Kontrastivna analiza primjera engleskih i hrvatskih eponima
Brojni su eponimni nazivi u uporabi u prirodnim i tehničkim znanostima. U radu donosimo kontrastivnu analizu primjera engleskih i hrvatskih eponima koji se upotrebljavaju u tim dvama područjima. Cilj je analize utvrditi razlike između dvaju jezika na ortografskoj, gramatičkoj, sintaktičkoj i semantičkoj razini. Eponime smo prema semantičkome kriteriju podijelili u pet skupina; odabrani su primjeri te klasifikacije također dio kontrastivne analize.
- Uvod
Eponim je riječ grčkoga podrijetla i prvotno znači ‘naslovnik’, prvi arhont u Ateni po kome se zvala godina njegove vlade; u Sparti prvi efor, u Argu vrhovna svećenica Herina hrama; eponimima je nazivano i 10 antičkih heroja po kojima su dobile svoja imena atenske file” (Klaić 2002: 385). Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva daje isto značenje (1.) te dodaje „2. ličnost koja daje čemu svoje ime, po kojoj je što nazvano, npr. neki period, pokret, teorija, ili kakva zemlja, geografska ili društvena jedinica; 3. ime koje se daje nekom periodu, znanstvenom otkriću itd.; 4. danas se eponim zove onaj po čijem se imenu naziva kakvo historijsko razdoblje, književni pravac ili postupak u kojoj vještini; 5. prezime s osobitim značenjem” (Simeon 1969: 317). Iz definicija proizlazi da je naziv eponim dvoznačan: može značiti i imenodavatelja i imenoprimatelja. Može se, međutim, reći da se značenje eponima u smislu imenodavatelja u hrvatskome jeziku postupno gubi, odnosno da eponim kao izraz izveden iz imena 136 Rasprave 45/1 (2019.) str. 135–155 neke osobe danas prevladava. U ovome se radu bavimo eponimima u smislu imenoprimatelja, odnosno eponimnim nazivima.
Hrvatske je eponime skupio i opisao Mršić (2000), dok se Ravlić (2007) bavio eponimima u dvama područjima. Engleskih je rječnika eponima mnogo više, najbrojniji su rječnici medicinskih eponima. Eponimi u općoj uporabi u engleskome jeziku kao i najpoznatiji eponimi iz različitih stručnih područja mogu se naći, na primjer, u sljedećim rječnicima: Hendrickson (1988), Beeching (1979), Douglas (1990), Manser (1996) te Freeman (1997). Eponimi iz engleskoga odnosno hrvatskoga jezika prirodnih i tehničkih znanosti nisu skupljeni u specijalističkim eponimnim rječnicima, nego su uključeni u terminološke rječnike pojedinih znanstvenih područja.
- Imenodavatelji i imenoprimatelji
Imenoprimatelj može biti bilo što: osoba, stvar, pojam, postupak, narod, grad, institucija, razdoblje, književni pokret, vjera, sljedba, teorija (Mršić 2000: 6). Imenodavatelj je u užem smislu, pak, najčešće stvarna osoba, a u širem smislu to može biti narod, država, grad, svaki toponim, i u najširem smislu, sve što nosi ime. Tako među tehničkim nazivima osim najbrojnijih eponimnih naziva nastalih od vlastitih imena osoba, nailazimo i na primjere eponima nastalih od imena gradova (Geneva mechanism / mehanizam malteškoga križa), organizacija ili poduzeća (Vickers hardness / Vickersova tvrdoća) ili trgovačkih imena (Kevlar fibers / kevlarska vlakna).
Eponimi mogu imati pozitivno i negativno značenje. Eponimi s negativnim značenjem česti su u društvenim znanostima i djelatnostima, posebice u politici, dok u prirodnim i tehničkim znanostima eponimi uvijek imaju pozitivno značenje: predstavljaju najviši izraz priznanja nekoj osobi (Ravlić 2007: 7). Mnoge se pojave, procesi i izumi u prirodnim i tehničkim znanostima nazivaju imenima znanstvenika koji su zaslužni za otkriće odnosno prvo opisivanje tih pojava ili procesa. To su, primjerice, nazivi mjernih jedinica, fizikalnih zakona i načela te matematičkih izraza (npr. formula i jednadžba). Dio su tehničkoga nazivlja i eponimi kojima se imenuju neki postupci ili ispitivanja kao i nazivi tehničkih konstrukcija i uređaja, nastali prema imenima izumitelja ili konstruktora.
Veza između imenodavatelja i imenoprimatelja može biti izravna, posredna ili proizvoljna (Mršić 2000: 7). Kod eponima koje susrećemo u leksiku prirodnih i tehničkih znanosti veza se s imenodavateljem uglavnom ne gubi, štoviše, najbrojniji su primjeri eponima s izravnom vezom između imenodavatelja i imenoprimatelja. Izravna veza ukazuje na to da je imenodavatelj u „aktivnom, tj. izravnom odnosu s imenoprimateljem”, tj. svojom je djelatnošću izravno zaslužan za neki izum ili otkriće. Ravlić s tim u vezi naglašava i bitnu funkciju eponima kao iznimno važnoga priznanja imenodavatelju za njegove znanstvene doprinose (Ravlić 2007: 17). Ipak, eponimi su priznanje samo pojedinim znanstvenicima. U medicinskome su nazivlju, na primjer, eponimi iznimno učestali, međutim, u tim je nazivima vrlo često samo jedan imenodavatelj iako je riječ o otkriću koje je zapravo posljedica brojnih istraživanja provedenih tijekom duljega razdoblja, pa je za otkriće zaslužno više znanstvenika ili liječnika, a ne samo onaj posljednji koji je postao imenodavateljem. Također, čini se da priznanje da budu imenodavateljima doživljavaju znanstvenici koji su svoj rad odnosno otkriće objavili u poznatijem časopisu i na svjetskome jeziku, a određenu ulogu u stvaranju novoga eponimnog naziva ima i politika (Woywodt i Matteson 2007: 424). Očito je da povijest nudi primjere znanstvenika i u ostalim područjima čiji doprinos razvoju civilizacije, zbog različitih okolnosti i iz različitih razloga, nije doživio nikakvo priznanje ili je za njihova postignuća zasluge uzeo netko drugi i postao imenodavateljem. Tako među tehničkim invencijama poznajemo Bunsenov, a ne Faradayev plamenik. Naime, plamenik koji služi kao izvor topline, i danas dio standardne laboratorijske opreme, izum je Michaela Faradaya (1791. – 1867.) koji je njemački kemičar Roberts Bunsen (1811. – 1899.) tek usavršio i popularizirao.
Nekoliko naziva pokazuje da se veza između imenodavatelja i imenoprimatelja ipak izgubila te eponim u jednome jeziku nije eponim u drugome: engleski eponimni naziv Westinghouse brake ima hrvatsku istovrijednicu zračna kočnica (željeznička), a Geneva mechanism u hrvatskome je mehanizam malteškoga križa. Obrnuto, hrvatski je eponim Siemens-Martinova peć na engleskome najčešće open-hearth furnace,[1] naziv, dakle, opisuje izgled peći, a rendgenska zraka u engleskome nosi naziv koji je stvorio sam Röntgen, tj. x-ray.[2]
Prijenos eponima iz jednoga u drugi jezik, odnosno njegovo prihvaćanje u drugome jeziku ovisi o različitim čimbenicima. Hrvatski su nazivi često preuzimani iz njemačkoga jezika kao tradicionalnoga jezika strojarstva: mehanizam malteškoga križa ili kraće malteški križ (njem. das Malteserkreuzgetriebe) naprava je koja proizvodi rotacijsko gibanje, a izgledom podsjeća na odličje Malteškoga reda, pa otuda naziv mehanizma u njemačkome i hrvatskome jeziku. Engleski, pak, naziv Geneva mechanism počiva na činjenici da je taj mehanizam za primjenu u mehaničkim satovima izumio proizvođač satova iz Ženeve. Kad je riječ o engleskome eponimu Westinghouse brake, odabir neeponimnoga naziva u hrvatskome jeziku može se objasniti sociološkim razlozima: za hrvatsko je okružje u trenutku stvaranja naziva osoba američkoga inženjera Westinghousea očito bila manje važna od načina funkcioniranja nove vrste kočnice, pa je nova naprava nazvana zračnom kočnicom. 3.
Postojanost eponimnih naziva
O postojanosti eponima, tj. pitanju hoće li koji eponim uvijek biti u uporabi, može se općenito reći da je velika većina eponima koji se susreću u temeljnim disciplinama prirodnih i tehničkih znanosti uglavnom stalna i da neće nestati iz uporabe. Za one, pak, eponime koji označuju, primjerice, tehničke izume ili uređaje koji s vremenom zastarijevaju zbog novih tehničkih otkrića koja ih zamjenjuju može se pretpostaviti da će izaći iz aktivne uporabe i da će ostati tek dio povijesti tehničkoga razvoja. U tome smislu eponimi ipak imaju važnu kulturološku i sociološku funkciju.
Zanimljiv je primjer engleskoga eponima Vernier caliper, čije su hrvatske istovrijednice neeponimni nazivi kljunasto mjerilo ili pomično mjerilo, ali i eponimi nonius ili nonij. Naziv kljunasto mjerilo temelji se na izgledu mjerila, dok naziv pomično mjerilo govori o načinu rada mjerila. Eponimni nazivi nonius/nonij nastali su prema portugalskome matematičaru Pedru Nuñesu, latinskim imenom Petrus Nonius (1502. – 1578.), koji je konstruirao pomičnu mjernu ljestvicu koja je prethodila Vernierovu mjerilu. Do kraja 18. stoljeća i u engleskome se jeziku upotrebljavao naziv nonius, a zatim je francuski matematičar Pierre Vernier (1580. – 1637.) postao imenodavateljem. Osim u hrvatskome jeziku eponim nonius u uporabi je i u još nekim drugim jezicima, npr. der Nonius u njemačkome ili nonius u nizozemskome.
- Sinonimni eponimni i neeponimni nazivi
Semantička je analiza pokazala da u obama jezicima usporedno postoje sinonimni eponimni i neeponimni nazivi. Dva su zanimljiva pitanja: prvo, je li u takvim slučajevima riječ o potpunim sinonimima (istoznačnicama) ili djelomičnim sinonimima (bliskoznačnicama), i drugo, koji je naziv – eponimni ili neeponimni – bolji za terminološki sustav.
Usporedili smo značenja engleskih parova: babbitt metal – white metal, French wrench – adjustable wrench i Youngʼs modulus – modulus of elasticity. Analiza značenjskih razlika pokazuje da par Youngʼs modulus – modulus of elasticity čine istoznačnice, dok je u slučaju preostala dva primjera riječ od bliskoznačnicama. Babit je, naime, mekana slitina svijetlih boja, bijele ili srebrne, pa otuda i drugi naziv white metal. Isaac Babbitt (1799. – 1862.) patentirao je tu slitinu u prvome redu za presvlačenje ležajeva i u engleskome se naziv babbitt metal uglavnom odnosi na ležajeve. Kasnije je slitina doživjela i širu uporabu u izradi nakita, srebrnoga pribora i ukrasa, stoga se engleski naziv white metal može smatrati djelomičnim sinonimom jer ima šire značenje od babbitt metal. French wrench i adjustable wrench također su bliskoznačnice jer je naziv adjustable wrench zapravo hiperonim, tj. French wrench / francuski ključ jedna je od nekoliko vrsta namjestivih ključeva (adjustable wrench).
Nadalje, nazivi Bernoulliʼs theorem i Bernoulliʼs law u engleskome su jeziku potpuni sinonimi, ali istodobno su i dvoznačni nazivi jer je riječ o dvama imenodavateljima istoga prezimena, a nazivi označuju različite teoreme odnosno zakone. Kontekst će dokinuti dvoznačnost, pa će biti jasno je li riječ o Bernoullijevu teoremu ili zakonu u hidrodinamici nazvanome prema Danielu Bernoulliju (1700. – 1782.) ili o Bernoullijevu teoremu ili zakonu velikih brojeva u matematici nazvanome prema Jacobu Bernoulliju (1654. – 1705.). U hrvatskome je jeziku problem dvoznačnosti riješen dodavanjem informacije, pa se teorem odnosno zakon u matematici uvijek naziva Bernoullijevim teoremom ili zakonom velikih brojeva.
Analiza uporabe sinonimnih naziva Youngʼs modulus (Youngov modul) / modulus of elasticity (modul elastičnosti) u engleskome i hrvatskome znanstvenom diskursu može dati odgovor na pitanje koji je naziv, eponimni ili neeponimni, bolji za terminološki sustav. Smatramo da su za sustav naziva neeponimni nazivi obično bolji jer su transparentni u smislu da se iz samoga izraza može naslutiti značenje naziva, što kod eponima nije slučaj. Eponimni nazivi sami po sebi ne omogućuju zaključivanje o sadržaju naziva, osim ako čitatelj nije dobro upoznat s povijesnim podatcima vezanim uz osobu imenodavatelja i njezinu djelatnost jer upravo su ti podatci najčešće temelj za izbor određenoga imenodavatelja. Nestručnjaci i studenti tehničkih disciplina sigurno će naslutiti značenje naziva modulus of elasticity (modul elastičnosti), dok će značenje sinonimnoga eponimnog naziva Youngʼs modulus (Youngov modul) morati potražiti u stručnoj knjizi ili tehničkome priručniku. Slično vrijedi i za mnoge nazive fizikalnih zakona: zakon loma svjetlosti mnogo više govori o sadržaju naziva od eponima Snellov zakon.[3] I konačno, s jezičnoga stajališta, drugi nam se načini stvaranja novih naziva (izvođenje, slaganje, preobrazba, višerječni nazivi) za usustavljenje nazivlja čine mnogo boljima od eponimizacije.
- Osobitosti engleskih eponimnih naziva
Analiza engleskih eponimnih naziva pokazala je neke osobitosti. Eponimi, kao i mnoge druge imenice u engleskome jeziku, mogu doživjeti preobrazbu (conversion) u glagol, npr. babbitt (im., gl.) i diesel (im., gl.). Takva vrsta preobrazbe imenice u glagol vrlo je plodna vrsta tvorbe riječi, posebice u engleskome jeziku struke (v. Kereković 2012). U hrvatskome, pak, jeziku uopće nemamo istovrijednice tih glagola, nego se služimo opisom značenja (presvlačiti bijelom kovinom, napuniti vozilo dizelskim gorivom), kao i u slučaju engleske glagolske imenice nastale slaganjem babbitting (postupak presvlačenja ležajeva bijelom kovinom). Engleski naziv babbit i ostale inačice (babbitt metal, Babbitt metal, Babbitt’s metal i Babbitt) imaju u hrvatskome samo jednu eponimnu istovrijednicu: babit. *Babbittov metal ne upotrebljava se, ali se češće od hrvatskoga eponima babit upotrebljava bijela kovina i bijeli metal.
U slučaju engleskoga jednorječnog eponima diesel (im.) zapažamo da taj naziv u hrvatskome ima jednorječne izraze samo u razgovornome jeziku: dizel (dizelsko gorivo) te dizelaš (vozilo na dizelsko gorivo). Istovrijednice u standardnome jeziku dvorječni su nazivi: Dieselov motor, dizelski motor, dizelsko vozilo, dizelsko gorivo.
Naziv Dieselov motor zahtijeva osvrt na hrvatske nazive za motore koji se temelje na imenu svojih izumitelja: Diesel engine, Otto engine i Wankel engine. Različiti su načini pisanja tih naziva u hrvatskome jeziku već popisani i obrađeni sa stajališta tvorbe riječi: dizel motor, Diesel-motor, dizel-motor, dizelmotor, dizelski motor, dizel, dizl, dizlmotor, disl motor, dislmotor, disl, Dieselov motor; Otto-motor, Ottomotor, oto-motor, otomotor, Ottov motor; Wankel-motor, Wankel motor, Wankelmotor, Wankelov motor (Lukenda 1980: 55). Velika je raznolikost i veliko nesnalaženje korisnika sa složenicama, polusloženicama i tuđicama. Lukendinu raspravu dopunio je Stjepan Babić (1981: 61), pa se sažeto može zaključiti sljedeće: ako je riječ o izumu koji pripada nekoj osobi, treba upotrijebiti naziv s pridjevom na -ov/-ev, dakle Dieselov motor, Ottov motor, Wankelov motor. Stručnjaci koji nastoje usustaviti nazivlje u području motora i motornih vozila preporučuju uporabu naziva Dieselov motor. Jezična praksa ipak pokazuje da se naziv dizelski motor upotrebljava češće nego Dieselov motor, pa treba reći da je i taj naziv pravilan (Babić 1981: 61–62) jer pridjev na -ski označuje da je nešto u širem odnosu prema osobi izumitelja, a to u ovome slučaju znači da je riječ o motoru koji radi na dizelsko gorivo, gorivo koje se upotrebljava u Dieselovim motorima.
- Sintaktička analiza višerječnih naziva
6.1. Ustroj dvorječnih eponima
Dvorječni se eponimi sastoje od opće osnovne imenice i imenodavatelja u atributnoj funkciji. U engleskim dvorječnim eponimima imenodavatelj stoji u pravilu ispred osnovne imenice, ili u nominativu (Maxwell model) ili u genitivu (Boyleʼs law). Iznimke su obrnutoga redoslijeda imenodavatelja i osnovne imenice, primjerice, nazivi degree Celsius i degree Fahrenheit.[4] Takav je redoslijedu engleskome jeziku rijedak, ali moguć, redoslijed *Celsius degree nepravilan je. Hrvatska je istovrijednica Celzijev stupanj, prva je sastavnica, dakle, imenodavatelj, a zatim slijedi osnovna imenica, ali je u nekim konstrukcijama moguće reći i stupanj Celzija.[5]
Prve dvije vrste ustroja engleskih naziva (Bohrʼs equation / Bohr equation) zapravo su inačice s istim značenjem, ali treba naglasiti da ispred druge inačice u rečenici stoji određeni član (the Bohr equation). Značenje se, pak, eponima u kojemu je imenodavatelj izražen u obliku posvojnoga genitiva (Newtonʼs mechanics / Newtonova mehanika) razlikuje od značenja eponima u kojemu je imenodavatelj izražen kao posvojni pridjev (Newtonian mechanics / njutnovska mehanika): posvojni pridjev govori o izravnoj povezanosti imenodavatelja i opće imenice (pripadnost), dok odnosni pridjev govori o tome da se opća imenica odnosi na imenodavatelja, tj. u nekakvoj je vezi s imenodavateljem (njutnovska mehanika počiva na Newtonovim zakonima). U praksi se oba naziva najčešće odnose na isti pojam. Engleski se eponimi Archimedesʼ screw i Archimedean screw također smatraju sinonimnim nazivima, dok u hrvatskome imamo samo istovrijednicu Arhimedov vijak (*arhimedski vijak). I obrnuto, Euclidean geometry naziva se u hrvatskome euklidskom geometrijom (što je svakako preciznija istovrijednica), ali i Euklidovom geometrijom.
Bilješke:
[1] Prošireni je naziv Siemens-Martin open-hearth furnace mnogo rjeđe u uporabi, dok je naziv postupka eponim u obama jezicima Siemens-Martin process / Siemens-Martinov postupak.
[2] Engleski je sinonimni eponimni naziv Röntgen/Rontgen/Roentgen ray također u uporabi.
[3] Ne zaboravljamo ovdje, naravno, da mnogi nazivi svojim izrazom ništa ne govore o sadržaju jer izraz (naziv) može značiti što god se znanstvenici dogovorili da on znači. Višerječni nazivi, međutim, velikim dijelom omogućuju zaključivanje o njihovu značenju jer su sastavnice obično već poznate riječi
[4] Zanimljivo je da engleski nazivi tih mjernih jedinica nisu identični imenu osobe kao što je to slučaj s ostalim nazivima mjernih jedinica (ampere, becquerel, newton itd.), dakle, mjerna jedinica nije jednostavno *celsius, *fahrenheit.
[5] O nazivima Celsiusov stupanj i Celzijev stupanj vidi u Hudeček i Mihaljević (2009: 82).
(Svršetak u sljedećem broju)
