Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Iseljeništvo i domovina, paralele s drugima… 

Iseljeništvo i domovina  

 

Od našeg prijatelja Srećka Barešića Nikića iz Melbournea dobila sam ovaj vrlo zanimljiv i vrijedan prilog koji vam uz njegovo dopuštenje stavljam na raspolaganje, piše Tuga Tarle.

Ono što se Grčkoj dogodilo između 1970. i 2000. godine, kada je bila zemlja iseljavanja i poražavajućih demografskih trendova, sada se sa zakašnjenjem od 20 godina događa Hrvatskoj i BiH. Za razliku od nas, Grci su to shvatili i promijenili politiku prema svojoj dijaspori, te su 2000. krenuli s programom povratka i useljavanja. To je dovelo do oporavka gospodarstva i zemlja koja je bila na rubu bankrota sada se vraća na put prosperiteta. Također je zanimljivo naglasiti da je upravo grčka dijaspora uvelike pomogla oslobađanju zemlje od okupacije Osmanskog Carstva, kao što je hrvatska dijaspora pomogla Hrvatskoj na putu njezine neovisnosti tijekom Domovinskog rata. Nažalost, u usporedbi s Grčkom, tadašnja hrvatska vlast učinila je upravo suprotno i od 2000. godine svoje iseljeništvo gotovo potpuno stavila na marginu političkog utjecaja u zemlji. Rezultati takve politike evidentno su poražavajući jer smo na začelju EU po razvijenosti i na negativnom demografskom vrhuncu iseljavanja stanovništva.

Može li osnivanje Svjetskog vijeća hrvatskog iseljeništva, sastavljenog od delegata sa 6 kontinenata, imati pozitivan učinak i promijeniti ovaj negativni trend?

Što tek reći za Italiju koja je zbog političkih kriza i korupcije u prošlosti izgubila veliki dio svojih građana i dovela, kao i u Hrvatskoj, do ozbiljnog odljeva mozgova koji je najviše pogodovao Njemačkoj i Francuskoj kao predvodnicima globalizma EU-a. To je bio i glavni razlog nedavne promjene vlasti u Italiji i dolaska konzervativaca, jer svaki narod se svojih tradicionalnih vrijednosti sjeti tek onda kada su one ugrožene, a to je obično tek u gladi ili ratu. Uvidjevši pogrešku politike koja je imala ideju da se država samo treba riješiti nezaposlenih koji će otići zarađivati ​​u druge zemlje, a zatim slati novac doznakama iz inozemstva, odlučili su uključiti svoje iseljeništvo kako bi Talijani u inozemstvu lobirali za svojoj zemlji, uključiti ih u političke tokove Italije i dati im konkretne poticaje za povratak i poslovna ulaganja u Italiju.

Donošenjem zakona o državljanstvu, gdje je jedini uvjet da nikada nije zatražen ispis talijanskog državljanstva dovoljan za dobivanje istog po kratkom postupku, omogućen je brz povratak iseljeništva i pozitivan demografski trend. Kao i u Grčkoj, i u Italiji je pri Ministarstvu vanjskih poslova osnovan poseban ured za iseljeništvo koji radi samo na pitanjima iseljeništva. Osnovan je i Fond za iseljeništvo iz kojeg se bespovratno financiraju programi povratka. Trenutno talijansko iseljeništvo ima pravo na 12 saborskih zastupnika i 6 senatora, a omogućeno im je i elektroničko i dopisno glasovanje. Možemo li isto primijeniti i na hrvatsko iseljeništvo? Irska je već 1995. godine prepoznala značaj svog iseljeništva, kako je rekao tadašnji predsjednik, te je program povratka naglo ubrzan od 2005. godine kao posljedica velike recesije i ekonomske krize u zemlji, a zatim 2009. godine i program irske dijaspore. proglašen je “Ekonomskim Spasiteljem”.

Irska ima izgrađenu strategiju za svoje iseljenike, a osnovana je i Inozemna jedinica Ministarstva iseljeništva koja financira imigracijske programe s 12 milijuna eura godišnje. Irska je 2020. izradila novi program strategije iseljeništva za razdoblje 2020.-2025., koji predviđa osnivanje posebnog ministarstva za iseljeništvo i povratak Iraca.Može li i Hrvatska imati takvo ministarstvo od kojeg bi naše iseljeništvo imalo moralne koristi a Hrvatska ne samo demografski nego i materijalno. 

Izrael je država dijaspore, što se ogleda u njihovom programu za dijasporu, nacionalnoj himni i zastavi, kao i mnogim zakonima koji stimuliraju povratak i besplatnu dodjelu zemljišta i izgradnju kuća. Značajka izraelskog ustava je da je Izrael država svih Židova diljem svijeta, a ne samo stanovnika Izraela. To se odražava i na njihovu vanjsku politiku, koja stavlja naglasak ne samo na svoje građane, već i na sve Židove koji žive u drugim zemljama. Ta je politika dovela do toga da se broj stanovnika Izraela od 1945. do 1980. povećao osam puta u odnosu na Hrvatsku, koja je u istom razdoblju izgubila gotovo polovicu stanovništva bježeći od komunizma i siromaštva. Izraelsko Ministarstvo dijaspore osnovano je u ožujku 2009. godine i od tada ubrzano radi na sinergiji iseljenika s domovinom i za to ulaže ozbiljna financijska sredstva. Može li i Hrvatska krenuti tim ili sličnim putem, putem zajedništva i prosperiteta cjelokupnog hrvatskog zakona?

(Svršetak u sljedećem broju)

Srećko Barešić Nikić, https://croativ.net/iseljenistvo-i-domovina-paralele-s-drugima-52624/

Povezane objave

Hrvatska knjižnica u Karlsruheu

HF

Vodič za povratnike u Hrvatsku (7)

HF

Bilosnićeva Afrika na albanskom jeziku

HF

“Fantastičan” rezultat Žigmanova i ostalih…

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više