Hrvatski Fokus
Znanost

Graditeljska djela u Knjaževini Crnoj Gori 1877.-1900.

Monografija arhitekta Josipa Slade Šilovića

 

Urbani razvoj Kneževine Crne Gore započet je univerzalnim znanjima arhitekta Josipa Sladea Šilovića (1828. – 1911.) iz Trogira, u Dalmaciji. Nakon priznavanja Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine kao dvadeset sedme nezavisne države Europe prestaju ratni sukobi, prevladava mir, vrijeme vjekovnog ratovanja transformira se u vrijeme izgradnje i razvoja države. Pokreću se sva područja života „male Knjaževine u brdima“, a odlučujuću ulogu, uz kneza Nikolu I. – Gospodara, imaju strani inženjeri i stručnjaci svih zanimanja i profesija. Arhitekt Josip Slade Šilović ima pionirsku ulogu u izgradnji prometnica, infrastrukturnih kopnenih i morskih utvrda, arhitektonskih zdanja, palača, crkava, kazališta i urbanog planiranja.

Usprkos njegovoj važnoj ulozi u historiografiji graditeljstva Crne Gore kraja XIX. i početka XX. stoljeća, Josip Slade nije bio predmet stručno-znanstvenog izučavanja, ni u Crnoj Gori ni u Hrvatskoj, uz iznimku biografije Arhitekt Josip Slade autora Cvite Fiskovića (1908. – 1996.), povjesničara umjetnosti i arheologa, koju je 1987. godine objavio Muzej grada Trogira.

Monografija Josipa Sladea Šilovića obrađuje opus graditeljskih djela u Kneževini Crnoj Gori te svestrane, visoko učene i društveno angažirane ličnosti. Osim arhitektonskoinženjerske i estetske prezentacije i valorizacije stvaralaštva Josipa Sladea, prikazan je opći kontekst ruralne, plemenske Crne Gore, u koju je Slade došao 1877. godine, te društveni i gospodarsko-povijesni kontekst izgradnje države u njezinoj prirodnoj dispoziciji, tehnologiji građenja, ambijentu, strateškom planiranju, tj. počecima izgradnje toga rudimentarnog prostora.

U trinaest poglavlja knjige, kojoj je prethodilo višegodišnje dokumentacijsko istraživanje, opisuje se ličnost Josipa Sladea od studentskih dana do zrelih godina narodnog tribuna s početnim iskustvima u Dalmaciji – Austro-Ugarskoj te postojeće stanje ruralne Crne Gore, a u deset poglavlja Sladeova graditeljska djelatnost, odnosno ono što je projektirao ili realizirao za samo deset godina svojeg boravka u Crnoj Gori.

Kroz ovu monografiju stručna i kulturna javnost u Crnoj Gori i Hrvatskoj prvi se put susreće na cjelovit način s protagonistom urbanog razvoja moderne Crne Gore.

Marijan Lipovac

Povezane objave

Andrea Alessi – ranorenesansni umjetnik

hrvatski-fokus

Svaka članica EU-a odlučuje o GMO-biljkama

HF

SARS-CoV-2 je užasan kandidat za cjepivo i oni to znaju

hrvatski-fokus

Program Svjetskog ekonomskog foruma za agrarnu reformu

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više