Manjine padaju i zato što se institucije hrvatske nacionalne manjine stacionirane u Subotici
U svojoj redovitoj rubrici „Intervju“ „Hrvatska riječ“ uglavnom predstavlja ljude na osnovi njihovog poznatog imena, bolje reći funkcije, ali koji za našu ovdašnju hrvatsku manjinsku zajednicu ne kažu ništa od suštinske važnosti.
Međutim, u broju 1047 od 12. svibnja 2023. godine konačno čitamo inervju pod naslovom „U multietničkim društvima manjine često plaćaju dupli ceh“ koji je poučan za našu, ali i za sve druge manjinske zajednice u Srbiji, i ne samo u Srbiji.
Naime, razgovor glavne urednice „Hrvatske riječi“ Zlate Vasiljević s ravnateljem Instituta društvenih nauka, osnivačem Centra za istraživanje etniciteta i članom Ekspertskog komiteta Vijeća Europe za praćenje Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina, dr. sc. Goranom Bašićem, zadire u suštinu problema nacionalnih manjina, ovaj put preko analize posljednjeg popisa stanovništva u Republici Srbiji.
Dr. sc. Goran Bašić kaže da trend pada broja uglavnom svih nacionalnih manjina u Srbiji nije iznenađujući jer je to opći trend u većini zemalja čak i kada je u pitanju većinsko stanovništvo, ali veliki porast broja onih koji se u posljednjem popisu stanovništva u Srbiji nisu nacionalno izjasnili te drastičan pad broja onih koji su se izjasnili kao Hrvati je odraz načina na koji ljudi koji kreiaraju nacionalne politike i međudržavne odnose u Srbiji i u Hrvatskoj.
Jedna od ključnih grješaka je smještaj svih krovnih hrvatskih nacionalnih institucija u Subotici!
Gospodin Bašić to nije tako direktno rekao gospođi Vasiljević, ali je preko rezultata popisa mađarske nacionalne manjine u Srbiji poruka više nego jasna! On kaže: Najveća grješka je napravljena kada su nacionalne institucije mađarske nacionalne manjine premještene u Suboticu. Smatralo se da će homogenizacija kulturnog prostora ojačati političko jedinstvo Mađara u Srbiji, odnosno da će se na taj način čuvati nacionalni identitet. Dominanta u politici multikulturalnosti vojvođanskih Mađara je zatvaranje u preuske granice nacionalnog homogeniteta.
Ako je brojčano najveći pad pripadnika mađartske nacionalne manjne u Srbiji, pored toga što je odnos Srbije i Mađarske maltene idealan a najveća politička stranka Mađara u Srbiji je u koaliciji s vladajućom strankom, što onda da traže Hrvati u više nego bremenitom odnosu Srbije i Hrvatske, a načinili su istu (najveću) grješku kao i Mađari – sve svoje krovne institucije su locirali u Subotici!
Tako se mađarska nacionalna manjina sa oko 250 tisuća po popisu prije jedanaest godina smanjila za oko 65 tisuća, što je oko jedne četvrtine, ali hrvatska nacionalna manjina je sa oko 60 tisuća spala na oko 40 tisuća, što je jedna trećina!!!
Ista stvar se dogodila i Bunjevcima (onima koji niječu bilo kakvu vezu s Hrvatima), pa ispada da je Subotica (kasaba na krajnjem sjeveru države, na samoj granici, sada puna i izbjeglica) prava grobnica naroda koji su u Vojvodini nekada bili dominantni!
Za to je trebala (stoljetna perfidna politička) majstorija s jedne strane i beskralježnjaci, poltroni, ljigavci i mediokriteti s druge strane, koji se prodaju za šaku škuda!
