Održan 30. Međunarodni teološki simpozij „Uloga teologije u duhovnosti hrvatskog naroda u vremenu tranzicije od komunizma do demokracije“

Cilj ovoga simpozija je propitati procese i promjene koje su se dogodile u društvu, a imale su svojih reperkusija i na Crkvu, stanje u njoj i na oblikovanje duhovnosti i mentaliteta vjernika

U prostorijama Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu 17. i 18. listopada 2024. godine održan je  30. Međunarodni teološki simpozij „Uloga teologije u duhovnosti hrvatskog naroda u vremenu tranzicije od komunizma do demokracije“. Na simpoziju je sudjelovalo 17 predavača koji dolaze iz inozemstva, s drugih institucija i učilišta u Hrvatskoj te s KBF-a Split. 

U pozdravnom govoru  predsjednik Povjerenstva za organiziranje znanstveno-teoloških simpozija prof. dr. sc. Ivan Bodrožić istaknuo je kako su Crkva i teologija htjeli dati svoj doprinos u obrani, obnovi i izgradnji slobodne Hrvatske. Iz toga razloga KBF u Splitu počeo je s teološkim promišljanjima društva i pojedinih tema važnih za njegov napredak, a želja ovoga skupa je vidjeti gdje smo došli nakon nešto više od 30 godina demokracije i što nas još čeka.

Sekularizirajuće tendencije

„Cilj ovoga simpozija je propitati procese i promjene koje su se dogodile u društvu, a imale su svojih reperkusija i na Crkvu, stanje u njoj i na oblikovanje duhovnosti i mentaliteta vjernika“, istaknuo je prof. Bodrožić dodavši da je bilo brojnih pozitivnih promjena, ali i negativnih kao što su zlouporaba slobode, mlakost vjere, formalizam, odmicanje od crkvenog zajedništva i percepcija Crkve kao hladne institucije. Neminovno je da se dogodio jedan određeni vrijednosni pomak u kojem je društvo nominalno još uvijek kršćansko, ali se ipak sve više uočavaju sekularizirajuće tendencije, umjesto da se traži otkrivanje kršćanskih korijena na kojima je nastala zapadna civilizacija. Vrijeme u kojem živimo vrijeme je brzih promjena te ih je potrebno pratiti izbliza kako bismo na njih mogli žurno reagirati. Upravo stoga je nakana ovim skupom odgovoriti na izazove vremena te tako vršiti svoje poslanje u zajedništvu Crkve, na dobrobit našega naroda i društva, rekao je dr. Bodrožić.

Ovlaštenik Velikoga kancelara KBF-a mons. Zdenka Križića prof. dr. sc. Marko Trogrlić rekao je da tema simpozija ima osobitu važnost jer se bavi promišljanjima o ulozi teologije, koja, kako je istaknuo, znači „govor o Bogu“. Podsjetio je na dugotrajnu povijest teološke refleksije, ističući kako je ona uvijek imala časno mjesto u hrvatskoj narodnoj povijesti, od katedralnih i samostanskih škola sve do teologije na modernim sveučilištima. Naglasio je i ulogu poznatih hrvatskih teologa poput Hermana Dalmatinca, Pavla Dalmatinca, bl. Augustina Kažotića i drugih koji su, što je i zadaća svakoga teologa, uronjeni u svetost Božjega naroda s njime velikodušno dijelili plodove svoga teološkog rada. Povezujući prošlost i sadašnjost, osvrnuo se i na riječi pape Franje koji je u svojim govorima Talijanskom teološkom društvu naglašavao hitnosti teološke službe u smislu navještaja Evanđelja.

U ozračju proslave 50 godina Sveučilišta i 25 godina KBF-a u Splitu

Dekan KBF-a u Splitu izv. prof. dr. sc. Šimun Bilokapić (na slici) istaknuo je da je bogato iskustvo teologije u Makarskoj i Splitu u organiziranju simpozija postalo dragocjeno nasljeđe KBF-a nakon njihova spajanja i zahvaljujući ujedinjavanju tih dviju snaga ovaj je Fakultet u kratkom roku iznjedrio 30 međunarodnih znanstvenih simpozija. Ovaj trideseti odvija se u ozračju proslave 50 godina Sveučilišta i 25 godina KBF-a u Splitu.

Prva sesija kojom je moderirao prof. dr. sc. Mladen Parlov počela je izlaganjem dr. sc. Vittorija V. Albertija s Papinskog Sveučilišta Gregoriana na temu „Europa ciljeva ili kraj? Kriza i nihilizam; estetika i humanizam“. Predavač je razmotrio krizu identiteta Europe nakon pada Berlinskog zida i dolaska komercijalizma i individualizma. Postavlja pitanje kako obnoviti europske ideale i predlaže i nudi pogled na jedan novi europski humanizam, a Hrvatsku pritom vidi kao most između Istoka i Zapada. 

Drugo izlaganje održao je dr. sc. Csaba Török s Teološkog fakulteta u Esztergomu, Budimpešta, na temu „Doba tranzicije: prijetnje i prilike“. Dr. Török navodi velike kulturne i društvene promjene  u Europi koje utječu na ulogu kršćanstva i Katoličke crkve. Autor primjećuje da statistički podaci pokazuju različite trendove u različitim regijama te nastoji dati teološko objašnjenje ovih pojava. Svjestan različitih povijesnih i društvenih pozadina, smatra da postoje zajednički europski izazovi i putovi za Crkvu i teologiju. Iako rješenja nisu jednostavna, predavač smatra da možemo jednom vrstom sinodalnog iskustva pridonijeti razumijevanju sadašnjosti i oblikovanju budućnosti našega kontinenta.

Druga sesija, koju je moderirao doc.. dr. sc. Domagoj Volarević započela je predavanjem dr. sc. Rafaela Dominga, prof. prava University of Navarra, Spain, na temu „Politička duhovnost i duhovna politika“ U svom predavanju autor istražuje konceptualne veze između politike i duhovnosti, te zagovara produhovljene političke sfere. U prvom djelu rada objašnjava zašto je duhovna trijada ljubavi, pričesti i dara duboko povezana sa političkom trijadom općeg dobra, političkog društva i vlade. U drugom dijelu izlaganja pokazuje načine na koje duhovnost utječe na politiku. 

Javno svjedočenje vjere nekoć i danas

Prof. dr. sc. Ivica Raguž s KBF-a Đakovo održao je predavanje na temu „Javno svjedočenje vjere nekoć i danas. Neke teološke smjernice.“ Autor je predavanjem pokušao dotaknuti neka teološka promišljanja o javnom svjedočanstvu vjere u Svetom pismu i u teološkoj tradiciji. Također je ukratko spomenuo i kršćansko razumijevanje mučeništva kao vrhunskoga javnog svjedočenja vjere. Potom to povezuje sa svjedočenjem Evanđelja u današnjim prilikama, uz poseban osvrt na Europu i Hrvatsku. 

Posljednje predavanje, prvog radnog dana, održao je prof. dr. sc. Mladen Parlov s KBF-a Split na temu „Stožeri duhovnosti Hrvatskog naroda za 21. stoljeće“. Prof. Parlov ističe svetost kao najviši red oživotvorenja poruke Evanđelja te svece kao dar Božji čovječanstvu, ali posebno narodu iz kojeg potječu. Potom analizira ključne figure hrvatske duhovnosti 20. stoljeća, poput bl. Ivana Merza, bl. Alojzija Stepinca i sv. Leopolda Mandića te donosi njihov utjecaj na duhovni život naroda. Kao tri glavna stupa hrvatske duhovnosti naglašava: vjernost Kristu, Svetoj Stolici i Majci Božjoj te pojašnjava što od koje važne duhovne figure Hrvati mogu naučiti za život u 21. stoljeću. 

Drugi radni dan započeo je trećom sesijom koju je moderirala doc. dr. sc. Miljenka Grgić. Prvo predavanje održao je doc. dr. sc. Emanuel Petrov s KBF-a Split na temu „Poticaji Ivana Pavla II. europeizaciji Hrvatske“. Autor je govorio o važnosti podrške Ivana Pavla II. tijekom tranzicijskog doba. Ističe veliko Papino zalaganje oko priznanja Hrvatske i poruke Svetoga Oca kojima je svijetu ukazivao na veliku tragediju i sramotu rata koja se događala u našem narodu. Pokazuje da je Papa kroz svoja nastojanja tražio da se mirovni pregovori temelje na dijalogu i pomirenju, a po završetku rata jačanje kršćanske vrijednosti vidi kao temelj izgradnje kulture živote i civilizacije ljubavi. Predavač ističe kako Crkva u tom smislu treba biti trajni znak spasenja.

Potrebna transformacija pastorala u Crkvi u Hrvata

Drugo predavanje održao je prof. dr. sc. Alojzije Čondić s KBF-a Split na temu „Tranzicija društva i potrebna transformacija pastorala u Crkvi u Hrvata“. Prof. dr. Čondić u svome radu analizira tešku tranziciju Hrvatske iz komunizma u demokraciju i ulogu Crkve u tom procesu.  Autor se u svomu radu poticajno i kritički osvrće prema tomu razdoblju i nudi neke pastoralne smjernice pred izazovom suvremenoga demokratskog društva i sekularizacije promičući potrebu prijelaza iz tradicionalnoga pastorala u sinodalni način crkvene svijesti i rada.

Treće predavanje održali su izv. prof. dr. sc. Elvis Ražov i izv. prof. dr. sc. Arkadiusz Krasicki s Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru na temu „Karizmatski model  župe kao zajednice zajednica“. Predavanje istražuje proces transformacije župe iz jedne „servisno/obredne zajednice“ u „zajednicu zajednica“, kojoj u središtu treba biti zajedništvo kroz promicanje oblikovanja malih zajednica. Župnik bi u takvoj župi bio voditelj ili koordinator različitih grupa i župnih aktivnosti. Autori nadalje pokušavaju odgovoriti na koji način takav novi model župe odgovara hijerarhijskom i organskom shvaćanju opće i mjesne Crkve te kakva je uloga župnika kao pastira u takvom modelu župi. Kao pomoć u shvaćanju toga referiraju se na raspravu između Ratzingera i Kaspera o odnosu opće i mjesne Crkve koja se vodila dugi niz godina, a potaknuta je dokumentom „O nekim aspektima Crkve shvaćene kao zajedništvo“ Kongregacije za nauke vjere iz 1992. godine.

Nakon rasprave i kratke stanke započela je četvrta sesija koju je moderirao mr. sc. Jerko Kolovrat, a otvorio izv. prof. dr. Ivica Pažin s KBF-a Đakovo na temu „Spor(n)ost školskog vjeronauka u preobrazbi hrvatskog društva“. Prof. Pažin razmatra izazove i dvojbe oko uloge školskog vjeronauka u društvenoj transformaciji, a posebno se osvrće na kritike vjeronauka u školi koje su često sadržajno siromašne i ideološki obojene. Dok neki vjeruju da bi vjeronauk trebao biti ključni alat za prijenos kršćanske vjere, drugi osporavaju njegovu učinkovitost i svrhu u suvremenom obrazovnom sustavu. Prof. Pažin naglašava kako je, u takvim okolnostima, važno stalno preispitivati ciljeve vjeronauka kako bi on mogao odgovoriti na suvremene potrebe društva i Crkve. Izlagač ističe kako onaj tko danas govori o obrazovanju općenito i njegovim postignućima s ciljem preobrazbe društva, još uvijek vjeruje u čuda. Također, onaj tko misli da vjeronauk postoji samo radi regrutiranja novih i snažnih vjernika, nije do kraja razumio vjeronauk u školi, njegovu svrhu i njegove ciljeve.

Izv. prof. dr. sc Domagoj Runje s KBF-a Sveučilišta u Splitu govorio je na temu „Razvoj kulture čitanja Svetog pisma u hrvatskom narodu od godine Velikog zavjeta 1976. do danas“.  Prof. Runje spominje i obilježavanje Branimirove godinu u Ninu 1979. kada je geslo bilo „Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi misu“. Prof. Runje istražuje koliko je čitanje Svetog pisma utjecalo na oblikovanje duhovnog identiteta prosječnog hrvatskog katoličkog vjernika.

Vrijednosti u hrvatskom društvu

Prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Silvija Bunjevac Nikodem, prof. Osnovne škole Dragutina Tadijanovića, Zagreb govorili su na temu  „Stabilnosti/ili promjena vrijednosti u hrvatskom post-tranzicijskom društvu“.  Ističući teorije (post)modernizacije i globalizacije kao jedan od ključnih teorijsko-analitičkih okvira unutar kojeg se analiziraju društvene promjene i procesi, pojašnjavaju kako se uslijed brzih i globalnih društvenih promjena mijenjaju i vrijednosti kao ideje o tome što je dobro, ispravno i poželjno, a nerijetko se onda mijenjaju i norme kao specifični iskazi tih vrijednosti. Autori istražuju kako su se vrijednosti u hrvatskom društvu mijenjale nakon tranzicije temeljeći se na međunarodnom projektu European Values Study čija su istraživanja provedena 1999., 2008. i 2017. Posebno analiziraju područja povjerenja, braka i obitelji, religije i politike. Rezultati pokazuju pad povjerenja u institucije, porast sekularizacije u pogledu religije te nastavak priznavanja braka i obitelji kao visokih vrijednosti. U političkom pogledu primjećuje se polarizacija, jačanje desnih političkih orijentacija i jačanje političke autoritarnosti.

Posljednjom sesijom simpozija moderirao je mr. sc. Jure Ivić, a sastojala se od četiri izlaganja. Prof. dr. sc. Jadranka Garmaz i Doris Žuro, mag. soc. s KBF-a Sveučilište u Splitu izlagale su na temu „Neki aspekti religioznosti mladih. Istraživanje među krizmanicima na području Splitsko-makarske nadbiskupija, Hvarske i Dubrovačke biskupije“. U radu su prikazani rezultati istraživanja nekih aspekta religioznosti mladih, krizmanika na području Splitsko-makarske nadbiskupije i metropolije kao dio opsežnijeg istraživanja provedenog 2020. godine na uzorku od 472 krizmanika. Opći cilj istraživanja bio je mjerenje zadovoljstva ispitanika kvalitetom priprave za krizmu. Prvi dio rada uvodi u temu religioznosti mladih iz sociološke i teološke perspektive te prikazuje nekoliko recentnijih istraživanja o toj temi u Hrvatskoj.

Izv. prof. dr. sc. Edvard Punda s KBF-a Sveučilište u Splitu izlagao je na temu „Kako čuti krizmanike? – Početak i model prenošenja vjere krizmanicima“. Iznosi kako samo imajući „osjetljivost za ono što (krizmanike) stvarno muči u njihovim životima“ (EG 155) i imajući osobno iskustvo djelotvornosti Božje riječi može se krizmanike malo po malo uvoditi u odnos s Bogom i povjerenje u Božji plan za njihov život. Onaj koji priprema krizmanike, treba im pristupiti u ljubavi i staviti se u situaciju učenika kako bi i on sam naučio nešto novo o Bogu, odnosno rastao u svjetlu vjere. 

Analiza stavova svećenika

Doc. dr. sc. Ivica Jurić s KBF-a Sveučilište u Splitu izlagao je na temu „Stavovi svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije o kvaliteti priprave za krizmu“. Autor u izlaganju analizira stavove skoro sto svećenika ukazujući na izazove u pripremi mladih. Premda Crkva ulaže značajne napore, mnogi krizmanici nakon primanja sakramenta ne ostaju aktivni u crkvenom životu. Istraživanje nije dokazalo utjecaj varijabli dobi ispitanika i mjesta u kojem djeluju u odnosu na ono što smatraju najvažnijim u pripravi za krizmu. S druge strane, istraživanje je potvrdilo povezanost varijable dobi s korištenjem sredstava u pripravi za krizmu, osobnim zadovoljstvom, otvorenošću prema društvu i mišljenjem o prikladnosti dobi za krizmu. Autor ističe kako vlada mišljenje da je potrebno unaprijediti model priprave te donosi konkretne prijedloge kako bi priprava za krizmu bila što više misionarska i sinodalna.

Dr. sc. Gina Šparada (KBF Sveučilište u Splitu) i dr. sc. Nenad Palac (Teološko-katehetski institut u Mostaru) izlagali su na temu „Vjeroučitelji i njihova uključenost u župnu katehezu“. Istraživanje analizira angažman vjeroučitelja Splitsko-makarske-nadbiskupije u župnoj katehezi, s ciljem utvrđivanja njihovih stavova o Crkvi te eventualnoj osobnoj suradnji u župi. Sudjelovala je 181 osoba, a rezultati pokazuju da 30,39% vjeroučitelja nikako ne sudjeluje u župnoj zajednici, dok su najčešći oblici angažmana čitanje na misi i članstvo u zboru. Izlaganje nudi teoretski okvir i rezultate koji mogu poboljšati uvjete suradnje vjeroučitelja u župama.

Nives Matijević