Hrvatski Fokus
Kultura

Ekskluzivnost i originalnost Bogdanićeva kiparskog izričaja

Izložba Peruška Bogdanića „Mediteranski bìlizi“ u Muzeju Starog Grada na Hvaru

 

U Muzeju Starog Grada na Hvaru u subotu 1. srpnja 2023. otvorena je izložba istaknutog hrvatskog umjetnika Peruška Bogdanića naziva „Mediteranski bìlizi“. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić, dok je autor eseja u katalogu poznati likovni kritičar prof. dr. sc. Vinko Srhoj.

Ekskluzivnost i originalnost Bogdanićeva kiparskog izričaja u korpusu hrvatske skulpture našega vremena zarana su prepoznali i kritika i kulturna javnost. Od stvaralačkih početaka i prvog javnog nastupa u hvarskoj Galeriji „Na bankete“ davne 1976. on je gradio svoj opus ne obazirući se na kušnje post-modernističkih previranja i – ne odričući se klasičnih kiparskih tvoriva – stvarao je u skladu vlastitih stilsko-morfoloških afiniteta samosvojna post-objektna skulptorska djela. Opredijelivši se za izvornost i redukciju oblikovnih elemenata Bogdanić je – kao mlada kiparska osobnost s pokrićem vrsno promišljenog minimalističkog pristupa u oblikovanju gline, sadre, drva, ali i žice ili lima – već početkom 80-ih godina zadobio priznanja kustosa i kritičara za svoje preobrazbe običnog i stvarnog u simboličko i sugestivno kiparsko djelo. Otad pa do danas, tijekom plodnih četiri pol desetljeća ostvario je u drvu, kamenu i bronci opus najvišeg ranga za suvremeno hrvatsko kiparstvo. Odlikuje ga rafinirana metaforičnost i stilizacija forme, jezgrovitost elementarnih plastičnih oblika iznimnih estetskih vrijednosti te perfektna izvedba. Za ilustraciju postojane izvrsnosti Bogdanićeva stvaralaštva na našoj izložbi – poglavito fokusiranoj na ciklus Šah, mat, lak, kojeg kipar stvara unatrag desetak godina – po pravu ističemo i skulpture iz ranih 80-ih godina. Najprije to su u bronci saliveni Otok iz 1980. i u aluminiju salivena Pučina iz 1981. te brončani Autoportret iz 1987. Izlažemo za ovu prigodu i nezaobilazne slike iz ciklusa Lutanja starogradskog jedrenjaka Giuseppe Secondo, također iz ranih 80-ih godina. Izabrali smo ih jer zrcale Bogdanićev zarana ustoličeni prosede preobrazbe jedne zapravo geometrijske kiparske ideje u sugestivnu organsku formu i stoga jer ukazuju na mediteransko zavičajno ishodište kiparova stvaralaštva kojeg očituju i skulpture iz recentnog ciklusa Šah, mat, lak. I one su ostvarene s jednako simboličkim značajkama nekih davnih jadranskih oaza pa i mitskih prostora Mediterana. Prema riječima samog Bogdanića počelo ovog ciklusa, svojevrsne interaktivne šume kroz koju se posjetitelji mogu slobodno kretati, je u nizu crteža i studija kojima je razrađivao međuodnose napetih okomitih formi, a završnica je u vertikalama zavedenima u trešnjinu drvu s primarnom željom da posjetitelji osjete ugodu kada uđu u prostor, da ih preuzme ta atmosfera koja u sebi nosi tragove davnih zapisa i mediteranske arhitekture stupova kakva je primjenjiva na palačama i hramovima

Peruško Bogdanić – po rođenju Starograđanin iz roda hvarskih Bogdanića (1949.), a školovanjem i djelovanjem Zagrepčanin već više od šest desetljeća – profesionalni je kiparski put započeo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Želimira Janeša. Diplomirao je u klasi Vjekoslava Rukljača 1976. Tijekom 1979. i dijelom 1980. oblikovao je niz sjajnih skulptura napetih volumena u željezu, patiniranoj sadri, pečenoj glini i poliranoj bronci, sve listom oku ugodnih oblika i asocijativnih naslova i s takvim je skulpturama ne samo iznenadio, nego i osvojio zagrebački likovni milje na monografskoj izložbi priređenoj u Galeriji Studentskoga centra 1980. Sve u svemu do polovice 80-ih godina Bogdanić je već ostvario niz vrijednih djela i dosegnuo zamašni broj izložbenih nastupa na kojima je dokazao da smislenom kreativnošću, koja je uostalom imanentna njegovu intelektualnom habitusu, stvara značenjski slojevite skulpture iz čijih zatvorenih volumena elementarne naravi izvire začuđujuće oblikovno bogatstvo kiparskoga znamenja. Valja nam još spomenuti da je Bogdanić autor i nekoliko prvorazrednih javnih skulptura i spomenika izvedenih u drvu (Slovenija, Škotska), kamenu (Labin, Vrsar) i bronci (Sisak, Poreč), da je 1995. predavao na likovnoj Akademiji i da je danas profesor emeritus iste Akademije Sveučilišta u Zagrebu kojemu nije teško da svako ljeto na Međunarodnoj studentskoj kiparskoj školi u istarskom kamenolomu „Montraker“ već niz godina podučava polaznike i usporedo kao umjetnički direktor vodi program ove škole specijalizirane za rad u kamenu. Zahvalni smo mu na tom angažmanu jer na hrvatskom likovnom horizontu ne vidimo nikoga tko bi vrsnije i pouzdanije naraštajima studenata prenosio metijerske i artističke postulate kiparskoga umijeća. 

Izložba će biti otvorena do 1. listopada 2023.

Nives Matijević

Povezane objave

Da se mogu…

hrvatski-fokus

Izložba ‘Tražitelji smisla’ Ante Verzottija

hrvatski-fokus

Interaktivna umjetnička stvarnost

HF

Završen 8. MAG festival

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više