Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Nismo mi većinski narod u Hrvatskoj – mi smo Hrvati!

Mi smo svi Hrvati, bez obzira koja i kakva krv teče u našim žilama 

 

Donosimo u ovom broju našega časopisa („Ignjet Fischer“, br. 4 – svibanj 2024.) zanimljiv članak Jasminke Domaš, novinarske, spisateljice i glasnogovornice Židovske vjerske zajednice “Bet Israel“ u Zagrebu: „Doprinos židovske zajednice hrvatskoj kulturi i društvu“.

Lijepo.

Iz tog članka saznajemo da su se židovski vjernici dobro snašli u Hrvatskoj: „Dr. Mavro Sachs bio je gradski liječnik Zagreba, suradnik biskupa Strossmayera i prvi profesor sudske medicine na Pravnom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Dr. Antun Schwarz zaslužan je za osnivanje prve škole za primalje, a dr. Dragutin Schwarz autor je Opisne anatomije, prvog većeg medicinskog djela pisanog na hrvatskom jeziku. Dr. Izidor Steinhard osnovao je 1914. godine Zaraznu bolnicu u Zagrebu. Dr. Beno Stein, liječnik, ljevičar, intelektualac, imao je svoj salon u koji su dolazili znameniti pisci i revolucionari. Vera Stein Ehrlich bila je prva žena socijalna antropologinja i psihologinja koja je utjecala na razvoj kulturne antropologije u Hrvatskoj. Mnogi koji vole Zagreb, tu žive ili dolaze kao turisti dive se na Zrinjevcu meteorološkom stupu koji je dar gradu židovskog liječnika Adolfa Holzera, a Muzički paviljon darovao je Edward Priester. Židovski arhitekti zaslužni su za urbanistički izgled grada. Među njima ističe se Hugo Ehrlich, učenik i suradnik poznatog Adolfa Loosa. Leon Hönigsberg i Julije Deutsch u 19. st. projektirali su oko sedamdeset zgrada u središtu Zagreba na potezu Trg bana Jelačića-Ilica prema Trgu kralja Tomislava i Mažuranićevu trgu. Arhitekt Ernest Weissman bio je pak suradnik Adolfa Loosa i Le Corbusiera. Snažno je utjecao na hrvatsku modernu arhitekturu. A židovske sinagogalne gradnje druge polovine 19. st. jedna su od najoriginalnijih arhitektonskih manifestacija u hrvatskom historicizmu.“

„Tko još pamti da je Wilim Schwarz 1886. godine dobio koncesiju za izgradnju prve telefonske mreže u Zagrebu.“

„Po svojem humanitarnom i socijalnom radu isticala se i obitelj Deutsch-Maceljski. No, ako još malo prošećemo Zrinjevcem, točno preko puta Muzičkog paviljona je zgrada u kojoj je živio David Schwarz, genijalni konstruktor i izumitelj prvog upravljivog zrakoplova s aluminijskim kosturom. A taj izum vješto je iskoristio njemački grof Zeppelin koji je, nakon smrti izumitelja, otkupio nacrt od njegove udovice.“

„Nedaleko od zgrade Muzeja Mimara nalazi se Etnografski muzej koji je utemeljio Židov Salamon Berger i koji je donirao muzeju zbirku narodnih nošnji neprocjenjive vrijednosti, pravo kulturno i nacionalno blago.

Moramo spomenuti ime Sandora Aleksandera koji je 1914. godine utemeljio javnu kuhinju „Prehrana“ i do kraja Prvog svjetskog rata razdijelio 15 milijuna besplatnih obroka.“ I tako dalje. Bravo. To nas veseli.

Ne slažem se s Jasminkom Domaš

Osim što je trebalo  reći – i – da se je sve to dogodilo u ZEMLJI HRVATSKOJ. Ali, Jasminka Domaš u tom članku je izrekla i nešto s čim se MI HRVATI nikako ne možemo složiti:

„Objektivna i konstruktivna kritika negativnih pojava u društvu nije izraz neprijateljstva prema državi u kojoj Židovi žive kao manjina, nego bih istaknula da je to dužnost svakog intelektualaca. Svejedno pripada li manjini ili većinskom narodu. Ali očito u praksi vrijede neka druga pravila. Želim u vezi s time istaknuti da kritičko mišljenje u kulturi kao i u politici pripada slobodi čovjeka, a ne lažnom domoljublju u čijoj agendi nema dobrote i poštenja pa onda ni civiliziranog dijaloga. Zloupotreba etničkog suviše često nadjačava etičko. I to vodi ka kulturi zaborava i agresiji pojedinca i skupina. I tu ne prodire glas razuma i istine i naposljetku ta kultura zaborava vodi zaboravu kulture.“

Jer, zaista ne vidim u čemu sam to ja pripadnik nekog zamišljenog VEĆINSKOG NARODA u Hrvatskoj, a prof. dr. sc. Ivo Goldstein, pripadnik opet nekog isto tako zamišljenog MANJINSKOG NARODA?

Ta mi smo svi Hrvati, bez obzira koja i kakva krv teče u našim žilama.

Ili mislite da je Adolf Hitler bio u pravu vidjevši u Nijemcima nekakvu ČISTU RASU, bila ona nordijska ili potjecala iz Kalahari pustinje.

Zato dignimo u zrak čaše i zapjevajmo s meni posebno dragim Draženom Žankom:    

OD STOLJEĆA SEDMOG

 

Mislili su neki, već nas ne će biti

Ni veselje svoje nisu znali kriti

Raselit’ nas triba da nas manje ima

Nisu tu ni bili, tad će reći svima

 

Nek’ tuđinu grizu, roda znati neće

Bez jezika narod nema više sreće

Djeca roda, povist neće znati

Potom svoj na svome, neće bit’ Hrvati

 

‘Ko na tvrdoj stini svoju povist piše

Tom ne može ni’ko prošlost da izbriše

Varaju se i ne misle tako

Što se krvlju brani, ne pušta se lako

 

‘Ko na tvrdoj stini svoju povist piše

Tom ne može ni’ko prošlost da izbriše

Mi smo tu odavna, svi moraju znati

To je naša zemlja, tu žive Hrvati

 

Kroz vrimena gruba i kroz ljute boje

Branili smo časno mi ognjišće svoje

Čuvaše nam pređi ovu rodnu grudu

Nisu zbog slobode ginuli zaludu

 

Al’ sad evo opet nova zora rudi

Posli dugih lita Hrvatska se budi

Tu na našoj zemlji, naš se barjak vije

Crven, bijeli, plavi, više se ne krije

 

‘Ko na tvrdoj stini svoju povist piše

Tom ne može ni’ko prošlost da izbriše

Varaju se i ne misle tako

Što se krvlju brani Ne pušta se lako

 

‘Ko na tvrdoj stini svoju povist piše

Tom ne može ni’ko prošlost da izbriše

Mi smo tu odavna, svi moraju znati

To je naša zemlja, tu žive Hrvati

 

Na kamenu tvrdom o tom slova pišu

Od stoljeća sedmog tu Hrvati dišu.

Dražen Žanko

P.S.

Onako usput – Prvi Židov u Zagrebu zvao se je JAKOV STIEGLER. Danas pak u Zagrebu nema Židova kojima je prezime STIEGLER. Svi STIGLERI su, naime, Hrvati. Pametnom dosta i ovo!

Tomislav Dragun

Povezane objave

Naziv Hrvatski Državni Sabor jedino je pravi naziv

HF

Kratka analiza hrvatskoga strančarenja

HF

Život neodvojiv od Hrvatske

HF

Banovina je naziv hrvatske pokrajine, a Banija turcizam

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više