Bogati pokupovali liječničke ordinacije
Privatni investitori su pokupovali na stotine liječničkih ordinacija u Njemačkoj i povezali ih u koncerne. Što će biti ako oni propadnu? Je li zdravstvena skrb pacijenata ugrožena? I koju ulogu igra glad za profitom? (https://p.dw.com/p/4RP2C). Liječničke ordinacije su očigledno lukrativna opcija za ulagače. Financijski investitori su proteklih godina u Njemačkoj kupili nekoliko stotina ordinacija, na primjer na području oftalmologije. U nekim regijama i gradovima većina liječničkih ordinacija u međuvremenu je vlasništvo financijskih poduzeća. To su podaci koje je u okviru svog istraživanja objavio njemački javni servis NDR.
Za pacijentice i pacijente bi ta koncentracija mogla imati „dramatične posljedice“, kaže Gerhard Schick, direktor društva “Finanzwende Recherche” koje se bavi općim dobrom. Jer, kako on kaže, u slučaju da neko od tih poduzeća koje je u određenoj regiji u velikom stilu pokupovalo liječničke prakse proglasi stečaj, moglo bi biti problema oko zdravstvene skrbi građana.
“Bojim se da ćemo se u budućnosti morati pozabaviti i stečajem takvih koncerna u čijem su vlasništvu liječničke ordinacije”, kaže Schick. Jer neki od njih su očito prezaduženi. To otkriva i aktualna studija „Finanzwende Recherche”, u koju je NDR imao ekskluzivni uvid prije objave.
Profit, profit, profit…
Problem je, sudeći po onome što se tamo može pročitati, poslovni model tih tvrtki. Kupci ordinacija su često takozvana Private-Equity-poduzeća. Te firme prikupljaju novac od investitora. I onda tim kapitalom kupuju veći broj malih poduzeća i “povezuju” ih u veći koncern. Nakon nekoliko godina koncern onda prodaju sa što većim profitom. Taj biznis neke Private-Equity-tvrtke primjenjuju i u sektoru liječničkih praksi.
Pritom one moraju formalno “konvertirati” u takozvane medicinske centre za zbrinjavanje (MVZ) pacijenata. Zato što financijski investitori zapravo ne smiju kupovati liječničke ordinacije. Ali oni smiju kupovati bolnice koje u svom portfelju smiju imati i MVZ-ove, dakle klasične ordinacije.
Izvorna je ideja tog modela bila da se liječnici iz različitih područja mogu “udružiti” u okviru takvih centara za skrb o pacijentima. No, zakon je promijenjen 2015. Od tada smiju djelovati i MVZ-ovi u kojima rade liječnici iz samo jednog stručnog područja. Nakon te zakonodavne korekcije broj preuzimanja liječničkih ordinacija od strane investitora je znatno porastao.
A što s dugovima?
Kupovinu ordinacija Private-Equity-tvrtke samo jednim manjim dijelom financiraju vlastitim, prikupljenim kapitalom. Većinom se ta transakcija financira kreditima, tvrdi se u studiji društva Finanzwende. A te se dugove onda prenosi na kupljene ordinacije. „Kada kamate rastu, taj dug kad-tad postaje problem“, kaže Schick, koji je cijeli niz godina predstavljao Zelene u Bundestagu, gdje se specijalizirao za financijska pitanja.
Finanzwende pak kao problem ne smatra samo mogući stečaj tih koncerna, već i činjenicu da puno novca iz zdravstvenog sektora tako odlazi u ruke privatnih investitora. Private-Equity-tvrtke na svoje investicije žele doseći stopu profitabilnosti od 15-20%, napominje Schick. A to znači da, primjerice, na uloženih milijun eura kapitala nakon samo godinu dana žele natrag dobiti 1,2 milijuna – dakle zaraditi 200.000 eura.
Loše za državu
A da bi u tome uspjeli, oni koriste neke „specijalne” financijske tehnike, na primjer dugove se prebacuje na ordinacije. Osim toga ti veliki koncerni sjedište obično imaju u zemljama poput Luksemburga, u kojima moraju platiti relativno malo poreza. Dugovi tako opterećuju liječničke ordinacije u Njemačkoj, a profit se oporezuje u inozemstvu. To u konačnici znači veliki gubitak za njemačke porezne vlasti (i državnu blagajnu), odnosno njemačke porezne obveznike, kaže Schick. Zato on zahtijeva uvođenje strožih pravila za Private-Equity-kompanije koje su aktivne u zdravstvenom sektoru.
Savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) je, čini se, sličnog mišljenja. On, kako kaže, želi spriječiti „da pohlepni i profita gladni investitori pokupuju liječničke prakse“, to je Lauterbach rekao koncem 2022. Te je najavio da će u prvom kvartalu tekuće godine predočiti i konkretne prijedloge za promjenu zakona.
Ali za sada od tih konkretnih prijedloga nema ni traga ni glasa. Na upit NDR-a Ministarstvo zdravstva je priopćilo da se još uvijek radi na prijedlogu zakona. I da Ministarstvo u ovom trenutku još ne može ništa reći o detaljima po pitanju mogućih rokova i daljnje procedure.
Komercijalizacija zdravstva
Veliki lanci u zdravstvenom sektoru pokušavaju pak spriječiti strožu regulaciju. Savezno udruženje vlasnika medicinskih centara za skrb o pacijentima (BBMV) podsjeća na to da oni ne predstavljaju nikakvu opasnost, odnosno da se brinu o medicinskoj skrbi građana Njemačke, te istu osiguravaju. Tvrdi se da mnoge mlade liječnice i mladi liječnici ne žele raditi samostalno u svojoj privatnoj ordinaciji, te da preferiraju zapošljavanje u nekom od MVZ-ova.
No, izgleda da to tako ne vide baš svi medicinari u zemlji. Predsjednik Savezne liječničke komore Klaus Reinhardt je prije nekoliko dana rekao da njemački liječnici već godinama upozoravaju na moguće posljedice komercijalizacije zdravstvenog sektora: “Krajnje je vrijeme da se odlučno djeluje u korist pacijentica i pacijenata”, smatra on. I dodaje da bi baš zbog toga već i prije ljetne pause u parlamentarnu proceduru morao doći prijedlog zakona protiv komercijalizacije, koji je najavio savezni minister Lauterbach.
