Hrvatski Fokus
Povijest

Aleksandar Licht – Židov od Koprivnice

Zastupao je radikalni cionizam, koji je uz povratak u Palestinu isticao nacionalni, ne vjerski čimbenik

 

LICHT, Aleksandar (Aleksander, Alexander), publicist (Sokolovac kraj Koprivnice, 11. IV. 1884. – Ženeva, 14. VI. 1948.). U Zagrebu završio gimnaziju 1903., doktorirao temeljem rigoroza na Pravoslovno-državoslovnom fakultetu 1909. (studirao i u Beču) te 1913.–41. vodio odvjetničku pisarnicu. Od 1899. aktivan u društvu Literarni sastanci židovske srednjoškolske omladine u Zagrebu, kojemu je potom postao predsjednikom.

U Beču je bio među prvacima cionističkoga Društva Židova visokoškolaca iz jugoslavenskih zemalja „Bar Giora“ (predsjednik 1905.). Pripremio i vodio kongres abiturijenata cionista iz južnoslavenskih zemalja u Osijeku 1906., kad je s bratom Hermannom pokrenuo i do 1908. uređivao Židovsku smotru, prvi cionistički časopis u južnoslavenskom dijelu Monarhije, a 1917. bio među pokretačima njegova sljednika Židov.

Od 1909. tajnik IO Saveza cijonista u južnoslavenskim zemljama, od 1919. predsjednik radnoga vijeća te od 1933. predsjednik Saveza cijonista Jugoslavije i član komiteta Svjetske cionističke organizacije. Supotpisnik je Spomenice (Zagreb, 1918.) kojom se od NV zahtijevala jednakopravnost Židova u Državi SHS, slobodno organiziranje općinskoga života i ustavna zastupljenost manjina u parlamentu.

U govoru na cionističkoj konferenciji u Zagrebu 1919. (pretiskano u knjižici Potrebe i zahtjevi. Zagreb s. a., skraćeno i u Židovu, 1919., 4.-5.) iznio je cionistički politički program jugoslavenskoga židovstva.

Od 1929. odbornik Advokatske komore u Zagrebu (isključen u lipnju 1942). Nakon uspostave NDH 1941. uhićen i pritvoren u Grazu, 1943. izbjegnuo u Švicarsku, gdje je sudjelovao u organiziranju pomoći Židovima u NDH.

Njegov pjesnički, publicistički i prevoditeljski rad vezan je uz cionističku djelatnost. Pjesme su mu prigodnoga i budničarskoga značaja; na njegov je tekst uglazbljena himna društva „Bar Giora“. S jidiša je preveo Pjesme iz geta M. Rosenfelda (Zagreb 1906), prevodio i druge židovske pjesnike (među ostalim, današnju izraelsku himnu Hatikva N. Herza Imbera).

Članke o cionizmu, protiv asimilacije i antisemitizma, osvrte i nekrologe objavljivao u periodicima: Izvještaj društva Židova akademičara iz jugoslavenskih zemalja „Bar Giora“ u Beču (1903.–04.),

Sijelo (Prag 1904–06), Novi list (1905.), Hrvatska (1906.), Pokret (1906.), Židovska smotra (1906.–14.), Obzor ilustrovani (1908.), Strossmayer kalendar (1909.), Izvještaj Judeje, židovskog akademskog kultur. kluba u Zagrebu (1910.), Gideon (1919.–20., 1922.–23.), Židov (1919.–24., 1928.–41.), Nova Evropa (1922.–24., 1940.), Židovska svijest (1923.–24.), Narodna židovska svijest (1924.–27.), Jevrejski glas (1929., 1931.–32., 1934.–36.), Štampa (Beograd, 1934.) i Jevrejski narodni kalendar (Beograd 1936.–37.).

Kao p. o. tiskani su prijevod s njemačkoga Židovstvo u XIX. i XX. vijeku M. S. Nordaua (Osijek, 1910.) i O mržnji i o izbavljenju (Zagreb, 1937.), a neki prilozi pretiskani su u knjižicama Aleksandar Licht (Zagreb, 1934,) i Za spomen dra Aleksandra Lichta (Tel Aviv s. a.) te u Novom Omanutu (1999., 32.–33.).

Preveo s njemačkoga Program cijonizma R. Lichtheima (Zagreb, 1912.), na njemački pak rukopisno djelo I. Meštrovića Unatoč svemu se nadam (Dennoch will ich hoffen. Zürich 1945) a prema S. Dubnowu priredio Kratak izvod iz istorije Židova u Italiji (Zagreb, 1938.).

Pisao i u Odvjetniku (1933., 1937.) te Mjesečniku Pravničkoga društva u Zagrebu (1940.).

Zaslužan za utemeljenje športskoga društva „Makabi“ 1913. Spominje se i kao mason.

Zastupao je radikalni cionizam, koji je uz povratak u Palestinu isticao nacionalni, ne vjerski čimbenik („Lichtova“ ili „zagrebačka škola«), te ga se još za života držalo začetnikom cionističkoga pokreta u Hrvatskoj i jednim od glavnih promicatelja Zagreba kao središta cionizma u Jugoslaviji. Potpisivao se i a. l., A. L., dr. a. l. Spisi njegove pisarnice, s dokumentacijom o cionističkom pokretu, fond su u DA u Zagrebu.

LITERATURA:

Zapisnik konstituirajuće skupštine Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 3(1929) 3, str. 50. — (I. Politeo): Naši odvjetnici. Ibid., 7(1933) 5/6, str. 19. — J. Eventov: Nostalgije Evropljanina. Jevrejski almanah (Beograd), 1957–58, str. 197–205. — Z. D. Nenezić: Masoni u Jugoslaviji (1764–1980). Beograd 19883. — V. Kovač: Te sam ljude poznavao. Dr Emillio Pallua o Židovima pravnicima između dva svjetska rata. Bilten Jevrejske općine, 1989, 12, str. 4–5. — F. Kramer: 80. obljetnica Makabija. Bilten Židovske općine, 1993, 30, str. 20. — V. Brešić: Autobiografije hrvatskih pisaca. Zagreb 1997. — Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb 1998, 106–107, 109–111, 122–124, 168–171, 173, 176, 253–255, 257. — M. Meštrović: O prijateljstvu dr. Aleksandra Lichta s mojim ocem. Novi Omanut, 1999, 34/35, str. 21. — I. Goldstein i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. — I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004.

Paulina Radonić Vranjković, Hrvatski Biografski Leksikon, 2013.

Pripremio: Tomislav Dragun

Povezane objave

Prolivena hrvatska krv

hrvatski-fokus

NEKA SVATKO ZNADE – Borba za podpuno prekinuće i razrješenje bilo kakovog državnopravnog veza s Beogradom i Srbijom

hrvatski-fokus

Crna ruka – tajna srpska teroristička i militaristička organizacija

hrvatski-fokus

Gospa od obrane – nebeska zaštitnica

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više