Vodika još ne će biti, a ne proizvodimo ni bioplin

Deset posto vodika sada moglo ubrizgati u sustav cjevovoda, ali direktiva dopušta samo dva posto

 

Plin i plinska infrastruktura jesu, i još uvijek jesu, okupacija europske politike i, prije svega, gospodarstva koje ne može brzo zamijeniti prirodni plin, posebno u procesima koji zahtijevaju visoke temperature. Vodik dolazi, ali za sada je još uvijek preskup, a ulaganja u novu mrežu plinovoda bit će prilično velika, kaže Marjan Eberlinc, predsjednik Uprave slovenskoga Plinovodova. Potrošnja plina u Sloveniji stabilizirala se na nešto nižim razinama, što bi moglo promijeniti početak rada plinske elektrane u Ljubljani.

• Odakle sada dolazi plin u Sloveniju? Povezujemo se s Azerbajdžanom i drugima.

– Ove godine većina plina dolazi iz Austrije, nešto iz Hrvatske, a samo mala količina iz talijanskog smjera. Dio tog plina transportira se u Italiju, a dio u Hrvatsku. Suprotno našim očekivanjima, plin iz Italije ne teče u Sloveniju u velikim razmjerima. Pretpostavljam da su to komercijalni poslovi, uspostavljeni su ugovorni odnosi našeg najvećeg trgovca s Alžircima, ali plin teče iz austrijskog smjera.

Sklopljen je i sporazum s Azerbajdžanom, a očekujemo da će uskoro biti uspostavljeni i transportni pravci za opskrbu plinom. Postoji nekoliko opcija za opskrbu odatle, jedna od njih je preko plinovoda TAP u smjeru koji ide od Azerbajdžana do Italije, a druga opcija je kroz plinovod Turski tok, koji prolazi kroz Tursku u smjeru Mađarske, čime se nadopunjuje opskrba Europe plinom. Novi aranžmani opskrbe plinom aktualni su, a diversifikacija izvora važna je za sigurnost opskrbe. Prijevoz cijevima je najjeftiniji, druge opcije mogu povećati konačnu cijenu plina. Inače, dobavljači imaju priliku sami pronaći najpovoljnije transportne rute za opskrbu plinom.

Važnost Hrvatske za opskrbu plinom Slovenije

• Hrvatska će također biti zanimljiva.

– Istina, i hrvatski prometni pravac postaje sve relevantniji. Iduće godine povećat će kapacitet LNG terminala na Krku, s oko tri do šest milijardi kubika plina godišnje. Hrvati također intenzivno grade nove plinovode koji idu u smjeru Slovenije. To bi čak moglo pokriti sve potrebe za opskrbom slovenskog tržišta. Međutim, prvo moraju izgraditi plinovod do naše granice u Rogatecu, na slovenskoj strani trebamo samo izgraditi graničnu regulacijsku stanicu. Ako se opskrbni kapaciteti iz ovog smjera znatno povećaju, izgradit ćemo kratku dionicu plinovoda od Rogateca do granice s Hrvatskom na slovenskoj strani.

Hrvatski prometni pravac također postaje sve relevantniji. Hrvati također intenzivno grade nove plinovode koji idu u smjeru Slovenije

• Ali kako funkcionira proces zakupa kapaciteta za prijenos plina?

– Dobra stvar je što smo u društvu Plinovodi vrlo aktivni u okviru naše Europske udruge plinskih operatera ENTSOG-a, a suosnivači smo i Prisme koja je razvila europsku platformu na kojoj se obavlja usluga leasinga kapaciteta. Tako se na aukcijama svakodnevno provode postupci zakupa kapaciteta cjevovoda, a opskrbljivači mogu potpuno samostalno prihvatiti najpovoljnije transportne pravce za prijenos plina, a prije svega mogu kupiti plin tamo gdje je najjeftiniji i potom ga operatori transportnih sustava transportirati krajnjim korisnicima. Tranzitne rute su potpuno promijenjene od nastanka krizne situacije, a i mi u Plinovodima smo se u potpunosti prilagodili ovoj situaciji.

• O tome ovisi vaš prihod.

– Tranzitni tokovi kroz Sloveniju nedavno su se smanjili. Europsko tržište plina se stabiliziralo, Hrvatska je postala dovoljno opskrbljena i neovisna sa svojim terminalom, a čak imaju i viškove plina koji se šalju u susjedne zemlje. Italija je dodatno osigurala nove količine plina iz sjeverne Afrike. Austrijanci su zadržali ruski plin, imaju dugoročni ugovor s Rusima do 2040. godine koji ne mogu prekršiti jer bi to moglo imati financijske posljedice i dodatno jačaju svoje prometne veze s Njemačkom. Mađari su također diverzificirali svoje izvore opskrbe plinom, primajući ga iz nekoliko smjerova. Vjerujemo da će Plinodi uskoro sklopiti ugovor s mađarskim operaterom i započeti izgradnju transportnog plinovoda koji će plinom povezati i Sloveniju i Mađarsku. Taj bi prijenos mogao postati vrlo aktualan ako se krajem godine ne postigne dogovor o transportu plina iz Rusije kroz Ukrajinu.

• Iz Italije plin ide u Austriju. Ne postoji li opasnost da Hrvati zaobiđu i Sloveniju?

– Plinski pravci u Europi već su desetljećima prilično dobro zacrtani i nastavit ćemo koristiti tradicionalne transportne rute za prijenos plina.

• Sada je Vladimir Putin još jednom poslao poruku Europi da je Rusija spremna opskrbljivati je plinom ako to želi. Nekoliko je staza još uvijek korisno.

– Na Sjevernom toku još uvijek je upotrebljiva jedna cijev, postoje dva glavna transportna pravca kroz Ukrajinu, od kojih je jedan još uvijek u funkciji, plinovod Jamal kroz Poljsku bio je među prvima koji je prekinuo rad, a Turski tok radi, protok je do 50 milijuna kubičnih metara dnevno. Međutim, u ukupnoj strukturi opskrbe plinom u Europu, opskrba plinom iz Rusije čini manje od deset posto. Čak 40 posto opskrbe osiguravaju terminali za ukapljeni plin, a tu je i značajna količina norveškog plina. Međutim, postoji više predviđanja da će protok plina iz Rusije kroz Ukrajinu prestati krajem godine.

• Istodobno, postoje optužbe da je plin u Europi nesrazmjerno skup.

– Cjenovni odnosi između Europe i SAD-a, a posebno Kine i Azije, su razbijeni. Gospodarska konkurentnost Europe je pala, a jedan od čimbenika koji utječu na cijenu proizvoda u Europi svakako je visoka cijena energije.

Tranzitne rute su potpuno promijenjene od nastanka krizne situacije, a i mi u Plinovodu smo se u potpunosti prilagodili ovoj situaciji

• Plin je važan izvor energije za Europu i Sloveniju. Električnu energiju i plin koristimo gotovo jednako.

– Električna energija troši se oko 13 teravatsati (TWh), a plin oko devet TWh. Očekuje se da će se potrošnja plina povećati na deset do 11 TWh kada Te-Tol počne koristiti plin. No, čak i uz sve mjere EU-a za smanjenje potrošnje plina, uredbu o smanjenju potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od godinu dana, potrošnja je ove godine čak i blago porasla. To pokazuje da je trend smanjenja potrošnje plina zaustavljen. S druge strane, zabrinuti smo i zbog najnovijih ekonomskih prognoza da se proizvodnja hladi, ne samo u Njemačkoj, već i u Sloveniji. Industrija je naš najveći korisnik i izravno utječe na količinu potrošnje plina.

• Plin se ne može tako brzo zamijeniti.

– Gdje god proizvodni procesi zahtijevaju visoke temperature, plin je vrlo teško zamijeniti. U industrijskoj uporabi nema pada potrošnje plina. Definitivan pad dolazi samo kod korisnika u kućanstvu, gdje je plin zamijenjen dizalicama topline u kombinaciji sa solarnom energijom.

• Alternativa plinu trebao bi biti vodik, ali za to nam je potreban višak proizvodnje električne energije.

– Uvjereni smo da se oko deset posto vodika može ubrizgati u mrežu plinovoda. No, uredba EU-a, objavljena u srpnju ove godine, predviđa ubrizgavanje samo do dva posto vodika u sustav prirodnog plina. Stoga ćemo izgraditi infrastrukturu za vodik u Sloveniji nadogradnjom dijela postojeće infrastrukture za korištenje isključivo vodikom, a dijelom izgradnjom novih plinovoda za vodik. To će biti ozbiljan investicijski pothvat i velik dio sustava prijenosnih plinovoda morat će se modernizirati.

Nažalost, u Sloveniji nema konkretnog napretka u proizvodnji vodika, ali se očekuje napredak u razvoju, proces korištenja vodika će se nastaviti, ti se procesi više ne mogu zaustaviti. Očekujemo da će prve molekule vodika u Sloveniju teći iz susjednih zemalja.

• Što je s bioplinom i sintetičkim plinovima?

– U Sloveniji postoje mnoge inicijative, ali još nema pravog napretka na strani proizvodnje. Većina bioplinskih postrojenja je u problemima jer su prepuštena sama sebi. Željeli bismo vidjeti sustavni pristup ovoj aktivnosti. Da sustav proizvodnje biometana može funkcionirati dokazuju Danci, koji već imaju 40 posto biometana u plinovodima. Razlika između biometana i vodika je ogromna, biometan se može odmah transportirati kroz postojeći sustav plinovoda, sve dok mora biti dovoljno čist. Razvoj događaja u ovom području još nije onakav kakav bismo željeli. Konkretno, nedostaju nam poticaji za proizvodnju vodika i biometana.

• Energetska bilanca proizvodnje vodika, a zatim i proizvodnje električne energije je loša, pa je vodik stoga skup.

– Vodik se može ubrizgati izravno u sustav prijenosnog plinovoda i također skladištiti. Viškovi od proizvodnje električne energije mogu se koristiti za njegovu proizvodnju, posebno kada ima negativnu cijenu. Ali istina je da elektrolizator mora raditi stalno, da bi bio učinkovit, a cijena nije previsoka.

Insolacija u proizvodnji električne energije iz solarne energije također mora biti bolja nego u Sloveniji da bi proizvodnja bila profitabilna. Ovdje je potrebno razmišljanje. U pripremi su veći projekti u Africi, uključujući i Španjolsku, gdje je insolacija bolja. Trebat će neko vrijeme za implementaciju proizvodnje i moramo biti iskreni u vezi s tim. Rokovi su usporedivi s vremenom kada smo prvi put počeli postavljati solarne elektrane. Projekti vodika su u takvoj fazi. U početnoj fazi razvoja, ekonomičnost proizvodnje teško je pokazati bez dodatnih poticaja.

• Što NECP kaže o vodiku?

– NEPN posvećuje veliku pozornost obnovljivim plinovima, kao i vodiku. Bit će potrebno sagledati širu sliku razvoja proizvodnih sustava, međusobno se povezati, tražiti sinergije unutar elektroenergetske i plinske infrastrukture i proizvođača, a prije svega dobiti bespovratne europske financijske poticaje, koje su u posljednje vrijeme dobile samo velike europske zemlje za velike projekte.

• Međutim, unatoč krizi, plina zapravo nikada nije ponestalo.

– Nisu otkriveni problemi u opskrbi plinom u Sloveniji, čak i ako su opskrbe iz Rusije prekinute. Brzo je izgrađeno nekoliko novih terminala za ukapljeni plin diljem Europe, rute transporta plina potpuno su promijenjene i nije bilo veće krize opskrbe u Europi.

• Skladišta su sada ponovno puna.

– Kao i prošle godine, ove su godine već gotovo 93 posto popunjene. Ove godine ne će biti problema s opskrbom, mnoge su veze novouspostavljene, što je dobro. Povećali smo kapacitete na graničnom kolodvoru u Šempeteru, a izgradili smo i treću jedinicu kompresorske stanice u Ajdovščini. Ovih dana započinjemo izgradnju nove granične regulacijske stanice Vrtojba. Osigurat ćemo kapacitete za slovensku vršnu potrošnju, čak i isključivo iz zapadnog smjera. Za sve nove objekte imamo na vrijeme spremnu građevinsku dokumentaciju kako se ne bismo suočili s izazovima kada projekti trebaju započeti s izgradnjom.

• Jeste li doživjeli štetu u prošlogodišnjim katastrofalnim poplavama i klizištima?

– Provodimo program praćenja lavina u svim područjima lavina. Do sada nismo imali većih problema s tim. Čak i tijekom poplava, infrastruktura plinovoda radila je robusno i bez prekida.

Borut Tavčar, Delo, https://www.delo.si/delov-poslovni-center/energetika/vodika-se-ne-bo-bioplina-tudi-ne-proizvajamo