Vrlo je važno tko je ili će biti tvorac ove nove digitalne ekonomije i tko će biti tragač – jer će jedan služiti, a drugi plaćati prije svega
Pametna tvrtka je ekosustav koji uspješno stvara dodanu vrijednost u digitalnom svijetu kroz podatke i usluge različitih partnera, kaže Andrej Kotar iz Endave, koji je ujedno i predsjednik Partnerstva za strateški razvoj pametnih gradova i zajednica (SRIP PMiS).
• Pametno društvo treba puno komponenti. Koji su ključni dijelovi ove slagalice?
– Istinski pametno društvo funkcionalan je ekosustav koji uspješno stvara dodanu vrijednost u digitalnom svijetu putem podataka i usluga različitih partnera. U ekonomskom smislu, ovo je najljepša stvar kod novih usluga za građane u pametnim gradovima. Kako bi se stvorio funkcionalan ekosustav, potrebno je uključiti velik broj dionika, najlakše putem platforme koja osigurava suradnju, komunikaciju i koordinaciju, razmjenu podataka i tako dalje.
• Kako ga izgraditi? Je li to izazovan zadatak?
– Prije svega, moramo stvoriti uvjete za zajedničku platformu koja će biti temelj za pametno društvo i digitalno gospodarstvo. Prva zaklada je podatkovna platforma na kojoj dionici dijele podatke prije nego što dođemo do razine (ponovnog) korištenja usluga – i ona prerasta u platformu usluga. U okviru digitalne Europe Europska komisija uvodi digitalne platforme kao javnu infrastrukturu. Platforme za povezivanje osiguravaju uspješnu suradnju putem standarda. To je vrsta ljepila koje zadovoljava uspješnu razmjenu podataka i usluga – kako na tehničkoj tako i na poslovnoj razini.
Digitalno gospodarstvo, kako je zamislila Europa, razvija se istodobno s uvođenjem pametnog društva.
• Dakle, prvo, trebamo standarde za pametno društvo. Kakvu ulogu u njima ima Slovenija, ako postoji?
– Na primjer, OASC, organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, odgovorna je za otvorene standarde u području pametnih gradova. Njegova je zadaća uspostaviti minimalne mehanizme interoperabilnosti – drugim riječima: standarde. Zatim tu je i europski projekt Gaia-X, čiji je cilj stvoriti podatkovne prostore u različitim područjima sadržaja. Slovenija je također vrlo aktivna u kontekstu Gaia-X; Na primjer, ICT horizontalna mreža koja radi u PMiS-u SRIP-a koordinira područje podatkovnih prostora za pametne gradove.
• Je li pametno društvo temelj digitalne ekonomije ili je obrnuto?
– Digitalna ekonomija već postoji, ali još nije pametno društvo. Štoviše, tvrtka trenutno čak šteti pojedinačnim digitalnim praksama. Platforme poput Airbnba i Ubera i slično ometaju trenutni ekonomski sustav i mijenjaju način na koji živimo u gradu. Istina je nazvati smještaj ili prijevoz putem aplikacije, ali postoji i potreba da se vide manje ugodne posljedice toga. Povećanje ponude Airbnb-a u svim gradovima dovodi do porasta nekretnina za iznajmljivanje, a gradovi su zbog toga ispražnjeni. Status quo gotovo je oligarga ili monopol nekih negraničnih korporacija: to su porezno optimizirane tvrtke koje uništavaju lokalno gospodarstvo unaprijed brinući se za posao i slično.
• Dakle, je li trenutni smjer digitalizacije gospodarstva neto štetan?
– Nema promjene – apsolutno. Digitalno gospodarstvo u rukama globalnih korporacija štetno je za Sloveniju, a šire i za Europu. Dodana vrijednost u trenutačnom digitalnom gospodarstvu ostaje prvenstveno na računima globalnih digitalnih korporacija, umjesto da se pravedno raspoređuje među pružateljima usluga. Digitalno gospodarstvo, na primjer, predstavlja treću industriju u SAD-u nakon transporta – također nauštrb gospodarstva digitalno slabije razvijenih zemalja.
• Kako to popraviti?
– Digitalno gospodarstvo, kako je zamislila Europa, razvija se istodobno s uvođenjem pametnog društva. Temeljeno na društveno prihvatljivim konceptima. Ovi novi poslovni modeli temelje se na pretpostavci da nekoliko manjih lokalnih igrača ili tvrtki pristupa korisniku kao alternativnom rješenju kroz tehnologiju i interoperabilnost. Naravno, ponuda, vrijednost i korisničko iskustvo moraju biti dovoljno dobri da se njihova kombinirana usluga natječe s korporacijama. Na kraju dana, na korisniku je da odluči kamo će otići njegov novac. Stoga takva usluga mora biti usporediva u smislu kvalitete korisničkog iskustva i cijene. Razvojem pametnog društva u prostoru EU-a pojavljuje se novi koncept digitalnog gospodarstva kojim se stvara novo tržište, barem na razini EU-a za pružatelje usluga i podataka. Pripremaju se velike nove poslovne mogućnosti za lokalne pružatelje usluga, čak i zemlje.
Vrlo je važno tko je ili će biti tvorac ove nove digitalne ekonomije i tko je tragač.
• Jer?
– Jer jedan će služiti, a drugi će platiti prije svega. Postoje samo dvije mogućnosti: ili ćemo biti aktivni kreatori ili samo korisnici rješenja i platitelji usluga. Većina dodane vrijednosti završit će s autorima.
• Po vašem mišljenju, Slovenija će biti neto uvoznik ili izvoznik tehnologije u digitalnoj ekonomiji?
– To ovisi o tome jesmo li pravilno svjesni prigode i odgovaramo li na nju. Slovenija ima mnogo uspješnih tehnoloških tvrtki, ali njihovi investicijski fondovi su preniski da bi uspješno raščlanili financijski moćne zemlje i korporacije. Bez šireg konsenzusa na nacionalnoj razini potrebno nam je i razumijevanje zemlje jer ona ima pristup europskim fondovima koji bi uvelike pomogli u razvoju odgovarajućih kompetencija i tehnologija.
Postoji prilika za Sloveniju, ako je samo možemo iskoristiti. Međutim, možemo brzo propustiti ovu veliku razvojnu priliku za stvaranje dodane vrijednosti, što bi bila šteta, jer je ovo jedinstvena prilika za trenutnu generaciju. Prilika za određivanje tehnološki i podatkovne budućnosti.
• Koji bi bio vaš recept za uspjeh? Barem ćemo biti konkurentni ako ne budemo pobjednici?
– Recept bi bio usredotočiti se na područja u kojima smo dobri – a drugi već znaju da smo dobri. Jedini način za prevladavanje europskih konkurenata je integracija više domaćih tvrtki i zajedničko pojavljivanje na tržištu. U EU-u smo poznati kao zemlja koja može pomoći u razvoju digitalnog gospodarstva i pametnog društva. Međutim, nedostaje nam odgovarajući nacionalni referentni projekt za daljnju konsolidaciju Slovenije na tržištu kao referentne zemlje, barem na određenom području.
• Gdje smo stvarno dobri u niši?
– Jedno područje svakako su pametni gradovi i zajednice u kojima je Slovenija već uključena u razvoj razvojnih koncepata. U projektu Gaia-X Slovenija koordinira stvaranje podatkovnih prostora u području pametnih gradova i zajednica te sudjeluje u izradi Bijele knjige za pametne gradove. Prva verzija, objavljena u rujnu 2021., bila je više teoretske prirode, s drugom verzijom djelomično, koja više neće biti puki koncept, već će dotaknuti opipljiv sadržaj.
Gdje bismo mogli biti prvi? Nedavno sam posjetio konvenciju pametnih zemalja u Berlinu. Jedanaest slovenskih tvrtki prisustvovalo je sajmu u Udruzi za informatiku GZS, koja je predstavila svoja rješenja. Zajedno sa svojim partnerskim tvrtkama Endava je predstavila demo rješenje iPot, svojevrsnu platformu za urbanu mobilnost koja povezuje sve aspekte mobilnosti – privatni i javni prijevoz te srodne usluge te ih nadograđuje sektorskim uslugama – turističkom ponudom, ugostiteljskom ponudom, komunalnim uslugama i tako dalje. Pokazali smo da je interoperabilnost na razini usluga, koja bi omogućila uključivanje dionika u poslovni model, već moguća. Na sajmu nije bilo usporedivog rješenja. Čak su i njemačke tvrtke tvrdile samo da su dobre u povezivanju na razini podataka, ali ne i u uvođenju platformi usluga.
• Kada će ova platforma stupiti u praksu?
– Ne znam, možda nikad. Kao što sam rekao, to je demo model onoga što trenutno znanje i tehnologija omogućuju. Pokazuje što jedan konzorcij tvrtki iz Slovenije može učiniti s mnogo manjim resursima od Njemačke. Da je domaća potpora, posebno politička, bila još veća, učinili bismo mnogo više. Mogli bi se šire natjecati s takozvanim super aplikacijama za pametne gradove, za koje stručnjaci predviđaju blistavu budućnost.
• Super aplikacije?
– Da, super aplikacija je krovna aplikacija u kojoj korisnik pristupa uslugama mobilnosti, putovanjima, smještaju, turističkim uslugama, obrazovanju, zdravstvenim uslugama, administrativnim uslugama, uslugama lokalne zajednice na jednom mjestu. Pogodan je i za stanovnike i za posjetitelje grada, ukratko sve koji su korisnici usluga u gradu. Također smo instalirali plaćanje tokena i digitalni novčanik temeljen na blockchainu u naše demo rješenje.
• Odakle ti sve to znanje?
– To je ljepota šarma – kombiniramo ne samo znanje, već i digitalne usluge raznih domaćih tvrtki aktivnih u okviru SRIP PMiS i ICT horizontalne mreže. Endava je također dugogodišnji tehnološki partner globalnih pionira u pripremi novih poslovnih modela temeljenih na digitalnoj transformaciji; na primjer, zračni prijevoznik Ryanair, čiji je dugoročni cilj uključiti cijenu zrakoplovne karte u sveobuhvatnu ponudu usluga odmora na konačnom odredištu. U biti, moćna platforma pružateljima bi pružila pravilnu raspodjelu udjela resursa iz usluga koje je korisnik odabrao u super aplikaciji.
Međutim, u Sloveniju smo donijeli veliko znanje sada već tradicionalnom Regionalnom konferencijom za razvoj pametnog društva, na kojoj su Slovenci bili među prvim pristašama Europske deklaracije za razvoj pametnih zajednica, nazvane Living-in.eu, a izradili smo i slovensku nacionalnu deklaraciju za razvoj pametnog društva.
• Veselite se tehnološki vođenoj budućnosti?
– Žao mi je, ja sam. Nadam se da će biti što više slovenskog znanja. Postoje promjene koje će biti velike i drastične. Kao rezultat toga, oni predstavljaju veliku priliku. Poslovni modeli koji će se i dalje stvarati zasigurno će biti zanimljivi i predstavljat će priliku koja se ne može propustiti.
