Hrvatski Fokus
Kultura

Nominacije Nagrada hrvatskog glumišta za 2022. godinu

Za najbolja ostvarenja iz područja dramske, radio i televizijske umjetnosti

 

 

Nominacije Nagrada hrvatskog glumišta za 2022. godinu

NOMINACIJE  PREDSTAVA I  IZUZETNIH UMJETNIČKIH OSTVARENJA  ZA NAGRADU HRVATSKOG GLUMIŠTA  2022. godine 

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini – DRAMA

Nominirane:

  1. “Sorry” autorski projekt Bobe Jelčića u režiji Bobe Jelčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  2. “Svoga tela gospodar” Slavka Kolara u režiji Damira Lončara i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba za 37. zagrebačko histrionsko ljeto;
  3. “55 kvadrata” Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za najbolje redateljsko  ostvarenje – DRAMA

Nominirani:

  1. Dražen Ferenčina za režiju predstave “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” Ive Brešana u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Zadar i Kazališta lutaka Zadar;
  2. Bobo Jelčić za režiju predstave “Sorry” autorskog projekta Bobe Jelčića u produkcij Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  3. Ivan Plazibat za režiju predstave “55 kvadrata” Ivane Vuković u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za najbolja umjetnička  ostvarenja – DRAMA

Glavna  ženska uloga

Nominirane:

  1. Dajana Čuljak za ulogu Rože u predstavi “Svoga tela gospodar” Slavka Kolara u režiji Damira Lončara i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba za 37. zagrebačko histrionsko ljeto;
  2. Karmen Sunčana Lovrić za ulogu Magdalene u predstavi “Moderna Afrodita” autorskog projekta Karmen Sunčane Lovrić i Katarine Arbanas u produkciji Teatra Studio 9 iz Zagreba u suradnji s Kazalištem u Močvari;
  3. Matea Marušić za ulogu Tene u predstavi  “Tena – kronika raspada jedne ljepote” Josipa Kozarca – Borislava Vujčića u režiji Dražena Ferenčine i zajedničkoj produkciji Gradskog kazališta “Joza Ivakić” iz Vinkovaca, Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba, Ludens teatra iz Koprivnice, Gradskog kazališta Požega i Centra za cijeloživotno učenje i kulturu Bjelovar.

Glavna  muška uloga

Nominirani:

  1. Filip Detelić za ulogu Ive u predstavi “Svoga tela gospodar” Slavka Kolara u režiji Damira Lončara i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba za 37. zagrebačko histrionsko ljeto;
  2. Igor Golub za ulogu Willyja Lomana u predstavi “Smrt trgovačkog putnika” Arthura Millera u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Kazališta Virovitica;
  3. Damir Lončar za ulogu Tita Merellija u predstavi “Ludnica s tenorima” Kena Ludwiga u režiji Nine Kleflin i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Sporedna ženska uloga

Nominirane:

  1. Arijana Čulina za ulogu Fani u predstavi “55 kvadrata” Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split;
  2. Natalija Đorđević za ulogu Rachelke, kasnije Marianne u predstavi “Naš razred” Tadeusza Słobodzianeka u režiji Jasmina Novljakovića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;
  3. Jasna Palić Picukarić za ulogu Marie Merelli u predstavi “Ludnica s tenorima” Kena Ludwiga u režiji Nine Kleflin i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Sporedna muška uloga

Nominirani:

  1. Goran Koši za ulogu Howarda u predstavi “Smrt trgovačkog putnika” Arthura Millera u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Kazališta Virovitica;
  2. Ivica Pucar za ulogu Šimurine u predstavi “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” Ive Brešana u režiji Dražena Ferenčine i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Zadar i Kazališta lutaka Zadar;
  3. Roko Sikavica za ulogu Luke u predstavi “55 kvadrata” Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika  do 28 godina

Ženska  uloga

Nominirane:

  1. Tea Harčević za ulogu Petre u predstavi “Mala zabava” autorskog projekta Vanje Jovanovića i Petre Pleše u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Sveučilišta u Zagrebu – Studentskog centra u Zagrebu – Teatra &TD;
  2. Nika Ivančić za ulogu Anite u predstavi “Bog masakra” Yasmine Reza u režiji Renate Carole Gatice i produkciji Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula i za uloge u predstavi “Realisti” Jure Karasa u režiji Matka Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba;
  3. Lana Meniga za ulogu Zaručnice u predstavi “Krvava svadba” Federica Garcíje Lorce u režiji Franke Perković Gamulin i produkciji 73. Dubrovačkih ljetnih igara.

Muška  uloga

Nominirani:

  1. Domagoj Ivanković za uloge u predstavi “Realisti” Jure Karasa u režiji Matka Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba;
  2. Marin Klišmanić za ulogu Dotura Prokupija u predstavi “Ljubovnici” nepoznatog autora u režiji Aleksandra Švabića i produkciji 73. Dubrovačkih ljetnih igara;
  3. Ugo Korani za uloge Dmitrija Fjodoroviča Karamazova i Kartašova u predstavi “Braća Karamazovi” prema romanima F. M. Dostojevskog u režiji Olivera Frljića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Za   najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mlade

Nominirane:

  1. “Mala Frida” autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
  2. “Orašar” Lade Kaštelan prema E. T. A. Hoffmannu u režiji Paola Tišljarića i produkciji Kazališta Marina Držića Dubrovnik;
  3. “Semafor” Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac.

Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade

Ženska  uloga

Nominirane:

  1. Amanda Prenkaj za ulogu Fride u predstavi “Mala Frida” autorskog projekta Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
  2. Ana Šantar za ulogu Mile Tolić u predstavi “Semafor” Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac;
  3. Katica Šubarić za ulogu Korine u predstavi “Gidionov čvor” Johnne Adams u režiji Roberta Raponje i produkciji Teatra Fort Forno iz Bala.

Muška  uloga

Nominirani:

  1. Andro Damiš za ulogu Viga Tolića u predstavi “Semafor” Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac;
  2. Toma Medvešek za ulogu Strašila u predstavi “Čarobnjak iz Oza” Lymana Franka Bauma u režiji Saše Broz i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;
  3. Radovan Ruždjak za ulogu Divlje svinje u predstavi “Ježeva kućica” Branka Ćopića / Filipa Jurjevića u režiji Helene Petković i produkciji Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

Nominirani:

  1. Katarina Arbanas i Karmen Sunčana Lovrić za dramski tekst “Moderna Afrodita” izveden u produkciji Teatra Studio 9 iz Zagreba u suradnji s Kazalištem u Močvari;
  2. Ivan Vidić za dramski tekst  “Kronika seoske ljubavi” izveden u produkciji Teatra Rugantino iz Zagreba;
  3. Ivana Vuković za dramski tekst “55 kvadrata” izveden u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Najbolja  redateljska ostvarenja   u radio drami

Nominirani:

  1. Dario Harjaček za režiju radio drame “Granica” Monike Herceg;
  2. Stephanie Jamnicky za režiju radio drame “Continental 350” Momčila Popadića;
  3. Goran Ribarić za režiju  radio drame “Domaši” Ane Marije Veselčić.

Za najbolja  glumačka ostvarenja  u TV  drami

Nominirani:

  1. Živko Anočić za ulogu Perice u dramskoj seriji  “Dnevnik velikog Perice” u režiji Vinka Brešana;
  2. Rene Bitorajac za ulogu Olega u dramskoj seriji  “Područje bez signala” u režiji Dalibora Matanića;
  3. Krešimir Mikić za ulogu Nikole u dramskoj seriji  “Područje bez signala” u režiji Dalibora Matanića.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERA I PLES

SCENOGRAFIJA

Nominirani:

  1. Mauricio Ferlin u plesu “Sad sam Matthaus ” Matije Ferlina u produkciji Zavoda Emanat i Matije Ferlina te koprodukciji Wiener Festwochena, CND Pantin i Istarskog narodnog kazališta;
  2. Ivan Lušičić Liik u predstavi za djecu i mlade “Ježeva kućica” Branka Ćopića / Filipa Jurjevića u režiji Helene Petković i produkciji Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;
  3. Vesna Režić u operi “Samson i Dalila” Camillea Saint-Saënsa pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića, u režiji Roberta Boškovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku.

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:

  1. Doris Kristić u predstavi za djecu i mlade “Mala Frida” autorskog projekta Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
  2. Mladen Radovniković u operi “Krabuljni ples” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split;
  3. Dalibor Šakić u plesnim predstavama “Fantastične vrste” Ane Kreitmeyer u produkciji Studija za suvremeni ples te “Salto Animato” Nastasje Štefanić.

Za najbolja umjetnička ostvarenja  – OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA

Nominirani:

  1. “Arlecchino” Ferruccija Busonija pod dirigentskim vodstvom  Valentina Egela,  u režiji Marina Blaževića i koprodukciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka i Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
  2. “Krabuljni ples” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split;
  3. “Lastavica” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje – OPERA

Nominirani:

  1. Krešimir Dolenčić za režiju opere “Simon Boccanegra” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 68. Splitsko ljeto;
  2. Goran Golovko za režiju opere “Krabuljni ples” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split;
  3. Ivo Lipanović za dirigiranje opere “Simon Boccanegra” Giuseppea Verdija u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 68. Splitsko ljeto.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Ženska uloga

Nominirane:

  1. Lana Kos za ulogu Magde De Civry u operi “Lastavica” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  2. Marija Kuhar Šoša za ulogu Lisette u operi “Lastavica” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  3. Terezija Kusanović za ulogu Ulrice u operi “Krabuljni ples” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Muška  uloga

Nominirani:

  1. Ivica Čikeš za ulogu Jacopa Fiesca u operi “Simon Boccanegra” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 68. Splitsko ljeto;
  2. Leon Košavić za ulogu Velikog svećenika u operi “Samson i Dalila” Camillea Saint-Saënsa pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića, u režiji Roberta Boškovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku;
  3. Matija Meić za ulogu Renata u operi “Krabuljni ples” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA

Ženska ili muška uloga

Nominirani:

  1. Darija Auguštan za ulogu Laurette u operi “Gianni Schicchi” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela u režiji Fabrizija Melana i koprodukciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka i Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
  2. Marin Čargo za uloge Périchauda i Crébillona u operi “Lastavica” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  3. Stefani Pijetlović za ulogu Kitty u operi “Posljednji intermezzo” Berislava Šipuša pod dirigentskim vodstvom Berislava Šipuša u režiji Marine Pejnović i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim društvom skladatelja i 31. Muzičkim biennaleom Zagreb.

Za najbolja umjetnička ostvarenja  – PLESNA UMJETNOST

Za najbolju predstavu u cjelini – PLES

Nominirane:

  1. “Revel Revel” u koreografiji Roser López Espinose u produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih;
  2. “Sad sam Matthaus”u koreografiji Matije Ferlina, u produkciji Zavoda Emanat i Matije Ferlina te koprodukciji Wiener Festwochena, CND Pantin i Istarskog narodnog kazališta;
  3. “SOL” u koreografiji Sivije Marchig, u produkciji Kik Melone, u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, u sklopu programa ANTISEZONA 20.

Za najbolje koreografsko ostvarenje – PLES

Nominirani:

  1. Petra Hrašćanec za koreografiju u plesnoj predstavi “Skupa” u produkciji Umjetničke organizacije 21:21 u koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom i Pan-Adria mrežom;
  2. Irma Omerzo za koreografiju  u plesnoj predstavi “Spektakl” u produkciji Studija za suvremeni ples;
  3. Sonja Pregrad za koreografiju u plesnoj predstavi “DOWL” u produkciji Umjetničke organizacije Četveroruka u sklopu Antisezone 21 (u suradnji s Muzejem suvremene umjetnosti Zagreb), te kroz rezidencijalno- istraživački festival Platforma HR.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – PLES

Ženska uloga

Nominirane:

  1. Anna Javoran i Vikoria Bubalo za ostvarenje u predstavi “Strahovi malih razlika” u produkcija Udruga profesionlanih plesnih umjentika PULS u suradnji s Mjesnim odborom Voćarska;
  2. Ana Mrak za ostvarenje u predstavi “Fantastične vrste ” u koreografiji Ane Kreitmeyer u produkciji Studija za suvremeni ples;
  3. Petra Valentić za ostvarenje u predstavi “Revel Revel” u koreografiji Roser López Espinose u produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

Muška  uloga

Nominirani:

  1. Matija Ferlin za ostvarenje u predstavi “Sad sam Matthaus” u koreografiji Matije Ferlina, u produkciji Zavoda Emanat i Matije Ferlina te koprodukciji Wiener Festwochena, CND Pantin i Istarskog narodnog kazališta;
  2. Toni Flego za ostvarenje u predstavi “I am alive” u koreografiji Žaka Valente u produkciji Umjetničke organizacije TRAFIK i Platforma.HR;
  3. Luka Švajda za ostvarenje u predstavi “Horizont” autora Petre Hrašćanec, Saše Božića i Luke Švajde u produkciji Umjetničke organizacije De facto i 21:21 u koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom.

VLASTA KNEZOVIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumici gospođi Vlasti Knezović.

“Vlasta Knezović doista uspijeva glumačkom izvedbom “razgrnuti” vodu koja dijeli svijet živih i mrtvih i kroz gustu koprenu rijeke dodirnuti svoje dijete, koje joj na simbolički način poklanja ili vraća pravo na život.” (Nataša Govedić, “Novi list”);

“Vlasta Knezović sjajno je utjelovila ženu sa škrtog kamenjara.” (Martina Kalle, “Vjesnik”);

“Vlasta Knezović sjajno je odigrala snažnu buntovnu staricu slomljenu posljednjim gubitkom… čija nepokolebljivost i oporost izravno diraju publiku…” (Lidija Zozoli, “Vijenac”);

“Izvrsna Vlasta Knezović kao tipizirana seoska heroina…” (Denis Derk, “Večernji list”)…

Spomenuti navodi samo su dio pohvala kojima su publika i kritika unisono popratile igru Vlaste Knezović u predstavi “Nosi nas rijeka”, nastaloj po tekstu Elvisa Bošnjaka, u režiji Krešimira Dolenčića. A to je tek posljednja od uloga koje je ova izuzetna glumica odigrala u svom matičnom teatru, Gradskom dramskom kazalištu “Gavella”.

Nakon Dubrovačkih ljetnih igara i “Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja”, Vlasta Knezović (rođena 28. veljače 1948. u Varaždinu) prvi se put pojavljuje na pozornici kazališta u Frankopanskoj 1971. godine, igrajući Anicu u “Klupku” Pere Budaka, čiju je režiju potpisao Dino Radojević. Stalnom članicom ansambla kazališta “Gavella” postaje 1. rujna 1976. godine. Glumila je u mnogim naslovima ovoga kazališta, iz uloge u ulogu rastući pred gledateljima i dokazujući se kao umjetnica velike energije i talenta. Od von Horváthovih “Priča iz bečke šume” ili pak Čehovljevih “Ujaka Vanje” i “Ivanova”, preko O’Caseya, Gorkog, Brešana, Shakespearea, Brechta, Kosora ili Kaštelanove, do Goldonija, Kljakovića ili Krleže, Vlasta Knezović svojim je glumačkim kreacijama obilježila predstave u kojima je igrala.

Osim u kazalištu “Gavella”, nastupala je i u mnogim drugim teatrima, kao i na Dubrovačkim ljetnim igrama, a za svoj je rad i nerijetko nagrađivana, od debitantske nagrade na “Sterijinom pozorju”, preko nagrada na “Gavellinim večerima”, do proglašenja za najbolju glumicu na Festivalu glumca u Vinkovcima ili pak onog za “Najhistrionku”, a svakako treba spomenuti i Nagradu udruženja hrvatskih dramskih umjetnika, kao i nagradu “Gavella i Europlakat Faira” za najbolju glumicu u premijernim predstavama sezone 2010./11., dok od filmskih nagrada možemo izdvojiti Posebnu nagradu Festivala igranog filma u Puli. Osim u kazalištu i na filmu, Vlasta je Knezović značajne uloge ostvarila i na televiziji, u dramama i serijama, odakle je ponajprije pamtimo kao Vrtirepku iz “Prosjaka i sinova”, Doricu iz “U registraturi” ili Marijetu iz “Velog mista”, serija koje su zauvijek upisane u kolektivnu memoriju naših televizijskih gledatelja. 2005. godine, povodom 35. obljetnice umjetničkog rada, o Vlasti Knezović objavljena je i monografija, naslovljena – “Život za scenu”. Kao članica glumačkog ansambla teatra u Frankopanskoj, Vlasta Knezović otišla je u mirovinu 31. prosinca 2013. godine.

Vlasta Knezović kroz dojmljiv niz predstava, filmova i dramskih serija, niz uloga, tijekom dugog niza godina tako je postala i ostala izuzetna, posvećena, snažna glumačka osobnost ne samo Gradskog dramskog kazališta “Gavella”, već i cjelokupnog hrvatskog glumišta.

MAJA BEZJAK – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – BALET

Žiri za balet dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje primabalerini gospođi Maji Bezjak.

Maja Bezjak, nekadašnja prvakinja Baleta HNK-a u Zagrebu višestruko je nadarena i kreativna umjetnica, aktivna još i danas. Život je posvetila glazbi, baletu, koreografiji, pisanju, baletnoj pedagogiji, uvijek je društveno angažirana, a bila je i politički aktivna.

Rođena je 18. kolovoza 1931. godine u Zagrebu. Gimnaziju i srednju glazbenu školu završila je u Zagrebu, 1949., a zatim je studirala glasovir na Muzičkoj akademiji. Najveći dio njezina života zauzima baletna karijera. Balet je učila kod Mile Jovanovića, a još za ratnih godina  pohađala je baletne satove kod Margarite Froman, u Dječjem carstvu. U Baletu HNK-a angažirana je 1955. godine, od 1959. je solistica i prvakinja Baleta. Među njezinim ulogama posebno se ističu Odetta i Odilia u «Labuđem jezeru» Petra Iljiča Čajkovskog, u koreografiji Rostislava Zaharova 1962. godine, i Prokofjevljeva Pepeljuga. Pleše i Lepu Vidu, Poslijepodne jednog fauna, Rapsodiju na Paganinijevu temu.

Godine 1964. odlazi na usavršavanje u Pariz i ondje nastavlja karijeru. Kao solistica nastupa u trupi Janine Charat Ballet international de France, pod vodstvom Janine Charrat i Milorada Miškovića. Surađuje također s Johnom Tarasom i Sergeom Lifarom; pleše u baletima Orfej, Izbor Parisa, Suita u bijelom, Poslijepodne jednog fauna. Gostovala je u Italiji, u Baletu Rimske opere, te u Nizozemskoj, Austriji, Grčkoj, Maroku, Tunisu, Belgiji i dr.

Godine  1967. vraća se u Zagreb, i djeluje kao slobodna umjetnica, ali ubrzo prekida aktivnu plesačku karijeru u kazalištu. Posvećuje se radu na Televiziji Zagreb, koreografira mnoge balete u tom mediju, pleše u njima, priprema emisije o baletnoj umjetnosti. Na pozornici HNK-a u Zagrebu postavila je 1969. Rapsodiju na Paganinijevu temu na glazbu Sergeja Rahmanjinova, u kojoj je plesala glavnu dionicu te 1971. balet Dia Natka Devčića.

Za televiziju koreografirala je niz baletnih emisija: Tristana i Izoldu Richarda Wagnera, Četiri temperamenta Paula Hindemitha, Pepeljugu Sergeja Prokofjeva itd. Autorica baletnih filmova Orfej, Mora, Ekstaze, Ljubavne teme, Impresije i maštanja, Točka vrenja.

Usporedo se bavila pedagoškim radom i vodila vlastiti baletni studio. Bavila se baletnom kritikom, pisala polemičke članke i studije o baletnoj i kazališnoj problematici u časopisima Svijet i Prolog, a od 1975. bila je baletna kritičarka Vjesnika.

Objavila je knjigu autobiografskih zapisa Na vršcima prstiju (2007.) i zbirku kritika, eseja i razgovora Baletna večer da, ali kakva? (2012).

Žiri za DRAMU :

Perica Martinović  – predsjednica

Članovi – Luca Anić, Tamara Džebić Šaljan, Enes Kišević i Ronald Žlabur

Žiri za OPERU, OPERETU I  MJUZIKL:

Jana Haluza – predsjednica

Članovi – Goran Merčep i Laura Vadjon

Žiri za PLES:

Petra Glad Mažar – predsjednica

Članice – Ana Fazekaš i Zrinka Užbinec 

A rad svih žirija i produkciju Nagrade hrvatskog glumišta i ove godine je koordinirala gospođa Marija Filipović, tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika. (a.f.)

Povezane objave

Čekanje na sunce

HF

Izložba Vesne Peko-Luketić u Mimari

HF

Juditu prodaju, navalite!

hrvatski-fokus

Svijet kao pozornica u djelu Vlade Tuđe

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više