Već mala ptica
O Kralju
ja nisam orao
već mala ptica
koja leti ispod oblaka
a srce je njeno
u riznici sunčevoj pohranjeno
i ne može uzletjeti
do srca svoga
grudi joj kao šuplja trska
kroz koju
hladan vjetar propuhuje
u srcu njenu
dragocjen biser živi
čije je niti
iz zvjezdanih daljina navlačila
bdijući da kucne
sveti čas
u kom ga u kap
prozračniju od sna i rose
u sveopće jedinstvo stapala
Ti si mu se
o Kralju obradovao
posvetio ga u visine uznio
da joj ga bezazlenoj
zloduh ne izmami
al jao njoj
kako da bez srca svoga živi
zato Te moli
u orla je pretvori
u simorgha
