sudjelovali u ovom poslu te im ovim putem zahvaljujem. U drugom volumenu, faksimilu izdanja Splitskog evanđelistara, nećete pronaći niti jedno ime. U njemu se nalaze samo ona imena koja se nalaze u evanđeljima. Ovaj faksimil nas podsjeća da ne znamo ime pisara Splitskog evanđelistara, ne znamo tko je ovu knjigu donio u Split iz južne Njemačke gdje je najvjerojatnije nastala te ne znamo tko se brinuo da bude sačuvana. Svim tim anonimnim ljudima, također, želim od srca zahvaliti“, kazao je fra Domagoj Runje.
Recenzent fra Damir Pezer piše: „Ova liturgijska knjiga prvenstveno je knjiga, ona nema neku čarobnu moć i nije samo ukras u katedralnoj riznici. Kao i svaku drugu knjigu, treba je uzeti u ruke, s nje obrisati prašinu, otvoriti je i čitati. Upravo to su učinili profesori fra Domagoj Runje i fra Domagoj Volarević. Njihovo kritičko izdanje Splitskog evanđelistara ima višestruki značaj: kulturni, znanstveni, liturgijski, književni, povijesni, duhovni. Zasigurno, bez kritičkog izdanja liturgijskih knjiga bilo bi nemoguće studirati liturgijske izvore, njihovu povijest i teologiju. Bila bi to povlastica samo malog broja znanstvenika koji dobro poznaju paleografiju, latinski jezik i povijest liturgije. Kritičko izdanje Splitskog evanđelistara velik je doprinos liturgijskoj znanosti, kršćanskoj duhovnosti i umjetnosti, ali i kulturi grada Splita, koja se dobrim dijelom nadahnjivala i oblikovala upravo evanđeljem. Riječi „kultura“ i „kult“ ne samo da imaju isti korijen, nego se i međusobno prožimaju i obogaćuju, tako da je nemoguće u srednjem vijeku rastaviti kulturu od kulta.
Za kritičko izdanje jednoga srednjovjekovnog kodeksa, osim dobra poznavanja paleografije i latinskog jezika, potrebno je i mnogo strpljenja i koncentracije. Prepisivač treba prepisati slovo po slovo, pronaći izvore, ispraviti pogrješke, razriješiti kratice. Stoga je jedan srednjovjekovni prepisivač s pravom zapisao da prepisivanje muti vid, pogrbljuje leđa, gnječi rebra i oslabljuje tijelo.
Evanđelistar je liturgijska knjiga nastala za liturgiju i namijenjena je liturgiji te su ga autori prije svega prostudirali s liturgijskog aspekta, a budući da njegov sadržaj čine evanđeoske perikope, istražili su ga i s biblijskog aspekta. Kodeksu se može pristupiti i s drugih aspekata, povijesnog, paleografskog, umjetničkog, ali ova dva zasigurno su najvažnija. Kao što je za studij veličanstvenih srednjovjekovnih katedrala najvažniji teološko-liturgijski i arhitektonski pristup, jer katedrala je u kamenu isklesana teologija, tako su za studij evanđelistara najvažnije discipline liturgika i biblika. Katedrala ima svoja liturgijska žarišta, kipove, slike i razne druge ukrase, ali jedan od najvažnijih je evanđelistar. On je biser ambona, mjesta s kojega se naviješta Riječ. Njega se u procesiji uzdignuto nosi, zato i jest svečano ukoričen, kadi ga se i jedino se njemu, kao i oltaru, iskazuje počast poljupcem. Ovaj vrijedni i važni kodeks autori su izvadili iz vitrine katedralne riznice, obrisali s njega prašinu i kritičkim izdanjem omogućili da zasja u punom sjaju. Budući da su uvodna studija i napomene napisane dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku, Splitski evanđelistar zacijelo će prijeći granice Splita i Hrvatske i naći se u svim većim i važnijim europskim i svjetskim knjižnicama.
Autori su napravili kritičko izdanje cijelog kodeksa 625 C, tako da su sve kratice i legature teksta razriješene. Kodeks je pisan srednjovjekovnim latinskim jezikom, a za kritičko izdanje autori su izabrali klasični latinski. Budući da je kodeks nastao u XII. stoljeću, teško je odrediti iz kojeg predloška potječu perikope uzete za određene nedjelje i blagdane. Biblijski tekst Splitskog evanđelistara vrlo je sličan tekstu Vulgata Clementina, uz minimalne razlike. Autori su ispravili gramatičke pogrješke u tekstu i zabilježili ih u kritičkom aparatu. Bilješke teksta podijeljene su u dva dijela: prvi je kritički aparat s varijantama teksta iz kodeksa 625 C te posttridentskog izdanja Vulgate, a drugi su liturgijske i povijesne napomene.
Splitski evanđelistar ima 120 listova. Nastao je u XII. stoljeću. Prema rezultatima istraživanja autori zaključuju da je Splitski evanđelistar vjerojatno nastao u Trieru ili u opatiji Echternach. Tip pisma kojim je napisan kodeks paleograf M. Stocchi naziva prijelaznim tipom slova ili pred-goticom. Tekst ne sadrži posebne ukrase osim inicijalnih slova. Podijeljen je na Temporale – Sveta vremena: f. 1r – f. 67r i f. 91r – f. 115r; Sanctorale – Svetačka slavlja: f. 67r – 78v. i Communia – Zajednička slavlja: f. 78v – 91v. Zajedničkim slavljima pridružuju se i mise za pokojne, Pro defunctis: f. 115r – 117v., te Missa votiva: f. 117v (Sabbato de Sancta Maria).
Kritičko izdanje kodeksa 625 C podijeljeno je u četiri dijela: Uvodna studija, Studija o jeziku Vulgate u 12. stoljeću, Uvodne napomene i Textus receptus.
Uvodna studija o nastanku evanđelistara koristit će kako studentima teologije i liturgije tako i studentima srednjovjekovlja te srednjovjekovnog jezika i književnosti. Napisana je vrlo studiozno, precizno, jasno i jednostavno, tako da je s lakoćom može razumjeti svaki čitatelj, a ne samo znanstvenik. Autori su u njoj objasnili čimbenike koji su utjecali na razvoj i oblikovanje evanđelistara – čitanje Svetog pisma u liturgiji i liturgijska godina – te objasnili pojmove kapitula, lekcionara i perikope, kao i razliku između evangelijara i evanđelistara, dvaju pojmova nekoć korištenih kao istoznačnice, da bi liturgijska i biblijska znanost tijekom 20. stoljeća istaknula njihovu razliku: evanđelistar je knjiga koja sadrži samo odlomke iz evanđelja, tj. perikope za pojedine liturgijske dane, a evangelijar cjelovit tekst svih četiriju evanđelja.
U uvodu je predstavljen i status quaestionis, tj. sve ono što su pojedini autori pisali o kodeksu 625 C počevši od kraja 19. stoljeća do danas. Tako koncem 19. stoljeća F. Bulić naziva kodeks 625 C Evangelistarium, a tip pisma kojim je pisan naziva goticom. O kodeksu, napose o iluminacijama u njemu, pisao je i austrijski povjesničar umjetnosti Hans Folnesics, a sažeto su izneseni i rezultati istraživanja D. Kečkemeta, D. Diane, S. Matijević i A. Badurine.
Autori kritičkog izdanja znalački su opisali pojedine dijelove liturgijske godine. Uz to donose vrlo zanimljive i dragocjene podatke koji se rijetko gdje mogu pronaći, poput naziva za jednu od božićnih misa In primo galli cantu – Na prvi pijetlova pijev, a detaljno su opisane i Kvatre. Imajući u vidu temeljitost i stručnost kojom su ovo dragocjeno djelo kršćanske kulture predstavili našoj i svjetskoj javnosti, svesrdno preporučam ovo izdanje Splitskog evanđelistara.
Prof. Dukić nazočne je upoznao s radom Centra „Don Frane Bulić“, ustrojbenom jedinicom splitskog KBF-a, koji je osnovan 2018. godine s ciljem objavljivanja izvora iz naše višestoljetne povijesti. „Do ovog trenutka Centar je objavio pet knjiga – izvora, a pokrenuli smo i deset izdavačkih nizova. Večeras smo s ovom knjigom započeli s izdavačkim nizom ‘Liturgijski kodeksi srednje Dalmacije’. Također, pokrenuli smo i izdavački niz ‘Turski izvori u srednjoj Dalmaciji’ jer u franjevačkim samostanima i brojnim arhivima postoje vrijedni dokumenti iz naše povijesti koji se posebno tiču Poljičke kneževine. Za jesen pripremamo i znanstveni simpozij o don Filipu Lukasu koji je nepravedno progonjen od strane komunističkog režima“, kazao je prof. Dukić.
