Hrvatski Fokus
Hrvatska

Kako Most pomaže HDZ-u

Most je na izborima za Hrvatski sabor 2020. godine u XI. izbornoj jedinici omogućio Plenkoviću sastav vladajuće većine bez zastupnika Domovinskog pokreta i opet će omogućiti HDZ-u da dobije sva tri zastupnička mjesta glasovima birača iz BiH

 

Posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine treba ukinuti! Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od osam kandidata u izbornim jedinicama s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava jedna izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament i tri izborne jedinice u Hrvatskoj. Iseljenici bi glasali razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u drugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu. U tri izborne jedinice u Hrvatskoj birali bismo 60 ili 90 zastupnika, a  u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače bismo birali 61 ili 31 zastupnika odnosno ukupno 121.

SMJERNICE VENECIJANSKE KOMISIJE ZA IZBORNA PRAVA NACIONALNIH MANJINA

Prema “Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima” je

2.4. Jednakost i nacionalne manjine

22. U skladu s načelima međunarodnog prava,izborni zakon mora jamčiti jednakost pripadnika nacionalnih manjina, što podrazumijeva prvenstveno zabranu bilo kakve diskriminacije protiv njih. Konkretno, nacionalne manjine moraju imati dozvolu osnivati političke stranke. Razgraničenja izbornih jedinica i pravila o kvorumu ne smiju predstavljati prepreku za prisustvovanje pripadnika nacionalnih manjina u izabranom tijelu.

23. Neke mjere koje se poduzimaju da bi se zajamčila minimalna zastupljenost manjina bilo rezerviranjem mjesta za njih ili dopuštanjem odstupanja od uobičajenih pravila o raspodjeli mjesta, npr. odustajanjem od kvoruma za stranke nacionalnih manjina, ne narušavaju načelo jednakosti. Također se može predvidjeti da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo glasa i za opću listu kandidata i listu nacionalne manjine. Međutim, ne smije se zahtijevati ni od kandidata niti od birača da otkrivaju pripadnost nacionalnoj manjini.

Analizom raspodjele pripadnika nacionalnih manjina prema popisima stanovništva 2001. i 2011. godine te raspodjelom birača na izborima za Hrvatski sabor od 2003. do 2020. godine možemo pokazati da je srpska nacionalna manjina na svim izborima od 2000. godine imala priliku samostalnim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u IV., V., VI. VII. i IX. izbornoj jedinici, jer je udio u stanovništvu srpske manjine prema popisima  i broja birača na izborima bio veći od 5%. Ostale nacionalne manjine mogle su zajedničkim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u VIII. izbornoj jedinici. Zar zastupnici IDS-e, SDP-e i drugih  stranaka ne zastupaju nacionalne manjine. Zar samo: Milorad Pupovac, Furio Radin, Veljko Kajtazi, Vladimir Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina? Svi zastupnici prisežu da će djelovati sukladno Ustavu i zakonima. Zašto zastupnici nacionalnih manjina sumnjaju u: Borisa Lalovca, Ivanu Kekin, Gordana Jandrokovića i sve ostale zastupnike da će izglasavati zakone na štetu nacionalnih manjina.

I. ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA 5. SRPNJA 2020. GODINE
NM P B1 B2 = G V N ΔB Bi pi p2
1. 186.633 189.461 13.551 13.228 323 175.910 11.253 5,94 7,15
2. 14.048 11.606 2.842 2.807 35 8.746 2.807 24,19 24,49
3. 17.807 17.414 949 890 59 16.465 890 5,11 5,45
4. 14.394 10.534 1.705 1.694 11 8.829 1.514 14,37 16,19
5. 27.962 20.838 4.825 4.772 51 16.013 3.745 17.97 23,15
6. 68.164 45.258 5.481 5.421 56 39.777 1.725 3,81 12,11
Σ 329.008 295.111 29.353 28.812 535 265.740 21.934 11,20 9,95

Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376, 3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Prlëskaj s 1.725 glasova.

Državno izborno povjerenstvo je u izvješću navelo da su birači nacionalnih manjina glasovali 100%, a glasovalo je samo 9,95% od najavljenog broja birača Rješenjem o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine.

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.

II. ANALIZA GLASOVANJA ISELJENIH BIRAČA  2020. GODINE
Država B1 G V N HDZ NLŽG MOST OST
Bosna i Herceg. 96.537 21.894 21.679 215 15.517 3.091 2.592 479
Crna Gora 410 127 124 3 68 15 17 24
Kosovo 190 12 12 0 6 0 0 6
Rep. Sj. Maked. 421 81 80 1 48 1 6 25
Slovenija 1.830 68 67 1 30 9 3 25
Srbija 31.239 437 416 21 191 34 45 146
SFRJ 116.004 22.619 22.378 241 15.860 3.150 2.663 705
PBM 319 782 750 32 386 135 115 114
Σ1 116.323 23.401 23.128 273 16.246 3.285 2.778 846
Austrija 5.084 395 395 0 149 181 16 49
Italija 2.397 70 66 4 26 6 5 29
Njemačka 30.486 2.639 2.587 52 899 1.202 254 232
Švedska 829 23 23 0 4 9 2 8
Švicarska 3.286 495 490 5 149 245 34 62
Σ2 4.180 275 266 9 79 46 19 125
Ostale Eu. drž. 46.262 3.897 3.827 70 1.306 1.689 330 505
Argentina 86 37 37 0 11 16 3 7
Kanada 1.821 518 515 3 106 384 5 15
SAD 2.113 131 128 3 37 66 7 18
Australija 2.381 771 762 9 194 514 18 36
Σ2 6.401 1.457 1.442 15 348 980 33 76
Azija i Afrika 45 13 13 0 5 3 1 4
AR Rep. Hrv. 1.186 0 0 0 0 0 0 0
Ukupno dijas. 184.822 28.768 28.410 358 17.905 5.958 3.141 1.406

 

III. RASPODJELA ZASTUPNIČKIH MJESTA D`HONTOVOM METODOM
XI. IJ HDZ NLŽG MOST K
G 17.905 5.958 3.141 9.127
/2 8.952,5 2.979 1.570,5 4.563,5
/3 5.968,3 1.986 1.047 3.042,3
Z 3 0 0
Zk 2 1 0 1

HDZ je dobio treći zastupnički mandat D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta  2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo 100%. Zahtijevamo da Državno izborno povjerenstvo obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora!  Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa. U jedanaestoj izbornoj jedinici prema tom načelu na izborima 5. srpnja ove godine XI. izborna jedinica imala bi samo dva zastupnika kako smo računali do 2007. godine.

Broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140.

Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kako smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.  U tom slučaju Andrej Plenković ne bi imao potrebnih 76 zastupnika za dobivanje mandata za sastav Vlade RH. 

Edo Zenzerović

Povezane objave

Sude Hrvatima – ne sude agresorima Srbima

HF

Krenulo je

HF

Ponovljene laži na ARTE-u

HF

Tko stoji iza medijskih manipulacija?

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više