U Ravnom je partizanski pokret bio slabo razvijen
Sredinom travnja na dotaku primorskih sela Trnovice i Čepikuća slavnog po bitki iz Domovinskoga rata prijeđoh u najistočniju hrvatsku općinu u Hercegovini, Ravno. Ravno, sravnjeno 1991., kao feniks po tko zna koji put iz krša izronilo svojim kamenim kućama. Blizu je Orahov Do, rodno mjesto oca patera Ruđera Boškovića (1711. – 1787.). Nalaze se blizu i Kijev do u kojemu je 1991. ubijeno 8 hrvatskih civila i Moskov do. U Zavali na željezničkoj postaji lijep lokal dubrovačkoga branitelja Tea Andrića.
Vrlo velike zasluge za znanstvenu popularizaciju spilje Vjetrenice snosi novinar i karstolog Ivo Lučić rođen 1960. Ivo je autor vrijedne monografije o Vjetrenica. Zgodno je tu pročitati nazive baja (recimo hercegovačka spiljska kuglašica) ali i razgovor Joanikija Pamučne i Hadžibega.
Vrsni su pjesnici Anđelko Vuletić (1933. – 2021.), te Stojan Vučićević (1941. – 1989.). Anđelkova legendarna pjesma je “Kada budem velik kao mrav.”
U Zavali postoji i pravoslavni manastir pored drevnih romaničkih katoličkih crkvi od kojih spominjem svetoga Petra. Iz lijepe primorske luke Slano najlakše se kopnom dolazi preko Zavale u Ravno i Popovo polje. U zavalskom manastiru je redovnikom bio slavni Vasilije Jovanović (1610. – 1671.) koji se posebno časti u crnogorskom Ostrogu gdje je njegovo svetište. Jovanović i Mardarije Uskoković su s Papom Urbanom VIII. dogovorili 1640. Uniju i očekivali ulaz austrijske vojske u BiH, ali “zahvaljujući” udaru francuskoga kralja Louisa XIV. na Austriju od oslobođenja BiH i Srbije od Turaka ne bje ništa. I taj je zlotvor sebe nazivao Suncem. Dopustio masone, masoni mu satrali rod i vlast.
Težak život u Popovu polju
Mardarije Uskoković bio je metropolit cetinjski 1637. – 1659. Postoji istoimena osoba u XIX. stoljeću iz istoga crnogorskoga sela zvanog Kornet.
Narod je ravanjski i popovski mučenik, poplave Popova polja bile su ubitačne, a okolni kamenjar loš za život, tako da su Ravanjci zarađivali kao zidari. Ravanjski župnik don Ivan Musić (1848. – 1888.), rodom blizu Mostara, bio je slab svećenik ali silan junak, njegova je puška prva planula 1876. godine.
Hrvati istočne Hercegovine u Drugomu svjetskom ratu izgubili su 20 posto populacije, većinom mlađe muškarce.
Ravanjski romanički pleteri su u trebinjskom muzeju.
Vrijedno je spomena selo Kotezi u kojima je Mujo Kotizlija podigao najstariju očuvanu džamiju u BiH u XV. stoljeću, prema književniku Aliji Nametku prihodima od erazimirije (dodjele zemljišta). Selo je bilo katoličko s nešto pravoslavnih obitelji. Muslimana je bilo svega nekoliko do 1945.
Tomislav Đurasović (1944.) bio je vrlo aktivan u hrvatskoj emigraciji u Njemačkoj. Pohvale njegovoj borbi.
U Zavali vidjeh na austrougarskoj postaji uklesan napis latinicom: Živio drug Staljin. Pored napisa još me razveselilo kao geologa amatera vidjeti dinosaurova okamenjena jaja. Tu je i endem čovječja ribica koja živi samo tamo gdje ima Hrvata.
Eh, da. Zaboravih kazati da je u Ravnom partizanski pokret bio slabo razvijen.
