Suvremene civilizacije nema bez plastike
Godina 2024. je u cijelom svijetu izborna godina. Posljedice te izborne godine na daljnji razvoj čovječanstva teško je predvidjeti. Broj stanovnika trajno raste u svijetu. U Hrvatskoj ne. To povisuje potrebu stvaranja proizvoda od materijala koji će rezultirati što nižim ekvivalentom ugljičnog dioksida, popularno nazvanim „ugljikovim otiskom“.
Sadašnja proizvodnja potrebnih proizvoda razlikuje tri osnovna područja. Stvaranje, održavanje i pohranu preostataka. Te tri faze, razmotrit će se s motrišta politikâ koje su nudile pojedine zemlje pri njihovim izborima. U Hrvatskoj je pojedinim područjima posvećena često nedovoljna pozornost. Stoga je odlučeno je da se posluži podacima o toj temi u Ujedinjenom Kraljevstvu i to na dva područja. Što se treba poduzeti na područjima stvaranja novih i kako upravljati pohranom istrošenih proizvoda. Na kraju, povezat će se neka promišljanja u Ujedinjenom Kraljevstvu i u nas. I koja je pritom uloga kućnog odgoja?
O čemu se raspravlja u Hrvatskoj?
Autor je poznat po svom dugogodišnjem zalaganju za stvaranje, proizvodnju dobara. Poznat je trend proizvodnje u Hrvatskoj. Novi britanski premijer, sir Keir Starmer se zalaže za uvođenje ministarstva za proizvodnju.
Održavanje stanja i produljenje životnog vijeka je temeljni zadatak medicine. Svojim stavovima temeljnim na takvom pristupu, hrvatska liječnica i europarlamentarka Biljana Borzan, postigla je zapaženi rezultat. Proizvod mora trajati dulje od garantnog roka.
Najveći problem u Hrvatskoj, no ne samo u njoj, je sigurno sve veća količina svekolikog otpada. O rješavanju tog problema nije se čulo gotovo ništa. Postoje brojni aktivisti koji se osvrću samo na dio problema. Plastični otpad, no nedovoljno diferencirano da se misli zapravo na ambalažni dio. Suvremene civilizacije nema bez plastike. Snažno se aktivisti bore protiv energana, ranije spalionica, na neživi otpad. Što je sa spalionicama za živo: ljude i životinje? Sakrio se problem, iza naziva krematorij.
Istovrsni problemi u Ujedinjenom Kraljevstvu
Iskustva iz Ujedinjenog Kraljevstva sažeta su na temelju dostupnih podataka u razdoblju od 21. lipnja 2024. do rezultata ovogodišnjih općih izbora, održanih 4. srpnja 2024.
Stavovi znanstvene zajednice
Sveučilište u Birminghamu je u ime britanske znanstvene zajednice pozvalo buduću vladu 21. lipnja 2024, na hitno djelovanje u pogledu politike održive plastike. Pritom je riječ plastika skraćenica za plastične proizvode. Navedena su najvažnije karakteristike problema.
>>Manifesti općih izbora u Velikoj Britaniji nisu usredotočeni na plastični otpad, uz minimalno spominjanje recikliranja i plastike. Komisija za politiku održive plastike (o.a. postoji li nešto slično u nas) iznijela je preporuke koje uključuju revalorizaciju plastičnog otpada kako bi se podržao zeleni rast i potaknuo razvoj postupaka proizvodnje i recikliranja plastike u budućem razdoblju. Plastika može biti dio rješenja, ali potrebne su politike kako bi se njezin negativan utjecaj na okoliš sveo na najmanju moguću mjeru, a plastični otpad držao podalje od odlagališta.
- •• Cilj je poticati održivu budućnost plastike u Ujedinjenoj Kraljevini, poboljšavajući pozitivne doprinose koje plastika daje našim životima, istodobno minimizirajući njihove negativne učinke tijekom njihova životnog ciklusa.
- •• Unatoč rastućim količinama plastičnog otpada i onečišćenja, plastika ostaje vitalni materijal u društvu zbog svoje svestranosti, trajnosti, lakoće i isplativosti. Sveprisutna je, od medicinske opreme koja spašava živote do svakodnevnih pogodnosti, često doprinoseći poboljšanim ishodima održivosti. Ključno je prepoznati održive politike u području plastike, a ne potpuni odmak od plastike.<<
Ocjene zainteresiranih o rezultatima općih izbora
Autorica Sophia Bell je tekst od 5. srpnja 2024. naslovila: Stabilnost, stručnost, održivost – Kako su tehnički stručnjaci reagirali na pobjedu laburista. Navode se neka mišljenja.
>>Nedavna uvjerljiva pobjeda sir Keira Starmera i Laburističke stranke na općim izborima u Velikoj Britaniji potencijalno ima dalekosežne posljedice za proizvodnju dobara, prerađivačku industriju, kao i zemlju u cjelini. Nekoliko mišljenja industrijskih lidera.
U cjelini, industrijski čelnici pozdravljaju izborne rezultate i mnogi su optimisti da će nova vlada donijeti prijeko potrebnu političku i gospodarsku stabilnost te očekuju gospodarski rast.
- •• Predloženo je usvajanje jednostavnih strategija poput revidirane politika istraživanja i razvoja, revizija poreza na dobit i trajnija potpora MSP-ovima, dakle malim i srednjim poduzećima.
- •• Treba snizite kamatne stope.
- •• Potrebna je dugoročna i održiva industrijska strategija. Takva se strategija smatra ključnom za rješavanje krize zanata i osiguravanje održivog rasta za taj sektor. Proizvođači su spremni surađivati s novom Vladom.
- •• Mnogi u industriji zahtijevaju posebnog ministra za proizvodnju. To bi osiguralo da se čuje glas industrije i pokazalo spremnost da proglasi važnim sektor koji pokreće inovacije, podupire BDP i stvara brojna visokokvalificirana radna mjesta. To mora biti nadstranačka politika.
- •• Traži se potpora u usvajanju zelenih rješenja: izolacija, solarnih panela, baterija i nisko ugljičnih sustava grijanja.
- •• Poboljšana održivost zahtijeva i veću digitalizaciju. Razvoj informatike.<<
Trebamo STEAL a ne STEM
S jednim proklamiranim ciljem, ovaj autor se ne slaže. To je da obrazovanje mora biti na temelju promidžbene složene kratice iz kampanje Baracka Obame za njegov drugi predsjednički mandat. Akronim STEM (Prirodne znanosti, Informatika, Tehnika (materijalni dio) i Matematika). On zastupa STEAL (prirodne znanosti, informatika, tehnika, umjetnost i jezici). Jezici, formalni i vizualni te auditivni. Formalni su: matematika i logika. O tome je objavljen tekst: „Hrvatsko temeljno obrazovanje mora biti STEAL“ (https://hrcak.srce.hr/clanak/453237).
Što povezuje sira Keira Starmera i autora?
Obojici su očevi alatničari. Obojica su odrasla u sredinama u kojima se svjesno ili nesvjesno uči, kako se stvara realni svijet. Jedan je postao vrhunski pravnik. Drugi je prof. emeritus na području pravljenja plastičnih i gumenih tvorevina. Posebno ponosan na jedan zaključak. Neovisno o vrsti materijala, alat je središnji element svake proizvodne linije. Bušilica je univerzalni element, svrdlo odlučuje je li može bušiti drvo ili čelik.
Zaključak
Pobjeda Laburista na općim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu nudi i za ovu sredinu neke zanimljive zamisli. Trebalo bi provjeriti koje bi i Hrvatskoj te misli mogle koristiti.
