Jedino hrvatsko lice ovogodišnjeg, pretežno međunarodnog izdanja festivala je Aljoša Jurinić
U Svečanoj dvorani Hrvatskog doma Split od 16. do 20. kolovoza 2023. održao se jubilarni 10. Klavirski ‘Loop’ festival (engl. Piano Loop Festival). Već deset godina prisutni festival, u organizaciji udruge Piano projekt okuplja najveća pijanistička imena, koja bogatim programom i vrhunskim interpretacijama svaki na svoj način doprinose raznolikosti i ljepoti glazbe, a ujedno su i prozor u najrecentnija zbivanja u svjetskom pijanizmu.
Festival je otvoren koncertom jednog od najistaknutijih svjetskih pijanista Arcadia Volodosa (na slici). Rođen je 1972. godine u Petrogradu, gdje je odrastao u obitelji glazbenika. Studirao je klavir na Moskovskom konzervatoriju, Pariškom konzervatoriju te uglednoj glazbenoj školi Reina Sofia. Poznat je po svojoj izuzetnoj tehničkoj sposobnosti interpretacije širokog spektra glazbenih stilova. Često stvara vlastite aranžmane poznatih djela, prikazujući jedinstvenu mješavinu tehničkog čarobnjaštva i duboke muzikalnosti. Nastupao je s mnogim vodećim svjetskim orkestrima, uključujući Berlinsku filharmoniju, Bostonski simfonijski orkestar i Čikaški simfonijski orkestar. Njegovi solistički recitali hvaljeni su u cijelom svijetu. Volodos ima sve – maštu, strast i fenomenalnu tehniku – da svoje zamisli provede na klaviru. Njegova neograničena virtuoznost, u kombinaciji s jedinstvenim osjećajem za ritam, boju i poeziju, čini Volodosa pripovjedačem intenzivnih priča i beskonačnih svjetova!
Volodos se predstavio s kratkim, gotovo efemernim djelima Mompoua i Skrjabina, artikuliranim Lisztovom baladom. Na taj način Volodos je održao recital temeljen na glazbi nastaloj iz misli. Glazba se u svojoj suštini ogledala u izboru od dvanaest skladbi koje pripadaju četirima bilježnicama Música Callada, u kojima Mompou donosi niz mističnih, duhovnih raspoloženja nadahnutim stihovima sv. Ivana od Križa. Iz Mompouove intime otputovao je do Balade br. 2 u h-molu, S.171, F. Liszta, djela koje se provlači kroz cijeli niz ljudskih strasti: od njenog snažnog početnog naleta koji kao da izvire iz podzemlja do onom iskrenom, egzistencijalnom zaključku, koji ogledalo smrti pretvara u prostor utjehe i prihvaćanja. Konačno, Volodos je prikazao portret Skrjabina, koji se sastoji od izbora 13 skladbi ruskog skladatelja, u rasponu od njegovih studija nadahnutih Chopinom do preludija koje je skladao dok je bio učitelj u Moskvi, njegovih Glazbenih pjesama u kojima se već može cijeniti tipični Skrjabinov mistični akord, njegov posljednji prodor u Sonatu ili đavolski Vers la flamme.
U partnerstvu Udruge Piano Projekt i Hrvatskog doma Split, ususret novoj koncertnoj sezoni u Hrvatskom domu Split ovim jubilarnim desetim izdanjem Piano Loop Festivala uz Volodosa predstavila su se još četiri pijanista: Aljoša Jurinić, Hayato Sumino, Antonio Pampa-Baldi i Natalia Trull.
Jedino hrvatsko lice ovogodišnjeg, pretežno internacionalnog izdanja festivala je Aljoša Jurinić koji je drugu festivalsku večer posvetio Frédéricu Chopinu. Rođen 1989. godine u Zagrebu. Pobjednik je brojnih domaćih i međunarodnih natjecanja, a značajan iskorak ostvario je 2012. godine pobijedivši na uglednom pijanističkom natjecanju Robert Schumann. Laureat je elitnih pijanističkih natjecanja Kraljice Elizabete u Bruxellesu 2016. i Međunarodnog pijanističkog natjecanja u Leedsu 2018. godine. Dobitnik je svih vodećih nagrada za mlade glazbenike u Hrvatskoj, od kojih se ističu Mladi glazbenik godine po izboru Zagrebačke filharmonije (2012) i Nagrada Ivo Vuljević (2010); pobjednik je Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić u Samoboru (2013) i Tribine Darko Lukić (2015).
Treću festivalsku večer splitska publika mogla je poslušati Hayato Suminoa. Rođen je 1991. u Hyogo perfekturi u Japanu. Diplomirao je na sveučilištu Doshisha u Kyotou, a zanimljivo je da je prije fokusa na glazbu studirao fiziku. Studirao je i na Pariškom konzervatoriju te Ecole Normale de Musique de Paris. Glazbenu karijeru započeo je objavljivanjem svojih pijanističkih izvedbi na YouTubeu. Ima renomirani međunarodni ugled, a nastupao je na brojnim svjetskim pozornicama. Crpi glazbenu inspiraciju iz raznih izvora. U svoje skladbe i nastupe unosi elemente iz animea i videoigara, stvarajući jedinstveni spoj klasične i suvremene glazbe. Na programu njegova recitala bila su djela Jean-Philippe Rameaua, Johanna Sebastiana Bacha, Nikolaja Kapustina i Mauricea Ravela. Iako na programu nisu bila zastupljena Chopinova djela, Sumino mu je odao počast izvevši tri svoje skladbe New Birth, Recollection i Human Universe, nadahnute upravo poljskim skladateljskim i pijanističkim virtuozom.
Antonio Pompa Baldi održao je četvrti koncert. Na njegovom programu našla su se djela Sergeja Rahmanjinova, Federica Chopina, Roberta Piana i Franza Liszta. Rođen je 1974. u gradu Foggia u Italiji, a interes za glazbom pokazao je od treće godine. Diplomirao je na konzervatoriju Umberto Giordano u Foggiji, te se dodatno usavršavao na glazbenoj akademiji Imola. Nastupao je diljem svijeta, uključujući značajna mjesta kao što su Carnegie Hall u New Yorku, Salle Pleyel u Parizu i koncertna dvorana Forbidden City u Pekingu. Profesor je klavira na Glazbenom institutu u Clevelandu i vodi majstorske tečajeve diljem svijeta.
Festival je zatvorila, već poznato ime Piano Loopa, pijanistica Natalia Trull, koja već godinama surađuje s Udrugom prenoseći svoje pedagoško znanje i umijeće mladim pijanistima. Izvela je recital s djelima skladateljskih majstora Johanna Sebastiana Bacha, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Ludwiga van Beethovena, Franza Liszta i Roberta Schumanna.
Natalia Trull rođena je u Sankt Peterburgu, gdje je počela studirati klavir, na tadašnjem Lenjingradskom konzervatoriju, u klasi T. Rumševiča. 1974. nastavlja studij na Moskovskom državnom konzervatoriju, gdje su njezini profesori bili Ya. Zak i M. Voskresenski. Usavršava se na Lenjingradskom konzervatoriju pod vodstvom profesora T. Kravčenka. Solistički je nastupala je sa s nizom renomiranih međunarodnih orkestara: Londonskim simfoničarima, Filharmonijom iz Los Angelesa, Orkestrom Tonhalle iz Züricha, Simfonijskim orkestrom Monte Carla, itd., te sa svm najvažnijim ruskim orkestrima. Surađivala je s vodećim dirigentima, kao što su: Raphael Frühbeck de Burgos, Raymond Leppard, Jean-Bernard Pommier, Eri Klas, Vasilij Sinajski, Genadij Roždestvenski, Juri Temirkanov, Ivan Spiller, Vladimir Fedosejev, Arnold Kats i niz drugih. Česta je gošća predavačica u SAD-u, Japanu, Italiji, Njemačkoj, Južnoj Americi. Uz mjesto profesorice na Moskovskom konzervatoriju Čajkovski, gostujuća je profesorica na Europskoj glazbenoj akademiji Como u Italiji.
Split je, zahvaljujući Piano loop seminarima i festivalu, postao pijanistički inkubator u kojem sazrijevaju, rastu i profiliraju se pijanisti pod njegom eminentnih glazbenih pedagoga i utjecajem nekih od najistaknutijih svjetskih pijanista. Cijeli je projekt krenuo od edukacija i Ljetne škole Kemala Gekića, a zatim rastao do seminara i festivala čije je deseto ljetno izdanje upravo završilo.
Za ovu pijanističku renesansu zaslužna je Udruga Piano projekt na čelu s Vanesom Klevom, idejnom začetnicom i organizatoricom Piano loopa.
„Broj klavirskih recitala u Splitu u godinu dana može se nabrojati na prste jedne ruke. Savjest možemo pokušati olakšati traženjem opravdanja za takvo stanje i nuđenjem isprika neprikladnih kompetencija, vječno loših financija te političkih i osobnih afiniteta, pomiješanih zajedno. Krivnja je uvijek neugodna tema za razgovor, ali ona postoji i vjerojatno je ravnomjerno raspoređena među svima nama, raspršenim u labirintima birokracije i vlastitog mentaliteta. Raditi nešto u takvoj sredini izraz je duha poznatog kao „spli’ski dišpet” (neka vrsta inata, tvrdoglavosti autohtonog splitskog duha), duha koji nije ništa drugo nego potpuna predanost skopčana s vjerom u sebe i vlastitom namjerom, te na kraju – koliko god to paradoksalno zvučalo – vjerom u ljude.
Za uspjeh je potrebno puno. Potrebno je balansirati između racionalnosti i čistog ludila, ili kako je rekao B. Disraely: „Tajna uspjeha je postojanost svrhe. No, nisu za zanemariti ni koncertne dvorane kao ni blještavi Bösendorferi; upravo suprotno. Za prave entuzijaste pojam ‘nemoguće’ ne postoji!“, rekla je ravnateljica Festivala Vanesa Kleva.
