Izložba Maje Prgomet u Fotoklubu Split
U Galeriji fotografije Fotokluba Split u utorak, 3. rujna 2024. otvorena je izložba dugogodišnje članice i prve predsjednice Fotokluba Split Maje Prgomet. Izložba obuhvaća ciklus od 28 fotografija koje u maniri društvene kronike prate propast Tvornice ferolegura ‘Dalmacija’ Dugi Rat.
Izložba „Planet Šljaka“ obuhvaća ciklus fotografija kojima autorica, fotografkinja Maja Prgomet, dokumentira stvarnost življenja u Dugom Ratu, malom dalmatinskom mjestu čije stanovništvo živi s omčom oko vrata, ostacima nekadašnje Tvornice ferolegura ‘Dalmacija’ Dugi Rat. Autorica u maniri društvene kronike, stanje tvornice dokumentira od 2008. godine, a od nekoliko tisuća snimljenih fotografija, izbor za izložbu sužen je na brojku 28 fotografija. Fotografski narativ koji pritom nastaje nudi dvije razine čitanja – prvu, klasičnu posttranzicijsku priču neuspješne privatizacije nekadašnjeg tvorničkog giganta, te drugu, oku promatrača ne toliko očitu priču o naselju koje je Tvornica stvorila i izgradila, a čije stanovništvo danas živi u strahu zbog desetljećima nesaniranog tvorničkog otpada, tzv. troske ili šljake.
Bivši tvornički kompleksi
„Planet Šljaka’ ne postoji, Maja Prgomet ga kroz svoj dokumentaristički minimalizam izmišlja, (re)kreira, ali nam se on ipak čini blizak i poznat. U svom naglašenom antagonizmu nestvarnog plavetnila Jadranskoga mora i odbačenih automobilskih guma, cvijeća čija ljepota kao novi život izbija iz nakupina nesaniranog tvorničkog otpada, planet Maje Prgomet nameće se kao prepoznatljiv primjer privatizacijske, tranzicijske i ekološke propasti koja je devedesetih kao požar zahvatila industrijske divove na području bivše Jugoslavije, a od čega se kao društvo nismo u potpunosti oporavili ni dan danas. Pritom je situacija na obali Jadrana specifična jer su se, u nemogućnosti iznalaženja smislenijeg rješenja, bivši tvornički kompleksi redom prodavali u bescjenje i s neviđenom lakoćom predavali u ruke privatnom kapitalu kako bi niknuli obećavani turistički resorti i kako bismo zauvijek živjeli zimmer frei’, rekla je kustosica Ana Žanko otvarajući izložbu.
Mjesto Dugi Rat niknulo je nakon izgradnje Tvornice karbida i cijanida 1914. godine. Tvornicu je sagradilo talijansko društvo Sufid, a tijekom desetljeća političkih sukoba i previranja tvornica je u nekoliko navrata mijenjala upravu te je oscilirala i sama proizvodnja karbida i cijanida. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, zbog promjena na tržištu i smanjenja potrošnje kalcijeva karbida, tvornica se u proizvodnji orijentirala na ferolegure. Benefiti izgradnje tvornice bili su nemjerljivi – prehranjivala je na tisuće obitelji. Bila među najvećim jugoslavenskim izvoznicima i proizvođačima ferolegura, pokretač ekonomskih, kulturnih i sportskih aktivnosti u malom dalmatinskom mjestu. Radom u tvornici brojni su zaposlenici riješili stambeno pitanje, a Tvornica je nudila i zdravstvenu skrb, moderno opremljen restoran, osigurane autobusne linije i brojne pogodnosti za svoje zaposlenike. Dugi Rat bez Tvornice uopće ne bi postojao. Uslijed ratnih zbivanja devedesetih, proizvodnja zbog nestašice električne energije značajno pada te započinje dug i bolan tranzicijsko-privatizacijski proces koji se, kako je to već uobičajeno, prelama preko kostiju radnika. Agoniju će 2003. godine okončati stečajna upraviteljica, Blanka Tuđen-Mazuth, koja će uz podršku općinske vlasti, donijeti odluku o rušenju Tvornice. Nedugo nakon toga, tvornička imovina i trećina zemljišta kompleksa prodana je investitoru koji je na tom prostoru imao viziju izgradnje luksuznog turističkog resorta. Danas, više od dva desetljeća nakon rušenja tvorničkih postrojenja, u Dugom Ratu niti je niknuo turistički resort, niti je saniran otpad nekadašnje Tvornice ferolegura ‘Dalmacija’. Troska sama po sebi nije opasna, ali kad pod utjecajem vanjskih faktora , vjetra, sunca i valova, dođe do njenog usitnjavanja, ona se pretvara u prašinu i kao takva može ići u dišni sustav te potencijalno izazvati kancerogena oboljenja.
Troska
U svom fotografskom radu Maja Prgomet usredotočena je upravo na trosku, odnosno šljaku, koja postaje dominantan motiv u nadrealnom pejzažu bivše tvornice. Izraženi kontrasti morskog plavetnila i apstraktnih, brdovitih crnih nakupina, neobičnih refleksija, cvijeće, smeće, tu i tamo poneki galeb, ostavljaju promatraču dojam da je zalutao na drugi planet. Otud i naziv izložbe „Planet Šljaka“.
Autorica izložbe Maja Prgomet skrenula je pozornost da je problem nesaniranog tvorničkog otpada i dalje goruće pitanje za stanovništvo Dugoga Rata te je pozdravila dolazak načelnika općine, Tonća Bauka i saborske zastupnice Marijane Puljak, koji su u svom političkom angažmanu u više navrata apelirali na hitno rješavanje problema. Isto tako je istaknula da su za nju osobno, u umjetničkom i fotografskom smislu, prizori šljake predstavljali bijeg u drugu dimenziju, na drugi planet i isključivanje od svakodnevice. U kontekstu toga, dodala je, dirljivo je i zadivljujuće da u tim brdima opasnog i po zdravlje štetnog otpada, i dalje izbija život – raste cvijeće, brnistra, odmaraju galebovi i Jadran blista u svom plavetnilu. Za kraj je izrazila nadu i želju da se pitanje nezbrinutog tvorničkog otpada čim prije riješi i da Dugoraćani ne moraju više strahovati za svoje zdravlje i budućnost svoje djece.
Maja Prgomet (Split, 1984.) višestruko je nagrađivana fotografkinja i fotoreporterka. Jedna je od osnivačica fotografskog natjecanja Split fotomaraton, osnivačica prvog splitskog festivala fotografije Split Format, voditeljica globalne humanitarne inicijative Help-Portrait za Split te jedna od organizatorica Splitske.tiramole – izložbe mladih neafirmiranih fotografa. Pokrenula je seriju edukativnih predavanja na temu fotografije pod nazivom PHOTO TALK. Izlagala je na preko 100 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu te na pet samostalnih izložbi. Dobitnica je brojnih nagrada u zemlji i inozemstvu. Njene fotografije objavljene su u gotovo svim domaćim časopisima, novinama i portalima, a najpoznatije su one sa sportskih i koncertnih događanja. U travnju 2017. postala je prva žena predsjednica u 113 godina dugoj povijesti Fotokluba Split i tu funkciju je uspješno obnašala do jeseni 2023. Godine 2019. stekla je stručno zvanje majstora fotografa. U 2022. postaje vanjska suradnica američke foto agencije Zuma Press. Članica je HULU-a Split.
Izložba se može pogledati do 3. listopada 2024.
