Hrvatski Fokus
Intervjui

Znanost nam nudi jedinstvene alate za odgovor na izazove čovječanstva i za ostvarivanje onoga što nazivamo napretkom

Umjetna inteligencija već jest i nastavit će utjecati na naše živote

 

Tjaša Jelovšek, istraživačica u Laboratoriju za podatkovne tehnologije Računarskog i informatičkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Tjaša Jelovšek istražuje tehnologije prepoznavanja i sinteze govora.

• Predstavite nam instrument koji najčešće ili radije koristite na poslu.

– Moj osnovni alat je računalo i to je pitonski programski jezik. Osim toga, često koristim korpuse, odnosno velike zbirke tekstova i rječnike koji su računalno čitljivi.

• Kako biste prosječnom gledatelju u do 100 riječi objasnili što istražujete?

– Istražujem govorne tehnologije – prepoznavanje i sintezu govora. Govorni sintisajzer je računalni program kojem šaljemo tekst, koji ga čita, što znači da oponaša ljudski glas. Prepoznavatelj govora je upravo suprotan proces – u obliku teksta piše ono što osoba kaže. Iako možda ni ne razmišljamo o tome, svakodnevno se susrećemo s govornim tehnologijama, najčešće u obliku virtualnih osobnih asistenata. Na primjer, kad kažem telefonu da postavi tajmer dok kuham špagete ili daljinski upravljač za prelazak na “jedan”, ili kada mi virtualni pomoćnik u automobilu kaže da skrenem desno za 500 metara, suočen sam s govornim tehnologijama.

• Zašto volite znanost?

– Jer nam nudi jedinstvene alate za odgovor na izazove čovječanstva i za ostvarivanje onoga što nazivamo napretkom.

• Što dobro vaš rad može donijeti čovječanstvu?

– Razvoj govornih tehnologija već ima ogroman utjecaj na naš način život. Oni su korisni u mnogim područjima i, kao što sam rekao, susrećemo ih vrlo često. Moj omiljeni dio govornih tehnologija je taj što omogućuje osobama sa senzornim poteškoćama (posebno gluhim i nagluhim i slabovidnim) da rade stvari koje su nam potpuno samorazumljive – na primjer, omogućujući im praćenje TV programa uživo ili sudjelovanje na sastancima na internetskim platformama kao što je zoom ili čitanje članka na mreži, na temelju prepoznavanja govora. Možda čak i priču koju inače ne biste mogli pročitati. Trenutno, primjerice, na Sveučilištu u Ljubljani razvijamo sustav koji prevodi predavanja uživo i prevodi ih na engleski jezik, omogućavajući studentima koji ne mogu pratiti predavanje samo slušajući predavača, bilo zbog jezika ili osjetilnih teškoća, da osobno prate predavanja.

• Kada ste znali da će te biti istraživač?

– Uvijek sam bio znatiželjan, pitao sam se kako stvari funkcioniraju. Zainteresirao sam se za računalnu lingvistiku dok sam studirao. Studirao sam lingvistiku i naučio područje računalne lingvistike u području računalne lingvistike, što me odmah privuklo.

• Što još radite osim istraživanja?

– Volim putovati i istraživati druge zemlje, posebno toplije zemlje. Isprobavam stranu kuhinju, učim o novim kulturama i jezicima, ronim i istražujem svijet čak i ispod površine mora. Osim toga, ljubitelj sam umjetnosti, redovito idem na kazališne predstave i koncerte.

• Koja je ključna značajka dobrog znanstvenika?

– Znatiželja i, iznad svega, ustrajnost. Stvari ne idu po planu, rezultati nisu uvijek ono što biste očekivali ili željeli, a tada morate pokušati ponovno dok ne stignete na odredište.

• Koje će biti najrevolucionarnije otkriće ili uvid u znanost koji će promijeniti tijek povijesti tijekom vašeg života?

– To je vjerojatno klišeizirani odgovor, ali umjetna inteligencija već i nastavit će utjecati na naše živote. Pretpostavljam da bi daljnji razvoj i sve veća upotreba u različitim područjima mogli poboljšati kvalitetu života ako mu možemo pristupiti promišljeno i kritički i koristiti ga za dobrobit društva, primjerice u zdravstvu i medicini, ali i na tržištu rada, gdje može preuzeti one zadaće koje su neprivlačne i mučne, čime se ljudima omogućuje da usredotočiti se na kreativnije izazove.

• Biste li putovali na Mars da vam se pruži prilika?

– Da, apsolutno. Nikad prije nisam bio tamo.

• Na koji biste se izvor energije kladili za budućnost?

– Odgovor se mora hitno tražiti u ekološki održivim izvorima. Za sada su to uglavnom obnovljivi izvori energije poput sunca, vjetra i geotermalnih izvora i pozdravljam potencijal koji su u posljednje vrijeme donijeli pokreti nuklearne fuzije.

• S kojim biste znanstvenikom u povijesti čovječanstva išli na kavu?

– S Nikolom Teslom. Balkan zna ponešto o dobroj kavi.

• Koju knjigu, film, predavanje, znanstvenu web stranicu preporučujete čitatelju?

– Ako se vratimo glazbi. Vrlo dobar uvid u povijest i specifičnosti glazbe XX. stoljeća nudi knjiga Ostalo je buka (Alex Ross). Što je glazba, a što buka? Tako da sljedeći put možete ostati u koncertnoj dvorani i nakon pauze.

• Što ne znamo o vašem području i to bi nas iznenadilo?

– Prepoznavatelj govora vjerojatno će vas dobro razumjeti čak i ako se malo okrenete na dijalektu, ali vjerojatno će imati više problema ako počnete koristiti dijalektne riječi. Postoji nekoliko modela prepoznavanja govora, ali mnogi od njih uključuju i leksikon riječi, što znači da su ograničeni na one riječi koje su uključene u leksikon.

https://www.delo.si/novice/znanoteh/klepet-z-virtualnimi-asistenti/ 

Povezane objave

Nisam bio detuđmanizator!

HF

Obala, hridi, brodovi i ljudi

HF

Ludilo proroka Kali Juge tek je počelo. Tako će biti dok se on ne pojavi i ne promijeni svijet ako će ga još tada biti

hrvatski-fokus

Figurativno će uvijek biti aktualno

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više