Pojedinačni radovi nude podrobne analize i šire primjenjive spoznaje iz područja komparativne književnosti, od traduktologije do književne recepcije
Nagrada Zaklade Stipana Bilića-Prcića dodjeljuje se znanstvenoj knjizi Cvijete Pavlović Književnost ili prosvjetiteljstvo: Komparatističke studije o književnosti i kulturi XVIII. stoljeća
Knjiga Književnost ili prosvjetiteljstvo: Komparatističke studije o književnosti i kulturi XVIII. stoljeća peta je znanstvena monografija Cvijete Pavlović, a riječ je o studijama koje oblikuju složenu kaleidoskopsku sliku hrvatske i europske književnosti, umjetnosti i kulture tijekom XVIII. stoljeća. Knjigu čini pet poglavlja s važnim inovativnim pojmovnikom, koji je i sam konceptna studija razdoblja i njegovih stilova.
Jedinstveno tumačenje jedne od najkompleksnijih epoha povijesti književnosti i kulture zapadnoga kruga počinje poglavljem Književnost ili prosvjetiteljstvo, po kojemu je naslovljena cijela monografija. U njemu je određena znanstvena aparatura s ciljem temeljitoga usustavljivanja i ispravljanja zabluda skematizacije, zatim su određeni dosezi i ograničenja metoda razumijevanja periodizacije iz područja filozofije i povijesti te su im pridodani umjetnosti (a poglavito književnosti) imanentni pojmovi stilskih razdoblja i smjerova. Time je dokazana potreba za periodizacijom i klasifikacijom pojmovima rokoko, klasicizam, sentimentalizam, predromantizam.
Od traduktologije do književne recepcije
Pojedinačni radovi nude podrobne analize i šire primjenjive spoznaje iz područja komparativne književnosti, od traduktologije do književne recepcije. Tako poglavlja knjige funkcioniraju pojedinačno, ali i u cjelini. Studije su utemeljene na suvremenim spoznajama filoloških znanosti i tematski su povezane po kriteriju urazdobljivanja i razumijevanja umjetničkih stilova imanentnih književnosti. Na taj način studije istodobno nadilaze književnopovijesno nazivlje te pripadaju općeumjetničkoj nomenklaturi, stavljajući književnost u kontekst povijesti umjetnosti i opće povijesti.
Poglavlje Stilski čvorovi XVIII. stoljeća: Rokoko, klasicizam, sentimentalizam, predromantizam donosi analize iz područja povijesti hrvatske drame i kazališta XVIII. stoljeća kao reprezentativnoga uzorka hrvatske književnosti. Žanrovska slika i podvrste komedije, tragedije i pastorale kao i njihova zastupljenost u hrvatskim središtima kulture dokazuju ključnu ulogu XVIII. stoljeća u klasifikacijskom preustroju „modernoga doba“. U repertoarnoj skupini europske mode „frančezarija“ najistaknutije su preradbe Molièrea. Autorica stoga komparativnom metodom obrazlaže inovativno uvođenje termina moliérade kao istaknutoga segmenta frančezarija. Poglavlje Morlakizam posvećeno je tematološkim aspektima, a fortisologija je ovdje čvrsto povezana s filologijom i s pojmom književnosti u najužem smislu. Poglavlje Lica klasicizma usredotočeno je na klasicizam kao dominantan stil europske književnosti i kulture XVIII. stoljeća na odabranim primjerima hrvatske književnosti te hrvatske recepcije europske književnosti XVIII. st. Poglavlje Stilska zrcaljenja kroz stoljeća objedinjuje aspekte recepcije književnosti XVIII. stoljeća u epohama od romantizma do kasnoga modernizma. Time su povezane teme književnosti na latinskome i hrvatskome jeziku, književne i kulturne razmjene u Europi te konačno recepcije književnosti XVIII. stoljeća do danas. U završnome Pojmovniku usustavljeno je nazivlje te su pregledno uvedene inovacije.
Knjiga Književnost ili prosvjetiteljstvo: Komparatističke studije o književnosti i kulturi XVIII. stoljeća daje važan prinos prijenosu znanja i odgoju mladih stručnjaka te promiče znanstvenu disciplinu, a polemički okvir knjige poziva na trajnu intelektualnu radoznalost. U području književnoznanstvenih istraživanja ova knjiga služi kao kompendij znanja o književnosti XVIII. stoljeća, kao poticaj za nove analize i interpretacije, te se pokazuje nezaobilaznom u sveučilišnoj nastavi na hrvatskim i inozemnim sveučilištima. Proučena u komparatističkoj perspektivi, hrvatska književnost XVIII. stoljeća nudi širok spektar najreprezentativnijih odlika europske kulture XVIII. stoljeća, a zaključci o europskoj književnosti, umjetnostima i kulturi XVIII. stoljeća provedeni su iz filologije same.
Cvijeta Pavlović u knjizi Književnost ili prosvjetiteljstvo: Komparatističke studije o književnosti i kulturi XVIII. stoljeća donosi nove spoznaje o povijesti hrvatske književnosti i povijesti književnosti zapadnoga kruga te nudi rješenja za razumijevanje složenih književnih pojava u kojima se nalazi jedno od ishodišta modernoga doba.
Cvijeta Pavlović
Cvijeta Pavlović rođena je u Zagrebu 7. listopada 1970. Diplomirala komparativnu književnost i romanistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. g. Iste 1994. godine diplomirala dodatni studij bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dvaput stipendistica Odsjeka za romanistiku, u veljači 1993. g., na Filozofskom fakultetu u Ženevi, te u srpnju 1993. g. na Provansalskom sveučilištu u Aix-en-Provence (Université de Provence), uz podršku Francuskoga veleposlanstva u Zagrebu. Godine 1994. zaposlena u Knjižnici Augusta Cesarca kao bibliotekar-informator. Od 1995. g. zaposlena na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad Šenoini prijevodi s francuskoga jezika pod mentorstvom prof. dr. Mirka Tomasovića obranila 1999. i time stekla titulu magistra humanističkih znanosti. Godine 2003. g. obranila doktorski rad Pripovjedni postupci u Šenoinoj epskoj poeziji pod mentorstvom prof. dr. Mirka Tomasovića te stekla akademski stupanj doktora znanosti. Pročelnica Odsjeka za komparativnu književnost 2009. – 2011. g. Šef Katedre za komparativno proučavanje hrvatske književnosti pri Odsjeku za komparativnu književnost (od 2016). Pročelnica Odjela za književnost Matice hrvatske (od 2022.).
Objavljuje radove o hrvatskoj književnosti s komparativnoga stajališta. Jedna je od autorica emisije Hrvatskoga radija III. programa Kozmopolis – književnost u kontekstu. Suradnica je u Leksikonu hrvatskih pisaca, Leksikonu svjetskih pisaca, Leksikonu svjetske književnosti, Hrvatskoj općoj enciklopediji, Leksikonu Marina Držića, Hrvatskoj književnoj enciklopediji, Leksikonu književno-kulturnoga nazivlja i Leksikonu Antuna Gustava Matoša. Član je uredničkoga odbora hrvatskih i inozemnih časopisa. Suradnica je i voditeljica više hrvatskih i međunarodnih znanstvenoistraživačkih projekata i radionica. Autorica je 19 uredničkih knjiga iz područja komparativne povijesti hrvatske književnosti te 5 znanstvenih autorskih knjiga: Priča u pjesmi: pripovjedni postupci Šenoine epike u stihu, Disput, Zagreb 2005.; Šenoina poetika prevođenja: traduktološka analiza Šenoinih prijevoda s francuskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 2006.; Hrvatsko-francuske književne veze. 15 studija, FF press, Zagreb 2008.; Uvod u klasicizam, Leykam international, Zagreb, 2012.; Književnost ili prosvjetiteljstvo, Komparatističke studije o književnosti i kulturi XVIII. stoljeća, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2022.
Knjige:
Priča u pjesmi: pripovjedni postupci Šenoine epike u stihu, Disput, Zagreb 2005.
Šenoina poetika prevođenja: traduktološka analiza Šenoinih prijevoda s francuskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 2006.
Hrvatsko-francuske književne veze. 15 studija, FF press, Zagreb 2008.
Uvod u klasicizam, Leykam international, Zagreb, 2012.
Književnost ili prosvjetiteljstvo. Komparatističke studije o književnosti i kulturi XVIII. stoljeća, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2022.
Prijevod knjige:
Ida Verona: Poezija. Sabrana djela Ide Verona – Knjiga II., Izdanja Antibarbarus i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, Zagreb, 2018.
Uredničke knjige:
Hrvatska književnost tridesetih godina 20. stoljeća. Zbornik radova VII., Komparativna povijest hrvatske književnosti, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, 2005.
Hrvatska književnost prema europskim /emisija i recepcija/ 1940-1970., ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, 2006.
Hrvatska književnost XX. stoljeća u prijevodima: emisija i recepcija. Zbornik radova IX., Komparativna povijest hrvatske književnosti, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, 2007.
Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti. Zbornik radova X., Komparativna povijest hrvatske književnosti, Književni krug, Split, 2008.
Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, ur. Tomislav Bogdan i Cvijeta Pavlović, FF press, Zagreb, 2008.
Držić danas. Epoha i naslijeđe. Zbornik radova XI., Komparativna povijest hrvatske književnosti, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2009.
Istodobnost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi., Zbornik radova XII., Komparativna povijest hrvatske književnosti, ur. Cvijeta Pavlović, Andrea Meyer-Fraazt i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2010.
Poetika i politika kulture nakon 1910. g., Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII., ur. Cvijeta Pavlović, Andrea Meyer-Fraatz i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2011.
Romantizam – ilirizam – preporod. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV., ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić, Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2012.
(Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XV., ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić, Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2013.
Matoš i Kamov: paradigme prijeloma. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVI., ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb – Split, 2014.
Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVII., ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2015.
Fantastika: problem zbilje. Komparativna povijest hrvatske književnost. Zbornik radova XVIII., ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2016.
Kuća od knjiga. Zbornik radova u povodu 70. rođendana Pavla Pavličića, ur. Cvijeta Pavlović, Hrvatska sveučilišna naklada, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2017.
Književni kanon. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX., ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić, Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2018.
Emisija i recepcija. Uz 80. obljetnicu rođenja Mirka Tomasovića, Biblioteka Komparativna povijest hrvatske književnosti, knj. 1, ur. Cvijeta Pavlović, Matica hrvatska, Zagreb, 2020.
Doba književnosti. U povodu 75. rođendana Pavla Pavličića. Zbornik radova, Biblioteka Komparativna povijest hrvatske književnosti, knj. II, ur. Cvijeta Pavlović, Matica hrvatska, Zagreb, 2022.
Sveti Jeronim u hrvatskoj kulturi (suurednik Jasenka Gudelj), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2024.
Molière u hrvatskoj kulturi, ur. Mirna Sindičić Sabljo, Cvijeta Pavlović i Vanda Mikšić, Sveučilište u Zadru, Zadar 2024. (hazu)
