Hrvatski Fokus
Znanost

Najviši plastični toranj na svijetu

Selektivna pretvorba PE i PP u proizvode visoke potražnje ključna je za smanjenje plastičnog otpada i njegovog utjecaja na okoliš. Međutim, većina trenutnih metoda pati od niske selektivnosti i visokih troškova energije

 

U Hrvatskom fokusu od 13. rujna 2024. započeo sam pisati o plastici i gumi na temelju sedamdesetogodišnjeg iskustva bavljenja s plastikom i dva desetljeća borbe s ekologističkim nasrtajem na te materijale. Razlog, mlađim znanstvenicima se ne priznaje takva vrsta djelovanja na hrvatskom jeziku. A „zeleni“ su započeli bespoštednu borbu protiv plastike, kojoj se pridružuju sve više razine političke vlasti. Prvi tekst pobudio je dovoljno zanimanje da se nastavi s pisanjem, premda to ne mora biti jednom tjedno.

Nizozemski portal Origins koji objavljuje tjedna, pretežno znanstvena događanja, nedjeljom, objavio je 15. rujna 2024. faktoidni članak „Recimo zbogom gumenim patkama i vrećicama za čip. Faktoidni, u osnovi znači vrijedni podaci pomiješani s onima koji to nisu. To je bio poticaj za naslov ovog teksta.

Visina plastičnog tornja

Procjenjuje se da je do sada ukupno proizvedeno između 9 i 10 milijardi tona plastike. Osobito je snažan razvoj od 1950. godine. Već odavno je postavljeno pitanje, ali odgovor nitko to namjerno ne koristi. Koliko bi bio visok stup ukupno proizvedene plastike. Ako se kao osnovica tornja uzme kvadratni kilometar, onda bi on bio visok oko 10 km. Marijanska brazda bi bez daljnjega primila taj toranj, jer je duboka oko 10,5 km. Zbog mantre, plastika u oceanima, još jedan podatak. Na pitanje umjetnoj inteligenciji (AI) koliki je obujam svih mora na Zemlji glasi: Volumen svih mora na Zemlji iznosi otprilike 1.332.000.000 kubičnih kilometara. Ta ogromna količina vode pokriva oko 70,8 % površine Zemlje. A plastika bi zauzela čak 10 km3.

Količina recikliranog plastičnog otpada u EU-u i Hrvatskoj

Skupina autora na čelu s A. Ptiček Siročić, objavila je u časopisu Kemija u industriji u broju 9/10 iscrpan članak Quantities of Recycled Plastic Waste in the EU and Croatia. Članak je zainteresiranim dostupan na https://hrcak.srce.hr/file/463244.

Koje točke u članku naglašava umjetna inteligencija Microsoft Copilot?

U gospodarenju plastičnim otpadom u EU-u, ona predvodi prijelaz na kružno gospodarstvo za plastiku, usredotočujući se na ponovnu uporabu, popravak i recikliranje kako bi se smanjilo onečišćenje plastikom.

Unatoč povećanju proizvodnje otpada, količina komunalnog otpada na odlagalištima smanjila se zbog zakonodavstva EU-a. U EU-u reciklira se 41 % plastičnog ambalažnog otpada, a zemlje poput Litve i Češke postižu stope iznad 60 %. Stopa recikliranja u Hrvatskoj ispod je prosjeka EU-a.

Hrvatska se suočava sa znatnim izazovima u gospodarenju otpadom, uključujući nedovoljnu osviještenost javnosti, financijska ograničenja, nezakonita odlagališta i neusklađenost sa zakonodavstvom EU-a. Otprilike 90 % otpada odlaže se na odlagališta, od čega 60-70 % na ilegalnim lokacijama. Količine plastičnog otpada: Hrvatska je 2020. odvojeno prikupila oko 85.500 tona plastičnog otpada, od čega je većina iz kućanstava i uslužnog sektora.

Istraživanja pokazuju da, iako 96 % stanovnika Hrvatske prepoznaje važnost odvajanja otpada, mnogi ga ne prakticiraju zbog nedostatka navike, vremena ili znanja. Stoga su javno obrazovanje i poboljšanje infrastrukture ključni su za bolje gospodarenje otpadom.

Potrošnja energije u podatkovnim centrima

Časopis British Plastics & Rubber objavio je članak: The vital role of plastic extrusions in AI (Važna prisutnost ekstrudiranja u AI, 17. rujna 2024.). Pozornost je privukao odlomak.

»Nedavno izvješće tvrdi da su podatkovni centri potrošili procijenjenih 460 teravatsati (TWh) električne energije u 2022. Brojka za koju se očekuje da će se udvostručiti do 2026. i utrostručiti do 2028., zbog sve veće računalne snage potrebne za umjetnu inteligenciju.«

Taj podatak potaknuo je savjetovanje sa stručnjacima za energetiku, kojima zahvaljujem na suradnji. Treba pitanje proširiti. Prema energetičarima svjetska proizvodnja električne energije u 2023. bila je između 25.000 i 27.000 teravatsati (TWh). Međutim uz podatke za podatkovne centre, treba za aktivnosti prijenosa informacija pridodati one za (informacijske) igrice (gaming), e-sport i rudarenje vezano uz kriptovalute.

U proizvodnji najdulje rade

U proizvodnoj industriji u Ujedinjenom Kraljevstvu zaposlenici se najdulje zadržavaju. Prosječno 5,3 godine, dok je nacionalni prosjek svih sektora 3,7 godina. (AMI, 9. rujna 2024.)

Novi postupak recikliranja polietilena i polipropilena

Potreba za učinkovitim recikliranjem otpadnih plastičnih proizvoda nametnula se kao najvažniji problem u konceptu održivog razvoja. Pritom su polietilen i polipropilen dominantna plastika u globalnom tijeku otpada. Unatoč njihovoj širokoj upotrebi, od plastičnih vrećica za jednokratnu upotrebu do izdržljivih spremnika za mikrovalnu pećnicu, trenutni postupci recikliranja ovih materijala su neučinkoviti. Često proizvode velike količine stakleničkih plinova ili se oslanjaju na skupe katalizatore za jednokratnu upotrebu. Selektivna pretvorba PE i PP u proizvode visoke potražnje ključna je za smanjenje plastičnog otpada i njegovog utjecaja na okoliš. Međutim, većina trenutnih metoda pati od niske selektivnosti i visokih troškova energije. Kalifornijsko sveučilište Berkeley razvilo je novi katalitički kemijski proces koji ima potencijal revolucionirati recikliranje plastike pretvaranjem otpadnog polietilena (PE) i polipropilena (PP) u vrijedne monomere, napisala je Juliana Montoya (SPE- Plastics Engineering, 14. rujna 2024.).

Igor Čatić

Povezane objave

KINGSTONOVO IZVJEŠĆE – Ovako Amerikanci komentiraju opasno Pfizerovo cjepivo

hrvatski-fokus

Svijetu prijeti nedostatak vitalnih lijekova

HF

Slavni ornitolog Matteo Botteri

HF

Tipična manifestacija visokofrekventnih valova

hrvatski-fokus

1 komentar

Zlatko Janković 20/09/2024 at 22:12

Uvjeravati nas korisnike da plastika nije dobra. Znamo i za premaz bisfenol a, koji je štetan.
Mi kao krajnji korisnici plaćamo tu ambalažu, mada je ne želimo. Težinu grieha zbog plastike u prirodi plaćamo kroz poreze. Zašto?
Kažnjavajte proizvođače i time ih prisilite na neutralne materiale (staklo, papir …).
Zašto se uviek pritiska najslabija točka – građanin, krajnji korisnik?

Odgovori

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više