Baš Hasanbegovića briga za Brođane

Hrvatski zastupnik u Hrvatskom saboru brani interese Bošnjaka-Muslimana na štetu Hrvata u BiH i Hrvatskoj

Ne znam je li Zlatko Hasanbegović reagirao na izajve predstavnika Bošnjaka protiv gradnje Pelješkog mosta, ali znam da se je oglasio u Hrvatskom saboru i ponašao kao zastupnik Bošnjaka-muslimana na Aktualnom sati, što se vidi iz fonograma.

»Hvala.

Prelazimo na 21. pitanje.

Poštovani zastupnik Zlatko Hasanbegović. Pitanje postavlja predsjedniku Vlade.

Izvolite.

Dr. sc. ZLATKO HASANBEGOVIĆ: Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade u svrhu rješavanja dugogodišnjega problema zagađenja zraka u Slavonskom Brodu kao što smo čuli 31. listopada zaključen je Protokol o plinifikaciji bosansko-brodske rafinerije između resornih ministarstava Hrvatske države i bosansko hercegovačkoga entiteta zvanoga Republika srpska. Time je ne ulazeći u vaše osobne, siguran sam u osnovi ispravne motive RH u simboličkom smislu postala prva država na svijetu koja sa ovom tvorbom, dakle nazvanom Republika srpska zaključila međunarodni ugovor, nazivali ga mi i međunarodnim aktom koji pravno ne obvezuje. Pozdravljajući svaki hrvatski državni napor za rješenje akutnog problema zagađenja u Slavonskom Brodu, te u želji da se svrha ovoga protokola oživotvori, dopustite mi da vas podsjetim na nekoliko relevantnih činjenica bitnih za perspektivu ne samo oživotvorenja ovoga protokola već i ukupnih iz različitih razloga značajno narušenih hrvatsko bosansko hercegovačkih međudržavnih odnosa.

Prema Bosansko-hercegovačkom državnom zakonu o zaključivanju izvršavanju međunarodnih ugovora entiteti mogu sklapati sporazume s državama citiram isključivo uz suglasnost državnoga parlamenta, propisana je određena zakonska procedura citiram prema noveli koju je iz 2013. potpisao zastupnik u ovome Saboru gospodin Božo Ljubić.

Dakle, moje pitanje glasi može li izgledni ustavno pravni prijepor u BiH ugroziti provedbu ovog protokola te hoće li ga RH nastaviti provoditi neovisno o navedenim zakonski anomalijama …/Govornik se isključio./…

PREDSJEDNIK: Kolega Hasanbegoviću, ja vas molim da pitanje koncipirate u roku od 2 minute. Dvije minute je sasvim dovoljno vrijeme i drži ga se velika većina zastupnika tako da molim i vas.

Izvolite predsjedniče Vlade.

Mr. sc. ANDREJ PLENKOVIĆ: Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani zastupniče Hasanbegoviću, zahvaljujem vam na pitanju. Vi ste u njemu rekli i niz fakata koji su točni, koji su se dogodilo. Ono što je važno možda jedna mala nijansa, dakle riječ je o sporazumu koji je potpisan između ministarstava, dakle Hrvatskog ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva industrije, energetike i rudarstva R.S.A. Zašto to govorim? Govorim zato što nije riječ o klasičnom međunarodnom ugovoru već o jednom protokolu kojeg možemo kvalificirati kao međunarodni akt. Dakle nijansa ispod ugovora što nije nebitno u kontekstu ovoga što govorite. Inače sama svrha ovoga sporazuma mislim da je pozitivna, pretpostavljam da se tu slažemo a čuli ste maloprije i pitanje zastupnice Maksimčuk i odgovor ministra Čorića.

Rafinerija nafte Brod nažalost zagađuje okoliš ne samo u Bosanskom Brodu nego u Slavonskom Brodu i šire u Brodsko-posavskoj županiji dugi niz godina. Ova ideja o plinofikaciji trebala bi riješiti problem koji je naštetio sigurno kvaliteti života a osobito kvaliteti zraka u tom dijelu Hrvatske dugi niz godina. Ja vjerujem da je ovakav sporazum korak naprijed za rješavanje problema jer mi smo tu prije svega da pokušamo riješiti probleme. I čini mi se da širi kontekst odnosa između RH i BiH možemo staviti ipak u jedan realan pozitivan okvir.

Evo ja ću vam samo nabrojiti da smo mi prva Vlada koja je otišla u punom sastavu, dakle u punom sastavu u Sarajevo gdje smo 7. srpnja imali zajedničku sjednicu Vlade i Vijeće ministara BiH, 50 točaka dnevnog reda, između ostaloga i rasprava i o ovom problemu koji se odnosi na Rafineriju nafte brod. Dakle ovo što se dogodilo 31. listopada ima i svoj prethodni put i prethodne dogovore i razgovore koje se nisu samo obavljale na razini jednoga od dva entiteta nego su se obavljale i na razini središnje vlasti i nadležnih ministara. Što se tiče širih odnosa sa BiH, naša podrška njenom europskom putu, njenim unutarnjim reformama je više nego jasna i očita.

A što se tiče inicijative zastupnika Ljubića o tome da se u Hrvatskom saboru u primjerenom trenutku organizira jedna rasprava gdje bismo sa više fokusa i više vremena se koncentrirali i na nama zaista najbitniju susjednu državu iz niza aspekata a ne samo zato što su, što nam je geografski gledano najbliža, što su Hrvati konstruktivan narod već i zbog brojnih političkih, gospodarskih i drugih odnosa. Mislim da je ta inicijativa hvale vrijedna i očekujem kada Hrvatski sabor to procjeni da i takvu raspravu održimo naravno uz želju da to bude konstruktivan doprinos Hrvatskoga sabora o ukupnim odnosima Hrvatske i BiH.

Hvala vam lijepa.

PREDSJEDNIK: Zahvaljujem predsjedniku Vlade. Izvolite kolega Hasanbegović.

Dr. sc. ZLATKO HASANBEGOVIĆ: Gospodine predsjedniče, zapravo vi niste odgovorili na moje pitanje, dakle svrha i cilj ovoga protokola je neprijeporna. Dakle ja govorim o međunarodno pravnim sredstvima. Činjenica je da hrvatski Zakon o zaključivanju međunarodnih ugovora poznaje tu klasifikaciju između međunarodnoga ugovora i međunarodnoga akta kojega bosansko-hercegovački zakon ne poznaje. No već kada govorimo o pravnoj ocjeni ovoga protokola ja bih vas podsjetio na udžbenik međunarodnoga prava prof. Andrassyja iz kojega ste i vi položili ispit koji kaže s pravnog su gledišta bez značaja različiti nazivi, ugovor, konvencija, akt, protokol, sporazum, deklaracija, pakt, povelja, aranžman. Nema određenog oblika za sklapanje važećih međunarodnih ugovora. To isto piše i u Bečkoj konvenciji o ugovornom pravu koja je iznad nacionalnih zakonodavstava kao što znamo. Drugim riječima ja sam vas konkretno pitao hoće li se s obzirom na sve ove okolnosti nastaviti provedba ovoga protokola ili neće, vi mi niste odgovorili i molim vas odgovorite mi u pismenom obliku.«

Vid Hinković