Svjetski dan pčela obilježen diljem svijeta u utorak 20. svibnja

I danas se broj pčela kao i drugih oprašivača i mnogih drugih kukaca smanjuje

Obilježavanjem Svjetskog dana pčela svake godine podižemo svijest o ključnoj ulozi koju pčele i drugi oprašivači imaju u održavanju zdravlja ljudi i planeta te o mnogim izazovima s kojima se danas suočavaju. Ovaj dan obilježavamo od 2018. godine, zahvaljujući naporima Vlade Slovenije uz podršku ‘Apimondije’ (‘Apimondia’ – Međunarodna federacija pčelarskih udruga osnovana 1895. godine) što je dovelo do toga da je Opća skupština Ujedinjenih naroda u New Yorku 20. prosinca 2017. usvojila rezoluciju kojom je 20. svibnja proglasila Svjetskim danom pčela sa ciljem podizanja javne svijesti o važnosti očuvanja i zaštite pčela i drugih korisnih kukaca oprašivača. Rezolucija o obilježavanju Svjetskog dana pčela prihvaćena je jednoglasno, a sponzoriralo ju je 115 država, uključujući i sve članice Europske unije.

Datum 20. svibnja odabran je za obilježavanje Svjetskog dana pčela jer je to datum rođenja poznatog pčelara i pčelarskog pedagoga Antona Janše koji je rođen 20. 5. 1734. u Breznici, općina Žirovnica, a umro u Beču 13. 9. 1773. Janša je potjecao iz pčelarske obitelji u Sloveniji, gdje je pčelarstvo važna poljoprivredna djelatnost s dugogodišnjom tradicijom, stoga ne čudi da se Janša smatra slovenskim pionirom pčelarstva i jednim od najvećih stručnjaka u tom području u ono vrijeme. Također, Janša se smatra jednim od utemeljitelja modernog pčelarstva u Habsburškoj monarhiji, a bio je i dvorski pčelar carice Marije Terezije.

Smanjenje broja oprašivača bilježi se u mnogim ekosustavima diljem svijeta i to od kraja 20. stoljeća. Osobit pad brojnosti i raznolikosti kukaca oprašivača tijekom 20. stoljeća dokumentiran je u industrijskim regijama svijeta, naročito u sjeverozapadnoj Europi i istočnim područjima Sjeverne Amerike.

I danas se broj pčela kao i drugih oprašivača i mnogih drugih kukaca smanjuje. Stoga Svjetski dan pčela pruža priliku svima nama – bilo da radimo za vlade, organizacije ili civilno društvo ili smo zabrinuti građani – da promičemo akcije koje će zaštititi i unaprijediti oprašivače i njihova staništa, povećati njihovu brojnost i raznolikost te podržati održivi razvoj pčelarstva. 

Pčela inspirirana prirodom da nas sve hrani

Ovogodišnja tema Svjetskog dana pčela, „Pčele inspirirane prirodom da nas sve hrane,” ističe ključne uloge koje pčele i drugi oprašivači imaju u poljoprivredno-prehrambenim sustavima i zdravlju ekosustava našeg planeta. Doista, oprašivači su sve više ugroženi gubitkom staništa, neodrživom poljoprivrednom praksom, klimatskim promjenama i onečišćenjem. Smanjenje njihovog broja ugrožava proizvodnju hrane, povećava troškove i pogoršava nesigurnost opskrbe hranom, posebno za ruralne zajednice.
Oprašivanje je ključno za poljoprivredno-prehrambene sustave, podržavajući proizvodnju više od 75 posto svjetskih usjeva, uključujući voće, povrće, orašaste plodove i sjemenke. Osim što povećavaju prinose usjeva, oprašivači poboljšavaju kvalitetu i raznolikost hrane.
Više od 200 000 životinjskih vrsta su oprašivači, od kojih velika većina pripada divljem svijetu, uključujući leptire, ptice, šišmiše i više od 20 000 vrsta pčela.
Pčele i drugi oprašivači također služe kao pokazatelji zdravlja okoliša, pružajući uvid u ekosustave i klimu. Zaštita oprašivača također poboljšava bioraznolikost i ključne usluge ekosustava, poput plodnosti tla, suzbijanja štetočina te regulacije zraka i vode.
Prirodi prihvatljive poljoprivredne prakse poput agroekologije, međukultura, agrošumarstva i integriranog suzbijanja štetnika pomažu u održavanju oprašivača, osiguravajući stabilne prinose usjeva te smanjujući nestašicu hrane i utjecaj na okoliš.

Namjerni napori zaštite oprašivača u konačnici potiču očuvanje drugih komponenti bioraznolikosti, što poboljšava usluge ekosustava poput suzbijanja štetnika, plodnosti tla te regulacije zraka i vode. Za održive poljoprivredno-prehrambene sustave potrebno je prihvaćanje holističkog pristupa koji osigurava dugoročnu koegzistenciju poljoprivrednih praksi za proizvodnju hrane, vlakana i goriva.

Krajem ožujka ‘NBC News’ objavio je članak pod naslovom: „Znanstvenici upozoravaju na velike gubitke pčela u 2025. godini.”

Naime, znanstvenici Državnog sveučilišta Washington (Washington State University) predviđaju da bi se broj pčelinjih kolonija u SAD-u ove 2025. godine mogao smanjiti i do 70 posto.

Sveučilište je u svojem priopćenju za javnost navelo da su u posljednjem desetljeću gubici pčelinjih kolonija u prosjeku iznosili između 40 i 50 posto godišnje. „No, ove 2025. godine kombinacija nedostatka u prehrani, zaraze grinjama, virusnih bolesti i moguće izloženosti pesticidima tijekom prethodne sezone oprašivanja dovela je do većih gubitaka,” navodi se u priopćenju Sveučilišta.

Entomolozi upozoravaju da će poljoprivrednici, osobito voćari, biti suočeni s ozbiljnim problemima jer su mnogi pčelari prstali s radom iz gore navedenih razloga, a broj pčelinjih kolonija sve se više smanjuje. Napominje se da je osobito ugrožen uzgoj badema jer industrija badema traži snažne kolonije pčela, a njih je sve manje. 

Brandon Hopkins, profesor ekologije oprašivača na Državnom sveučilištu Washington izjavio je da bi veće smanjenje broja pčelinjih kolonija moglo prouzročiti veće troškove svim poljoprivrednicima koji ovise o pčelinjim kolonijama.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, proizvodna djelatnost medonosnih pčela u 2023. godini iznosila je gotovo 350 milijuna US dolara.

Nacionalni institut za hranu i poljoprivredu (National Institute of Food and Agriculture) navodi da oko 35 posto svjetske hrane ovisi o oprašivačima.  

Porast proizvodnje meda

Prema podatcima Europske unije objavljenim 15. 3. 2022., broj košnica u EU neprestano raste. Tako je u 2020. godini u EU zabilježeno oko 19 milijuna košnica kojima je upravljalo 615.000 pčelara. Europska unija godišnje proizvodi oko 275.000 tona meda, što je čini drugim najvećim proizvođačem meda nakon Kine koja godišnje proizvede oko 500.000 tona meda.

Jednako tako, proizvodnja meda u Europskoj uniji porasla je za 15 posto u posljednjih pet godina, ali EU još uvijek ne proizvodi dovoljno meda za vlastite potrebe – stopa samodostatnosti je oko 60 posto.

Europsko pčelarsko udruženje (European Beekeeping Association, EBA) objavilo je 30. travnja 2025. jedanaesti broj elektroničkog mjesečnog časopisa EBA-e: „Nema pčela, nema života” („No Bees, No Lifes”) koji se može besplatno preuzeti na njihovoj internetskoj stranici. 

Izvori:

1. Food and Agriculture Organization of the United Nations: World Bee Day, 20 May www.fao.org
2. Matt Lavietes: „Scientists warn of severe honeybee loses in 2025” – NBC News, 26. 3. 2025.+
3. European Commission/Agriculture and rural development, https://agriculture.ec.europa.eu

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.