IZRADA NAPRETKOVE POVIJESTI BOSNE I HERCEGOVINE – Tomislav Išek, Sarajevo Bosna i Hercegovina
Koristeći se raspoloživom primarnom građom, pisanim tragovima aktera o ideji, izradi Povijesti Bosne i Hercegovine u “režiji” HKD Napredak autor je rekonstruirao i analizirao nastanak ovog jedinstvenog djela koje, u prvoj i jedinoj od tri predviđene knjige, obrađuje povijest ovih dviju pokrajina sa posebnim osvrtom iz pera 15 autora i 17 tema, na sveopći razvoj Hrvata u njemu do 1463. g. Iako su se njeni pisci tijekom rada, a priređivači nakon završetka pravog poduhvata, suočavali sa brojnim teškoćama i dilemama, Napretkova Povijest BiH predstavljala je, nakon prvog tiskanja (1942.), danas nakon tri izdanja (1991. i 1998.) predstavlja, a predstavljat će i u XXI. stoljeću — djelo trajne vrijednosti.
HKD Napredak je u svojoj višedecenijskoj aktivnosti u oblasti izdavačke djelatnosti bilo vrlo uspješno, a ta djelatnost vrlo raznovrsna. Dovoljno je samo podsjetiti se njegove najveće uspješnice Kalendara, koji je u neprekinutom nizu izlaženja (od 1907. g.), ostavio duboki trag.
U sjećanjima na susrete sa “povjestnikom” Markom Perojevićem (M. P.) Ivan A. Milićević svjedoči da je u jednom od zajedničkih razgovora M. P. “iznio misao uobće, da bi trebalo napisati novu poviest Bosne i Hercegovine od predpoviestnog doba pa dalje”. O toj ideji su raspravljali u više navrata.
Uoči 28. glavne godišnje skupštine HKD Napredak (1932.) istaknuti napretkovac, inicijator brojnih aktivnosti Društva, tada predsjednik Napretkove zadruge, Mijo Vučak imao je razgovore sa predsjednikom A. Alaupovićem o uvjetima za pisanje djela o “Povijesti B(osne) i H(ercegovine) s naročitim obzirom na prošlost i kulturni razvoj Hrvata u njima”, koje bi Napredak izdao u vlastitoj nakladi. Tom prilikom je Vučak predsjedniku izložio svoje mišljenje o natječaju za izradu djela, vremenu trajanja izrade, honorarima. S obzirom da je skupština bila mjesto gdje se odlučivalo o svim značajnijim akcijama i aktivnostima Napretka, on mu je, na nekoliko dana prije njenog početka, uputio pismo. Vučak je smatrao da bi glavno bilo da skupština usvoji prijedlog, a pojedinosti “bi se naknadno ustanovile nakon savjetovanja s nekojim ljudima, koji bi… u tom pogledu mogli poslužiti stručnim savjetima”.
Na skupštini Napretka održanoj u Mostaru od 3. do 7. srpnja 1932. g. jedan od brojnih zaključaka bio je da Središnja uprava Napretka (dalje: SUN-a) “raspiše natječaj za pisanje Povijesti Bosne i Hercegovine s osobitim obzirom na prošlost i kulturni razvitak Hrvata u njima”. Među inim zaključcima o kojima je na slijedećoj skupštini podneseno izvješće o urađenom naveden je i ovaj koji se odnosio na Povijest BiH s naznakom da se “nalazi u postupku”.
Za razliku od nekih drugih nakladničkih projekata, među napretkovcima i delegatima ovaj put je preovladao realan pristup. Vodilo se računa o vremenu potrebnom za prikupljanje materijala. Naravno, tada se nije ni moglo znati koliko će stvarno biti potrebno vremena za njenu izradu. Niz drugih preduvjeta koji su tada razmatrani bili su u startu neka vrsta garancije u konačan uspjeh — ne samo za ono vrijeme – značajnog PROJEKTA.
