Hrvatski Nacionalni Projekt: “Utvrđenje ništetnim svih sudskih postupaka pokrenutih i vođenih protiv Hrvata u ime Federalne Države Hrvatske”
URED REGENTA KRALJEVINE HRVATSKE, SLAVONIJE I DALMACIJE
Hrvatski Nacionalni Projekt: “Utvrđenje ništetnim svih sudskih postupaka pokrenutih i vođenih protiv Hrvata u ime Federalne Države Hrvatske”
Zagreb, 24. ožujka 2024.
Broj: 221-080/2023.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
dr. sc. Miroslav Šeparović, predsjednik
Zagreb – Trg sv. Marka 4
Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske
Zagreb – Pantovčak 241
dr. sc. Andrej Plenković, predsjednik
Vlade Republike Hrvatske
Zagreb – Trg sv. Marka 2
Uredovna obavijest:
- URED ZA VEZU EUROPSKOG PARLAMENTA, Maja Ljubić Kutnjak, voditelj, Zagreb – Ulica Augusta Cesarca 6
- Hrvatski Sabor, Akademik Željko Reiner, podpredsjednik, Zagreb, Trg sv. Marka 6
- Hrvatska Demokratska Zajednica, Vladimir Šeks, viši savjetnik, Zagreb, Trg žrtava fašizma 4
PODNESAK
Predmet:
Traži se izvješće o ugradbi stajališta utvrđenih REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA OD 19. RUJNA 2019. O VAŽNOSTI EUROPSKOG SJEĆANJA NA BUDUĆNOST EUROPE (2019/2819(RSP)) u sustav vlasti i društveno-političke strukture Republike Hrvatske.-
Cijenjena gospodo predsjednici,
REZOLUCIJA EUROPSKOG PARLAMENTA OD 19. RUJNA 2019. O VAŽNOSTI EUROPSKOG SJEĆANJA NA BUDUĆNOST EUROPE (2019/2819(RSP)) završava ovako:
22. nalaže Predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, ruskoj Dumi i parlamentima zemalja Istočnog partnerstva.
A to znači da ste ju dobili i Vi.
Međutim, dosad, o njenoj primjeni niste informirali hrvatsku i europsku javnost, pa TRAŽIMO da to učinite SADA.
Jer, REZOLUCIJA EUROPSKOG PARLAMENTA OD 19. RUJNA 2019. O VAŽNOSTI EUROPSKOG SJEĆANJA NA BUDUĆNOST EUROPE (2019/2819(RSP)) sadrži i sljedeća stajališta:
- budući da su prije 80 godina, 23. kolovoza 1939., komunistički Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisale Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegove tajne protokole u kojima su podijelili Europu i teritorije neovisnih država u sfere interesa između svoja dva totalitarna režima, otvorivši tako put za izbijanje Drugog svjetskog rata;
- budući da je, kao izravna posljedica pakta Molotov-Ribbentrop, uz nacističko-sovjetski Sporazum o prijateljstvu i demarkaciji koji je uslijedio 28. rujna 1939., Republiku Poljsku prvo napao Hitler, a dva tjedna kasnije i Staljin, čime je ta zemlja lišena neovisnosti, a poljski narod suočen s nezapamćenom tragedijom; te da je komunistički Sovjetski Savez 30. studenog 1939. započeo agresiju na Finsku, a u lipnju 1940. okupirao i pripojio dijelove Rumunjske (teritorije koji nisu nikad vraćeni) te pripojio nezavisne republike Litvu, Latviju i Estoniju;
- budući da su nakon poraza nacističkog režima i završetka Drugog svjetskog rata neke europske zemlje mogle provesti obnovu i započeti proces pomirenja, dok su druge europske zemlje ostale pod diktaturom, a neke i pod izravnom sovjetskom okupacijom ili utjecajem, još pola stoljeća te su im sloboda, suverenitet, dostojanstvo, ljudska prava i društveno-gospodarski razvoj i dalje bili uskraćeni;
- budući da, usprkos tome što su zločini nacističkog režima ocijenjeni i kažnjeni u okviru Nürnberškog procesa, još uvijek postoji hitna potreba za većom osviještenošću, moralnim preispitivanjem i pravnim istragama u pogledu zločina staljinizma i drugih diktatura;
- budući da su u nekim državama članicama komunističke i nacističke ideologije zakonom zabranjene;
- budući da je europska integracija od početka predstavljala reakciju na patnje prouzročene dvama svjetskim ratovima i nacističkom tiranijom koja je dovela do holokausta, odgovor na širenje totalitarnih i nedemokratskih komunističkih režima u središnjoj i istočnoj Europi te način da se suradnjom i integracijom prevladaju duboke podjele i neprijateljstva u Europi, prestane s ratovima i osigura demokracija u Europi; budući da je za europske zemlje koje su pretrpjele sovjetsku okupaciju i komunističku diktaturu, proces proširenja EU-a koji je započeo 2004. značio povratak u europsku obitelj kojoj pripadaju;
- budući da se europska tragična povijest ne smije zaboraviti kako bi se odala počast žrtvama, osudili počinitelji i postavili temelji za pomirenje koje počiva na istini i sjećanju;
- budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje;
- budući da je prije 30 godina, 23. kolovoza 1989., obilježena 50. godišnjica Pakta Molotov-Ribbentrop te je u znak sjećanja na žrtve totalitarnih režima organiziran „Baltički put“, dotad nezabilježena demonstracija dva milijuna Litvanaca, Letonaca i Estonaca koji su se uhvatili za ruke i formirali ljudski lanac koji se protezao od Vilniusa do Rige, pa sve do Tallinna;
- budući da su, usprkos tome što je Kongres narodnih zastupnika SSSR-a 24. prosinca 1989. osudio potpisivanje Pakta Molotov-Ribbentrop, kao i drugih sporazuma s nacističkom Njemačkom, ruske vlasti u kolovozu 2019. odbacile odgovornost za taj sporazum i njegove posljedice te trenutačno promiču stajalište da su Poljska, baltičke države i Zapad pravi pokretači Drugog svjetskog rata;
- budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile staljinističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje;
Očekujući Vaš KONKRETAN odgovor i IZVJEŠĆE, ostajemo,
S poštovanjem
dr. sc. Tomislav Dragun
Regent (iz procesnih potreba)
Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
Co: Veleposlanstva u Republici Hrvatskoj – Poljska, Litva, Letonija, Estonija, USA, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Ruska Federacija, Kina, Indija
