Društvene mreže povezane su s pojavama anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja i poremećaja prehrane
Psihološki centar Carpe Diem upozorava na sve izraženiji trend prekomjernog korištenja društvenih mreža među mladima tijekom ljetnih mjeseci, ali i općenito, uz moguće negativne posljedice na mentalno zdravlje. Iako društvene mreže omogućuju povezivanje, izražavanje i informiranost, sve je više pokazatelja da njihova pretjerana uporaba dovodi do emocionalnih teškoća, gubitka samopouzdanja, zavisti, kroničnog uspoređivanja s drugima te raznih rizičnih oblika ponašanja.
Najnovija nacionalna i europska istraživanja potvrđuju kako mladi u Hrvatskoj provode sve više vremena na društvenim mrežama. Više od 16 posto mladih između 16 i 25 godina svakodnevno na društvenim mrežama provede više od pet sati. Gotovo polovica ih koristi platforme između jednog i tri sata dnevno. Tijekom ljetnih praznika, bez školskih i studentskih obveza, to se vrijeme često značajno povećava, nerijetko bez ikakvog osjećaja kontrole nad vlastitim navikama i ponašanjem, a upravo navedeni nedostatak kontrole nad sobom definicija je stvaranja ovisnosti.
Sve više mladih na Instagramu, TikToku i Youtubeu
Dominantne društvene mreže među mladima više nisu one koje su bile aktualne prije deset godina. Facebook, koji je još 2015. bio vodeća društvena mreža među mladima, danas je gotovo u potpunosti zamijenjen Instagramom, TikTokom i YouTubeom. Prema podacima iz 2025., Instagram koristi više od 80 posto mladih u Hrvatskoj, dok TikTok ima više od milijun aktivnih korisnika starijih od 18 godina. YouTube ostaje prisutan u gotovo svim dobnim skupinama i svakodnevno se koristi za konzumaciju video sadržaja, ali i kao izvor informacija.
Osjećaj nedostatnosti i nezadovoljstva
Sadržaji kojima su mladi izloženi na društvenim mrežama vrlo često su dorađeni, nerealni i orijentirani na stvaranje dojma savršenstva. Uspoređujući vlastiti život s prikazima koji se temelje na uređivanju, selektivnom prikazivanju i skrivanju stvarnosti te promoviranju idealiziranih slika tijela, međuljudskih odnosa ili uspjeha, mnogi mladi razvijaju osjećaj nedostatnosti i nezadovoljstva. Takva usporedba ne događa se svjesno – ona je automatska, emocionalna i česta, osobito kod mladih koji još uvijek traže identitet i razvijaju osjećaj vlastite vrijednosti. Gledajući slike vršnjaka na putovanjima, u savršenim tijelima, okružene prijateljima i srećom, mladi se nerijetko pitaju: „Zašto ja nemam takav život?“ ili „Što sa mnom nije u redu?“ Na taj način sami sebi nameću nerealna očekivanja.
Stvara se manjak samopouzdanja
Ovakvo neprestano uspoređivanje tuđeg prikaza života naspram vlastite stvarnosti stvara unutarnji pritisak. Usporedbe s drugima mogu dovesti do pogrešnog zaključka da nismo dovoljno uspješni, lijepi, zanimljivi ili društveno prihvaćeni. Dugoročno, to može smanjiti samopouzdanje, povećati osjećaj neadekvatnosti, potaknuti socijalno povlačenje i pridonijeti razvoju anksioznih i depresivnih simptoma. Istraživanja pokazuju kako više od trećine mladih korisnika društvenih mreža osjeća zavist, stres ili manjak samopouzdanja upravo zbog sadržaja koje svakodnevno prate. Zabrinjavajuće je i to što većina njih o tim osjećajima ne govori ni s kim, niti potraži podršku.
Treba čuvati digitalno zdravlje
Psihološki centar Carpe Diem naglašava da su ovakvi obrasci korištenja društvenih mreža povezani s pojavama anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja i poremećaja prehrane. U sve većem broju bilježimo slučajeve kod kojih pretjerana upotreba društvenih mreža potiče izolaciju, smanjuje motivaciju za stvarne odnose te negativno utječe na akademski i socijalni razvoj mladih. Ljeto, iako percipirano kao vrijeme opuštanja, za mnoge postaje razdoblje još većeg pritiska upravo zbog stalnog praćenja tuđih objava i osjećaja da propuštaju iskustva koja bi “trebali imati”.
Posebno zabrinjava podatak da više od 60 posto mladih u Hrvatskoj nikada nije prošlo nikakvu edukaciju o medijskoj pismenosti, prepoznavanju manipulativnih sadržaja ili strategijama za očuvanje digitalnog zdravlja. Informacije dobivene na društvenim mrežama nemoguće je kontrolirati i često nisu provjerene, a mladi su osobito osjetljiva skupina na prihvaćanje lažnih vijesti. Unatoč tome, većina njih izražava potrebu i interes za edukacijom o medijskoj pismenosti, što pokazuje jasnu diskrepanciju između stvarnosti i institucionalne podrške.
U ovom razdoblju ljetnih praznika, kada je vrijeme na raspolaganju mladima često nestrukturirano i neograničeno, pozivamo roditelje, nastavnike, stručnjake, ali i same mlade da promisle o načinu na koji koriste društvene mreže. Odmor ne mora značiti digitalnu odsutnost, ali može uključivati osviješteno korištenje tehnologije, povremeno distanciranje od ekrana i stvaranje prostora za stvarne, autentične doživljaje.
Pravo iskustvo odmora, povezanosti i zadovoljstva ne odvija se na ekranu, već u kontaktu sa sobom, s drugima i s okruženjem. Digitalna povezanost ne smije zamijeniti emocionalnu bliskost niti postati zamjena za stvarne odnose. Ljeto je idealna prilika za povratak zdravim navikama i brigu o mentalnom zdravlju.
