Sveta godina u mjesnim Crkvama završava u nedjelju 28. prosinca 2025., a Sveta godina 2025. završit će zatvaranjem Svetih vrata bazilike svetog Petra u Vatikanu 6. siječnja 2026., na svetkovinu Bogojavljenja
Bulom proglašenja naslovljenom „Spes non confundit“ (Nada ne razočarava) papa Franjo odredio je da će Sveta godina ili Jubilej 2025. počet otvaranjem Svetih vrata Bazilike svetog Petra u Vatikanu 24. prosinca 2024. godine, čime će biti označen početak redovnog Jubileja. U nedjelju 29. prosinca 2024. dijecezanski biskupi slavit će svetu Euharistiju u svim katedralama i konkatedralama kao svečano otvorenje Jubilarne godine. Sveta godina u mjesnim Crkvama završava u nedjelju 28. prosinca 2025., a Sveta godina 2025. završit će zatvaranjem Svetih vrata bazilike svetog Petra u Vatikanu 6. siječnja 2026., na svetkovinu Bogojavljenja.
Osim vrata bazilike svetog Petra, bit će otvorena i Sveta vrata na bazilici svetog Ivana Lateranskog, bazilici Marije Maggiore i bazilici svetog Pavla, uz iznimku želje koju je izrazio Sveti Otac da osobno želi otvoriti Sveta vrata u jednom od zatvora, „kako bih zatvorenicima pružio konkretan znak blizine“.
Sveta će se vrata ponovno širom otvoriti
Sveta godina 2025. u kontinuitetu je s prethodnim milosnim godinama, piše Papa u svojoj buli: „U posljednjoj redovnoj svetoj godini prijeđen je prag dvijetisućite obljetnice rođenja Isusa Krista. Potom sam, 13. ožujka 2015., proglasio izvanrednu Svetu godinu s ciljem da se ljudima prikaže „lice Božjeg milosrđa“, središnji navještaj Evanđelja za sve ljude u svim vremenima, te susret s kako bi ovo lice bilo moguće. Sada je došlo vrijeme za novu Svetu godinu u kojoj će se Sveta vrata ponovno širom otvoriti kako bi se omogućilo živo iskustvo Božje ljubavi koja u srcu budi sigurnu nadu spasenja u Kristu. Ova Sveta godina, istodobno, pokazat će put još jednom temeljnom događaju za sve kršćane: godine 2033. slavit će se dvije tisuće godina od otkupljenje mukom, smrću i uskrsnućem našega Gospodina Isusa Krista. Pred nama je, dakle, putovanje obilježeno velikim etapama u kojima Božja milost prethodi i prati narod koji korača marljiv u vjeri, djelatan u ljubavi i postojan u nadi.“
„Neka svjetlo kršćanske nade dopre do svakog čovjeka kao poruka Božje ljubavi upućena svima! I neka Crkva u svakom dijelu svijeta bude vjerni svjedok te poruke!“, želja je Svetoga Oca Franje.
Papa Franjo je opet aktualizirao temu oprosta najavom redovitog jubileja 2025., kojeg je proglasio Bulom „Nada ne razočarava“. „Naglašava se da Crkva tim Jubilejom ponovno otvara sveta vrata kako bi svima ponudila priliku za duboko iskustvo Božje ljubavi, nade i milosrđa. U vremenu nasilja i ratova, u kušnjama, treba obnoviti vjeru u Božju prisutnost. Jubilej je zamišljen kao hodočašće nade u kojem znakovi Božjeg milosrđa postaju prepoznatljivi u osobnom obraćenju i pomirenju“.
Jubilejska godina
Slavlje jubilejske godine, neovisno o njezinu naslovu i prigodi, u sebi neizostavno nosi poziv na prepoznavanje i življenje „vremena milosti Gospodnje“, na susret s milosrđem i oprostom, kako u odnosu s Bogom tako i u odnosu s ljudima. Oprost i milosrđe trajno prate kršćansko iskustvo jubilejske godine. I ne samo kršćansko. Još je u starim civilizacijama postojao institut jubilejske godine, kojim se nastojalo očuvati socijalnu ravnotežu i političku sigurnost carstava ili kraljevstava.
Ustanova Svete godine potječe još iz Starog zavjeta kada se svake 50. godine prema Mojsijevu zakonu slavila jubilejska godina u kojoj se zemlja vraćala starim vlasnicima, opraštali se dugovi, oslobađali robovi. A sve se to činilo radi Boga i priznavanja Njegove vlasti i očinstva u čije je ime Mojsije sve to određivao (Lev. zak. 25,8 i dalje). U Novom zavjetu Isus Krist predstavlja se kao onaj koji u potpunosti ispunjava stari jubilej „namještajući blagu vijest siromasima, sužnjima oslobođenje, vid slijepima proglašujući godinu milosti Gospodnje“ (Lk 4,16—21).
No Sveta godina kako se danas slavi u Katoličkoj Crkvi uvedena je 1300 god. odredbom pape Bonifacije VIII odredivši da će se ona slaviti svakih 100 godina. Ali samo 50 godina kasnije, papa Klement VI. proglasio je još jednu svetu godinu. Papa Urban VI. smatrao je da se svete godine trebaju slaviti svake 33 godine kao podsjetnik na zemaljsku dob koju je Isus doživio. Konačno, 1470. godine papa Pavao II. ustanovio je proslave svakih 25 godina, što je od tada ustaljena praksa. Međutim, posebne obljetnice zahtijevaju i posebne svete godine, na primjer, 1933. za obilježavanje 1900. obljetnice Isusove smrti i uskrsnuća i 1983. za obilježavanje 1950. iste obljetnice. Papa Franjo, uvidjevši potrebu naglašavanja Božjeg milosrđa i poticanja katolika na povratak sakramentu pomirenja, proglasio je izvanrednu Godinu milosrđa koja je obuhvaćala 2015. i 2016. godinu.
U katoličkoj tradiciji Sveta godina ili Jubilej (riječ dolazi od hebrejske riječi „yobel“ – trublja od roga kojom se naviještala Jubilarna godina u Starom zavjetu) prije svega znači jedan duhovni religiozni događaj kako individualni tako i kolektivni. Sa svojim manifestacijama i obredima Sveta godina doziva nam u svijest najvažnije dimenzije kršćanskog života, učvršćuje vjeru, potiče na obraćenje i vršenje kršćanskog milosrđa, omogućava dublje jedinstvo u Crkvi i izvan nje, potiče na svjedočenje vjere u Krista u zajedništvu s Crkvom. Na vidljiv način to se očituje kroz hodočašća u četiri rimske bazilike gdje se trebaju izvršiti propisane molitve i obredi nakon čega Crkva dijeli jubilarni oprost svima koji su ispunili uvjete.
Proslave svih svetih godina (jubileja), uvijek započinju na Badnjak, kada Papa otvara Sveta vrata bazilike sv. Petra, a završavaju njihovim pečaćenjem godinu dana kasnije.
Tradicija Svetih vrata u Crkvi seže u davna vremena. Prvi zapis o ovom obredu za baziliku svetog Petra potječe iz 1500. godine, od pape Aleksandra VI. Sveta se vrata otvaraju samo u posebnim prilikama, kao što je Jubilej, razdoblje milosti i oprosta koje je proglasila Katolička Crkva. Sveta vrata su više od pukog fizičkog prolaza; to je simbol nabijen duhovnim značenjem. Prolazak kroz njega tijekom Jubileja čin je vjere i pokore, obveza da se živi život bliži Kristovom učenju. Sveta vrata simboliziraju ulaz u Božju milost i milost. Čin duhovne obnove u kojem su vjernici pozvani na unutarnje hodočašće prema svetosti.
Službeni logotip Jubileja 2025. predstavljen je u Vatikanu 28. lipnja. 2023. godine. Između pristiglih radova koji je bio otvoren za sve, a stigle su 294 prijave iz 213 gradova i 48 različitih zemalja iz cijelog svijeta, papa Franjo je izabrao onaj Giacoma Travisanija.
Četiri stilizirane fugure
Logo predstavlja četiri stilizirane figure koje označavaju čovječanstvo koje dolazi s četiri strane svijeta. Jedna figura je u zagrljaju druge označavajući solidarnost i bratstvo koji moraju ujediniti narode, a predvodnik prianja i grli križ, znak vjere i nade, koja ne smije nikada biti napuštena. Valovi ispod prikazuju da se hodočašće života ne odvija uvijek u mirnim vodama. Kao poziv na nadu u osobnim događajima i kada se događaji svijeta nameću s najvećom intenzivnošću, donji dio križa produljuje se i pretvara u sidro, metaforu nade, koje se nameće gibanju valova.
I boje imaju svoju simboliku. Crvena prikazuje ljubav, djelovanje i dijeljenje. Žuta je boja ljudske topline. Zelena predstavlja mir i ravnotežu, a plava sigurnost i zaštitu. Crna boja križa i sidra predstavlja autoritet i unutarnji aspekt.
Slika pokazuje kako hodočasnikovo putovanje nije individualno, nego zajedničko. „Križ nije statičan, već dinamičan, savija se prema čovječanstvu i susreće ga kao da ga ne želi ostaviti samog, već nudi sigurnost prisutnosti i nade.
Na tiskovnoj konferenciji 28. listopada mons. Fisichella službeno je predstavio i maskotu Jubileja 2025., „Luce“. „Ovaj lik, koji je dizajnirala ilustratorica Simone Legno, osmišljen je s namjerom da odražava pop kulturu, koju posebno cijene mladi, a sa sobom nosi poruku nade i dobrodošlice. Luce je hodočasnica koja nosi tipične elemente putnika: žuti k-way kako bi se zaštitila od lošeg vremena, čizme prljave od zemlje koje svjedoče o već prijeđenom putu, misionarski križ oko vrata i hodočasnički štap. Posebno je naglašen prikaz očiju Svjetlosti koje sjaje intenzivnim svjetlom: one simboliziraju nadu koja se rađa u srcu svakog hodočasnika, utjelovljuju želju za duhovnošću i vezom s božanskim te djeluju kao podsjetnik na univerzalna poruka mira i bratstva.
Odabir maskote poput Luce dio je šireg konteksta s ciljem uključivanja novih generacija i promicanja međugeneracijskog dijaloga. Maskota ne samo da predstavlja jubilej, već postaje i simbol zajedništva, dobrodošlice i dijeljenja.
Molitva Jubileja 2025.
Oče, koji si na nebesima,
daj da vjera koju si nam darovao
u svome Sinu Isusu Kristu, našemu bratu,
i plamen ljubavi,
izlivene u naša srca po Duhu Svetom,
obnove u nama blaženu nadu
u dolazak tvoga Kraljevstva.
Učini da nas tvoja milost preobrazi
da budemo brižni njegovatelji evanđeoskoga sjemena
koje će čovječanstvu i svemu stvorenomu podariti rast,
dok puni pouzdanja
iščekujemo novo nebo i novu zemlju
i da se, nakon pobjede nad silama zla,
zauvijek očituje tvoja slava.
Udijeli, molimo, da milost Jubileja
živi u nama, hodočasnicima nade,
čežnju za nebeskim dobrima,
te na cijeli svijet izlije
radost i mir našega Otkupitelja.
Tebi, vječno blagoslovljeni Bože,
slava i hvala u sve vijeke vjekova.
Amen
