Hrvatski Fokus
Kultura

Sušnik-Jambrešićev rječnik iz 1742. godine

Dvjesta i više godina prije Srba počeli su Hrvati tiskati rječnike svoga jezika

 

SUŠNIK-JAMBREŠIĆEV RJEČNIK (1742.) – 1. nastavak – Mislav Vanino, „Kalendar Napredak“, 1935.

Dvjesta i više godina prije Srba počeli su Hrvati tiskati rječnike svoga jezika.

Prvi po redu leksikograf bio je Šibenčanin Faust Vrančić (Verantius), na glasu po svoj Evropi kao učenjak, pisac i — graditelj: godine 1595. izdao je u Mlecima tiskom svoj Rječnik (Dictionarium) „petero najodličnijih evropskih jezika, latimskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog (govora čakavskoga, koji Vrančić naziva dalmatinski) i madžarskog“.

Dok je Vrančić čakavski govor držao najljepšim od svih hrvatskih dijalekata, pod utjecajem Isusovca Bartola Kašića stao je sve više prevladavati govor „bosanski“, pa ne će biti slučaj, što je Isusovac Jakov Mikalja svoj veliki i vrlo vrijedni rječnik „Blago jezika slovinskoiga“ (Loreto i Ancona 1649—1651) zasnovao na temelju „bosanskoga“ govora.

Kašić i Mikalja znače epohu u pogledu općega književnog jezika hrvatskoga.

Godine 1670. izdao je u Grazu Isusovac Juraj Habdelić treći hrvatski rječnik, ali u kajkavskom narječju:

„Dikcionar ili reči slovenske“ (slovenskije tada značilo hrvatski, dok se sadašnji slovenski jezik zvao kranjski, lingua carniolica ili vindica).

Neobična je pojava i ujedno dokaz jakoga kulturnoga života Hrvata, što su u prvoj poli XVIII. stoljeća, za samih 14 godina, ugledala svijetlo tri omašna rječnika hrvatskoga jezika.

Godine 1728. naime izdaje Isusovac Ardelije Della Bella svoj talijansko-latinsko-hrvatski „Diziomario“ (Mleci, 4° s preko 1.000 strana sitna tiska;

drugo izdanje u Dubrovniku 1785). G. 1740. izađe u Zagrebu golemi i važni latinskohrvatski i hrvatskolatinski rječnik „Gazophylacium“,

koji se obično pripisuje Pavlincu Ivanu Belostencu. Malo potom, god. 1742. izdaju u Zagrebu Isusovci u vlastitoj tiskari omašni „Lexicon“ četiriju jezika: latinskoga, hrvatskoga, njemačkoga i madžarskog (4° s 1.172 strane sitna tiska).

O ovom posljednjem rječniku progovorit ćemo koju, a to tim lakše, što su o njemu i njegovim auktorima naši filolozi i literarni historičari napisali prilično mnogo. 

Tomislav Dragun

Povezane objave

Slikarska verzija vratnica splitske katedrale

HF

Serdar Nikola

HF

Simboli Maya u novom ciklusu Mladena Žunjića

HF

Negdje si me zagubila

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više