Hrvatska mladež treba obrazovanje STELA

Usvojeni koncept obrazovanja STEM (matematika, informatika, prirodne znanosti, tehnika) nedovoljan je hrvatskoj mladeži za potrebe XXI. stoljeća

Poslije niza godina rasprava u Hrvatskoj je usvojen koncept obrazovanja učenika nazvan po složenoj kratici, akronimu STEM. Pritom nisu navedene hrvatske riječi za pojedina slova. STEM je akronim preuzet iz akcije američkog predsjednika Baracka Obame 2009. godine. Kada je lansirao kampanju „Educate to Innovate“ (Obrazujte za inovacije). STEM potiče razvoj prirodoznanstvenih i tehničkih vještina, no pokazalo se da ne obuhvaća sve potrebe učenika. Stoga su uslijedile brojne primjedbe diljem svijeta koje su dovele do sadašnjeg stanja tog projekta. Upotrebljava se primjerice izraz poststemovska era. U ovoj sredini se počelo zalagati još 2016. za koncept STEAL: S – Science, T – Technology, E – Engineering, A – Art i L – Languages. Tek relativno nedavno (2025.) STEAL je pretvoren u STELA. Taj koncept omogućuje kvalitetno obrazovanje cijele učeničke populacije.¹

Zašto je B. Obama promicao STEM?

B. Obama je u svojoj kampanji za reizbor 2013. snažno promovirao STEM obrazovanje. Smatrao da je ono ključno za budućnost američkog gospodarstva, sigurnosti i globalne konkurentnosti. Još je nekoliko glavnih razloga zbog kojih je STEM bio u središtu njegove obrazovne politike. To su globalna konkurentnost, zapošljivost i ekonomski rast, što je značilo pripremu mladih za tržište rada budućnosti. STEM je važan za nacionalnu sigurnost, jer to izravno utječe na obranu, kibernetičku sigurnost i energijske resurse zemlje.

Međutim treba uzeti u obzir jedan važan argument zašto STEM nije dovoljan. Prema najnovijim podacima, globalni udio STEM diplomiranih studenata u odnosu na ukupan broj diplomiranih u postotku je sljedeći: Kina 40 +, Tunis ~40, Indija ~34, Njemačka i Rusija ~30, Francuska, Španjolska i Velika Britanija ~26 i SAD ~20. Mora se obrazovati i za druge karijere.

Što znači STEM?

Akronim STEM u uporabi je nešto dulje od desetljeća. Usvojen je i kao osnova obrazovnog sustava za nove generacije učenika u Hrvatskoj. Nejasno je zašto nije naveden prijevod slova koja čine taj akronim. Na prvi pogled pregled čini se da je jednostavno prevesti engleske nazive S – Science, T – Technology, E – Engineering i M – Mathematics. Na tom primjeru se pokazalo da se mora uzeti u obzir razlikovnost analitičkog engleskog od sintetičkih jezika poput hrvatskoga ili njemačkog. No i tradicija dugogodišnje uporabe njemačkog jezika u Hrvatskoj, osobito na tehničkom području.

S – Science nije znanost u duhu njemačkoga Wissenschaft, kao ni hrvatskog jezika. U engleskom je ta riječ ograničena na prirodne znanosti. Engleski nema izraza koji istovremeno obuhvaća sve znanosti. Za prijevod engleskog naziva Technology valja se vratiti u 18. stoljeće. Tada je agronom i financijski stručnjak, kameralist Johann Beckmann 1777. definirao tehnologiju kao sveobuhvatnu znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva. Relativno nedavno to je prošireno i na humanističke aspekte. E – tehnika, iskonska ljudska praktična vještina kojom ljudi mijenjaju okoliš – od izrade kamenih alata u Africi prije 3,3 milijuna godina, pa sve do pripreme hrane, gradnje skloništa, čak i lovačkih taktika. Tehnika je spontana, iskustvena i često intuitivna. Ne zahtijeva formalno obrazovanje, već se može prenositi i usmenom predajom te praksom. Zaključno: tri od četiri slova u akronimu krivo se prevode.

Na njemačkom govornom području umjesto STEM upotrebljava se akronim MINT. Značenje je M – matematika (Mathematik), I – informatika (Informatik), prirodne znanosti (Naturwissenschaften), T – tehnika (Technik). Stoga se predlaže da hrvatski prijevod za akronime STEM i MINT bude PTIM.

Hrvatska kritička analiza STEM-a

Hrvatski znanstveni i pedagoški krugovi također su započeli sredinom drugog desetljeća s kritičkom analizom STEM-a. Posebno oni iz redova Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a. Koje je vrlo uspješno vodio akademik Vladimir Paar.

Prema podatcima portala Hrvatski globus, prva javna rasprava o STEM-u i potrebi proširenja obrazovanja na društveno-humanističke znanosti (SSH) održana je u organizaciji Europskog pokreta Hrvatska i Europskog doma Zagreb u Europskom domu u Zagrebu, Jurišićeva 1/I., 8. prosinca 2016. pod nazivom „Utjecaj obrazovanja i medija na Z-generaciju (o. a.: rođeni između 1995. i 2012.)“. Korištena AI je sadržaj Tribine sažela. „Tribina iz prosinca 2016. zaista se ističe kao prva javna rasprava koja je eksplicitno povezala STEM s potrebom proširenja na društveno-humanističke znanosti (SSH), što je kasnije konceptualizirano kao STEAL, a zatim STELA“. To je zahtjev da se redefinira obrazovanje tako da uključuje širi spektar kompetencija i omogućuje kvalitetan razvoj svih učenika, ne samo onih sklonih tehničkim disciplinama.

Drugi važan kritički dokument je STEM, post-STEM i odgojno-obrazovna reforma u 21. stoljeću koji potpisuju Vladimir Bermanec, Vladimir Paar i Nevio Šetić. Ističe se važnost STEM-a za gospodarski razvoj, ali se također upozorava da nije realno očekivati da svi učenici trebaju STEM obrazovanje – već da je nužno uravnotežiti STEM i post-STEM pristupe (Hrvatska revija 1, 2018, https://www.matica.hr/hr/541/stem-post-stem-i-odgojno-obrazovna-reforma-u-21-stoljecu-27856/).

Proizvodna tehnika je temelj stvorenog svijeta

Zapaženo je da su u raspravama o STEM-u najrjeđe sudjelovali stručnjaci s tehničkih područja. Stoga je nedovoljno posvećena pozornost stvaranju tvorevina, što je područje proizvodne tehnike. Prva ljudska tvorevina, artefakt bio je kameni alat prije 3,3 milijuna godina. Istodobno oruđe i oružje. To omogućuje tvrdnju da se tada započelo sa stvaranjem materijalnog svijeta. Proizvodna tehnika temelj je koji je u funkciji društveno-humanističkih ciljeva kao osnove za donošenje političkih odluka o razvoju materijalnog svijeta. Stoga, posebno u doba stvaranja informacijskog svijeta, kao osnova obrazovanja svih, od dječjih vrtića do završetka osnovnog i srednje školskog obrazovanja, svaki obrazovni sustav mora imati u potrebnom opsegu sadržaj uvjetno nazvan Uvod u tehniku. Treba naglasiti: tehnika je spontana, iskustvena i često intuitivna. Ni danas nužno ne zahtijeva formalno obrazovanje, već se prenosila i prenosi usmenom predajom i praksom.

Od STEAL-a do koncepta STELA

Od 2016. do sada autor je objavio više radova i održao predavanja u kojima se zalaže za koncept STEAL (prirodne znanosti, informatika, tehnika, umjetnost i jezici).

Navode se dva teksta. Prvi je STEM ili STEAL? (Kem. Ind. 69 (5-6) (2020) 321–325). STEAL treba shvatiti kao hrvatski doprinos obrazovnoj paradigmi koja uključuje interdisciplinarnost i kreativnost, uz veću ravnotežu između tehničkih i društveno-humanističkih znanja.

Drugi je Hrvatsko temeljno obrazovanje mora biti STEAL (Dizbi, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2023 u kojem se zagovara uključivanje etike i umjetnosti u obrazovni sustav.

Naziv akronima STEAL teško je pamtljiv. Stoga je prihvaćen prijedlog da naziv složene kratice bude STELA. Prirodne znanosti, informatika, tehnika, jezici i umjetnost (ART).

Zaključak

Usvojeni koncept obrazovanja STEM (matematika, informatika, prirodne znanosti, tehnika) nedovoljan je hrvatskoj mladeži za potrebe 21. stoljeća. Stoga se predlaže obrazovanje po modelu STELA (prirodne znanosti, informatika, tehnika, jezici i umjetnost).

Bilješka: 

¹ Napomena, ako nije posebno označeno, svi citati potječu iz AI Microsoft 365 Copilot, 2025.

Prof. emeritus Igor Čatić