Broj ljudi koji ulaze u EU preko zapadnog Balkana povećao se ove godine, djelomično zbog prijateljske vizne politike Srbije.
Zemlja dopušta bezvizna putovanja iz mjesta poput Indije, Tunisa i Burundija, ali također uživa bezvizni putni aranžman s EU-om. Na istočnom rubu EU-a raste uzbuna zbog porasta broja migranata koji koriste zapadni Balkan, a posebno Srbiju, kao ulaz za ulazak u Uniju.
Ruta je djelomično rezultat prijateljske vizne politike Srbije. Zemlja omogućava bezvizna putovanja iz mjesta poput Indije, Tunisa i Burundija, ali također uživa bezvizni putni aranžman s EU. Time se ljudima olakšava putovanje u Srbiju, a zatim nastavak rada u EU.
Statistike pokazuju sve veću privlačnost zapadnobalkanske rute.
U prvih devet mjeseci 2022. dužnosnici su otkrili više od 106 000 ljudi koji su ušli u EU sa zapadnog Balkana bez službene dokumentacije, što je više od tri puta više nego 2021. Prema nedavnim podacima EU-a, skok je otprilike deset puta veći u usporedbi s istim razdobljem 2019.
Porast je privukao pozornost EU, a ministri unutarnjih poslova postavili su ga kao glavni prioritet u petak tijekom sastanka u Luxembourgu.
Povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson sazvala je u četvrtak navečer ministre iz najpogođenijih zemalja, uključujući Austriju, Češku Republiku i Mađarsku, kako bi razmotrili to pitanje. Zatim, na službenom sastanku u petak, ministri unutarnjih poslova razmotrit će tu temu tijekom ručka, nadajući se slobodnoj razmjeni mišljenja, kazao je jedan diplomat.
Potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas također će, kako se očekuje, izvijestiti ministre o svojem nedavnom obilasku glavnih gradova zapadnog Balkana, uključujući Beograd, gdje se oslanjao na dužnosnike kako bi promijenili svoju viznu politiku.
Iako je to pitanje uglavnom tinjalo izvan vidokruga, moglo bi postati veća točka prijepora u narednim mjesecima. Već sada, kažu istočne zemlje EU, one nose prevelik dio ukrajinskih izbjeglica u Uniji – druga ruta je jednostavno previše, a točno ono što Rusija želi.
“Naši kapaciteti su na granici”, izjavio je ovog tjedna austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner, tvrdeći kako je “zloporaba bezviznih putovanja” u Srbiji potaknula povećanje broja tražitelja azila. Austrija je, kazao je, zaprimila 56.000 takvih zahtjeva između siječnja i kolovoza.
U središtu pozornosti Srbije
Srbija je sve više u sukobu s EU zbog svoje nespremnosti da se okrene od Rusije od kada je napala Ukrajinu.
Diplomati EU već su frustrirani što Srbija, zemlja koja teži članici EU-a, nije slijedila Brussels u sankcioniranju Rusije. A sada postoji i bojazan da Beograd zapravo neizravno pomaže Kremlju da posije razdor u EU-u putem novog priljeva migranata – što je taktika koju Rusija sumnjiči poduprijeti drugdje duž granica Unije.
Tijekom posjeta Beogradu, Schinas je pozvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na usvajanje vizne politike EU-a, na što se Srbija već obvezala do konca godine.
“Nije pošteno da je Europska unija odobrila bezvizna putovanja na zapadni Balkan, a zemlje zapadnog Balkana odobravaju bezvizne sporazume trećim zemljama koje s nama nisu bezvizne”, izjavio je Schinas nakon sastanka s Vučićem.
Srbija, istaknuo je, ima odgovornost kao dio šire europske obitelji.
Srbijanski dužnosnik odbacio je bilo kakve optužbe kako olakšava taktiku Moskve i branio viznu politiku zemlje.
Dužnosnik je ukazao na strože uvjete koje je Beograd već uveo kako bi putnici bez viza suzbili zloporabe, kao što je zahtijevanje od tih putnika da pokažu dokaz o plaćenoj povratnoj karti s fiksnim datumom povratka.
“Učinit ćemo sve da smanjimo ove brojke”, naglasio je dužnosnik. “Ne želimo ugroziti naš bezvizni režim s EU”.
Michael Spindelegger, šef Međunarodnog središta za razvitak migracijske politike, izjavio je kako migracijska ruta kroz Srbiju uzburkava zemlje u regiji.
“Osim ukrajinske izbjegličke krize, broj normalnih valova migracija povećao se”, rekao je. “Ako je trend u tijeku, u Austriji će do kraja godine stići više tražitelja azila nego 2015. i 2016. godine” – vrhunac migracijske krize u EU-u.
Krijumčari su također uhvatili rutu, kazali su diplomati, izražavajući zabrinutost glede drugih novih ruta u regiji, uključujući neke preko Turske.
“Krijumčari uvijek pokušavaju pronaći slabe točke”, izjavio je Ilias Chatzis, šef Odjela Ujedinjenih naroda za krijumčarenje ljudi i krijumčarenje ljudi u Uredu Ujedinjenih naroda za krijumčarenje narkotika i kriminala. “Krijumčari slijede prilike i vrlo brzo ih prate kada se otvore.”
