Umjetna inteligencija već jest i nastavit će utjecati na naše živote
Tjaša Jelovšek, istraživačica u Laboratoriju za podatkovne tehnologije Računarskog i informatičkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Tjaša Jelovšek istražuje tehnologije prepoznavanja i sinteze govora.
• Predstavite nam instrument koji najčešće ili radije koristite na poslu.
– Moj osnovni alat je računalo i to je pitonski programski jezik. Osim toga, često koristim korpuse, odnosno velike zbirke tekstova i rječnike koji su računalno čitljivi.
• Kako biste prosječnom gledatelju u do 100 riječi objasnili što istražujete?
– Istražujem govorne tehnologije – prepoznavanje i sintezu govora. Govorni sintisajzer je računalni program kojem šaljemo tekst, koji ga čita, što znači da oponaša ljudski glas. Prepoznavatelj govora je upravo suprotan proces – u obliku teksta piše ono što osoba kaže. Iako možda ni ne razmišljamo o tome, svakodnevno se susrećemo s govornim tehnologijama, najčešće u obliku virtualnih osobnih asistenata. Na primjer, kad kažem telefonu da postavi tajmer dok kuham špagete ili daljinski upravljač za prelazak na “jedan”, ili kada mi virtualni pomoćnik u automobilu kaže da skrenem desno za 500 metara, suočen sam s govornim tehnologijama.
• Zašto volite znanost?
– Jer nam nudi jedinstvene alate za odgovor na izazove čovječanstva i za ostvarivanje onoga što nazivamo napretkom.
• Što dobro vaš rad može donijeti čovječanstvu?
– Razvoj govornih tehnologija već ima ogroman utjecaj na naš način život. Oni su korisni u mnogim područjima i, kao što sam rekao, susrećemo ih vrlo često. Moj omiljeni dio govornih tehnologija je taj što omogućuje osobama sa senzornim poteškoćama (posebno gluhim i nagluhim i slabovidnim) da rade stvari koje su nam potpuno samorazumljive – na primjer, omogućujući im praćenje TV programa uživo ili sudjelovanje na sastancima na internetskim platformama kao što je zoom ili čitanje članka na mreži, na temelju prepoznavanja govora. Možda čak i priču koju inače ne biste mogli pročitati. Trenutno, primjerice, na Sveučilištu u Ljubljani razvijamo sustav koji prevodi predavanja uživo i prevodi ih na engleski jezik, omogućavajući studentima koji ne mogu pratiti predavanje samo slušajući predavača, bilo zbog jezika ili osjetilnih teškoća, da osobno prate predavanja.
• Kada ste znali da će te biti istraživač?
– Uvijek sam bio znatiželjan, pitao sam se kako stvari funkcioniraju. Zainteresirao sam se za računalnu lingvistiku dok sam studirao. Studirao sam lingvistiku i naučio područje računalne lingvistike u području računalne lingvistike, što me odmah privuklo.
• Što još radite osim istraživanja?
– Volim putovati i istraživati druge zemlje, posebno toplije zemlje. Isprobavam stranu kuhinju, učim o novim kulturama i jezicima, ronim i istražujem svijet čak i ispod površine mora. Osim toga, ljubitelj sam umjetnosti, redovito idem na kazališne predstave i koncerte.
• Koja je ključna značajka dobrog znanstvenika?
– Znatiželja i, iznad svega, ustrajnost. Stvari ne idu po planu, rezultati nisu uvijek ono što biste očekivali ili željeli, a tada morate pokušati ponovno dok ne stignete na odredište.
• Koje će biti najrevolucionarnije otkriće ili uvid u znanost koji će promijeniti tijek povijesti tijekom vašeg života?
– To je vjerojatno klišeizirani odgovor, ali umjetna inteligencija već i nastavit će utjecati na naše živote. Pretpostavljam da bi daljnji razvoj i sve veća upotreba u različitim područjima mogli poboljšati kvalitetu života ako mu možemo pristupiti promišljeno i kritički i koristiti ga za dobrobit društva, primjerice u zdravstvu i medicini, ali i na tržištu rada, gdje može preuzeti one zadaće koje su neprivlačne i mučne, čime se ljudima omogućuje da usredotočiti se na kreativnije izazove.
• Biste li putovali na Mars da vam se pruži prilika?
– Da, apsolutno. Nikad prije nisam bio tamo.
• Na koji biste se izvor energije kladili za budućnost?
– Odgovor se mora hitno tražiti u ekološki održivim izvorima. Za sada su to uglavnom obnovljivi izvori energije poput sunca, vjetra i geotermalnih izvora i pozdravljam potencijal koji su u posljednje vrijeme donijeli pokreti nuklearne fuzije.
• S kojim biste znanstvenikom u povijesti čovječanstva išli na kavu?
– S Nikolom Teslom. Balkan zna ponešto o dobroj kavi.
• Koju knjigu, film, predavanje, znanstvenu web stranicu preporučujete čitatelju?
– Ako se vratimo glazbi. Vrlo dobar uvid u povijest i specifičnosti glazbe XX. stoljeća nudi knjiga Ostalo je buka (Alex Ross). Što je glazba, a što buka? Tako da sljedeći put možete ostati u koncertnoj dvorani i nakon pauze.
• Što ne znamo o vašem području i to bi nas iznenadilo?
– Prepoznavatelj govora vjerojatno će vas dobro razumjeti čak i ako se malo okrenete na dijalektu, ali vjerojatno će imati više problema ako počnete koristiti dijalektne riječi. Postoji nekoliko modela prepoznavanja govora, ali mnogi od njih uključuju i leksikon riječi, što znači da su ograničeni na one riječi koje su uključene u leksikon.
